Da kažem nekoliko reči o onome što sam čuo ovih dana, a odnosi se na našu državu Srbiju, našu maticu. Pored svih zala i stradanja koje smo do sada imali, čujem da se nagoveštava mogućnost daljeg razbijanja i komadanja Srbije, istakao je mitropolit Fotije.
Arhiepiskop i mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije u besedi hramu u Dvorovima, govorio je i o događajima u matici Srbiji, naglašavajući značaj očuvanja celovitosti države.
- Da kažem nekoliko reči o onome što sam čuo ovih dana, a odnosi se na našu državu Srbiju, našu maticu. Pored svih zala i stradanja koje smo do sada imali, čujem da se nagoveštava mogućnost daljeg razbijanja i komadanja Srbije - počeo je mitropolit Fotije i nastavio:
- Pominje se navodno odvajanje Sandžaka, naše stare Raške oblasti, u neku vrstu autonomije ili pak potpuno odvajanje - samostalnost. Sa druge strane, govori se nažalost i o projektu za Srpsku Vojvodinu, koja bi trebala postati regija u okviru EU i lokomotiva koja će vući ostatak Srbije ka njenom priključenju zajednici EU. Ta ideja je izgleda probudila stare autonomaše, koji postaju sve glasniji, pa po rečima jednog uglednog profesora Beogradskog Univerziteta i oni stoje iza nemira i protesta u Beogradu. Autonomaši zagovaraju obnavljanje NDH u Vojvodini i time njeno ocepljenje od Srbije.
On je napomenuo da su "to zemaljske stvari svakako, ali i one su za nas bitne, jer mi kao ljudi Crkve moramo da čuvamo celinu svoga naroda i jedinstvo svoje Crkve".
- To je takođe i za nas u Republici Srpskoj značajno, jer moramo očuvati Republiku Srpsku, našu državu, ili kako je neki zovu, entitet. Kako god da je zvali, ona je nastala na temeljima svetosavlja i pravoslavlja, na temeljima kosovskog - Lazarevog zaveta.
- Republika Srpska čuva naš narod, i rukovodi ga putem dobrim, putem spasenja - putem Božića. Dakle, pored jedinstva Crkve potrebna nam je i celovitost države, jer je i država garant našeg jedinstva i slobode. Neki narodi neprestano ustaju na nas Srbe i izgleda neće stati dok nas ne vide potpuno raskomadane, razjedinjene, i ne dao Bog i unište. Ali neće dati Bog.
- Zašto? Zato što duboko verujemo da naš narod i naše Svetinje štite nebeske molitve srpskih svetitelja, Svetoga Save, Svetoga cara Lazara i svih Svetih iz roda našega, kojih i danas, hvala Bogu ima u našem narodu. Ovde bih danas na praznik Otaca, posebno pomenuo velike duhovne Oce novijeg vremena - Svetog vladiku Nikolaja i Svetog avvu Justina, koje Bog u ovo apokaliptičko vreme podiže da srpski narod putem spasenja rukovode - zaključio je vladika Fotije.
Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali, a koji simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.