MOLITVE ZA PRE I POSLE SVETOG PRIČEŠĆA: Bez njih nema Svete tajne
Pričešće je sveti sakrament koji podrazumeva primanje Hristovog tela i krvi kroz hleb i vino, i predstavlja pomirenje sa Bogom.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Srpska pravoslavna crkva 14. januara svečano obeležava praznik koji u sebi sabira tri značajna duhovna događaja: Obrezanje Gospodnje, sećanje na Svetog Vasilija Velikog i početak pravoslavne Nove godine. Ovaj dan u narodu je poznatiji kao Mali Božić. Nova godina nije obeležavana u Srbiji do dvadesetih godina prošlog veka, u srpskim seoskim sredinama slavio se Mali Božić. Ovaj dan, duboko ukorenjen u veri i tradiciji, predstavlja nastavak božićne radosti i priliku za molitveno sabranje i duhovno obnavljanje.
Na ovaj dan podsećamo se Obrezanja Gospodnjeg, događaja kojim je Hristos prvi put prolio krv za čovečanstvo, osam dana nakon svog rođenja, ispunjavajući zakon Mojsijev. Ovaj čin, koji se u crkvenim himnama naziva „prvim znakom spasenja“, podseća vernike na Hristovu poslušnost i spremnost na žrtvu za spasenje ljudi. Svetim liturgijama koje se služe na Mali Božić, vernici se u molitvi podsećaju na značaj ovog praznika.
Uz ovaj praznik, Srpska pravoslavna crkva proslavlja i Svetog Vasilija Velikog, jednog od najvećih otaca Crkve. Njegov doprinos bogoslovlju, monaštvu i milosrdnom radu ostavio je neizbrisiv trag u istoriji hrišćanstva. Mnoge crkve na ovaj dan služe čuvenu Vasilijevu liturgiju, a porodice koje ga slave kao krsnu slavu okupljaju se u molitvi, blagoslovu slavskog kolača i žita.
Mali Božić u narodu označava završetak božićnog ciklusa, ali i početak nove nade i blagoslova. Oci Crkve ističu da se u različitim krajevima srpskih zemalja brojni običaji vezuju za ovaj dan, te upozoravaju da se budemo obazrivi, jer neki od njih više podsećaju na sujeverje nego na pravu veru. A vera i sujeverje jedno drugo isključuju, pa sveštenici upozoravaju da na ovaj praznik samo jednu stvar ne bi trebalo da činimo - da ne pokleknemo pred iskušenjem sujeverja.
U mnogim krajevima Srbije zadržao se običaj da se na ovaj dan simbolično spaljuju ostaci badnjaka, što predstavlja završetak prazničnih običaja i unošenje svetlosti u predstojeću godinu. Porodice se okupljaju oko bogate trpeze, gde se ponovo lomi česnica, a novčić u njoj donosi radost i nadu u blagostanje. Takođe, veruje se da treba uzeti kašiku meda, što se dovodi u vezu sa životom i delom Svetog Vasilija Velikog.
Za pravoslavne vernike, Nova godina po julijanskom kalendaru nije samo svetovna radost, već i duhovni početak. U mnogim crkvama služe se molebani za blagoslov predstojećih dana, u kojima se vernici mole za zdravlje, mir i ljubav među ljudima. Ovaj trenutak osvešćuje nas o prolaznosti vremena i podseća na važnost ispunjavanja života vrlinama.
Mali Božić je dan kada se vera, tradicija i zajedništvo susreću. Kao svetlosni most između završetka božićne radosti i početka nove godine, on poziva svakog vernika da se u molitvi seti Božije ljubavi i blagoslova. U činu zahvalnosti za prošlost i nade za budućnost, Mali Božić ostaje svedok neprekidnog hoda čoveka ka spasenju.
Pričešće je sveti sakrament koji podrazumeva primanje Hristovog tela i krvi kroz hleb i vino, i predstavlja pomirenje sa Bogom. Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama. Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive Od 10. januara do Bogojavljenja traje vreme koje narodna tradicija povezuje sa prisustvom nečistih sila, dok teolozi i sveštenici ukazuju na značaj božićne radosti i duhovnog smisla ovog perioda.


MOLITVE ZA PRE I POSLE SVETOG PRIČEŠĆA: Bez njih nema Svete tajne
ZNATE LI KAKO SU BOŽIĆ SLAVILI NAŠI PRECI? Porodica Vasović i danas neguje božićne običaje stare nekoliko vekova
ŠTA BI TREBALO URADITI SA NOVČIĆEM IZ ČESNICE: Otac Sava otkriva da ga ne bi trebalo zadržavati kod sebe
DANAS SU POČELI NEKRŠTENI DANI: Treba li se sada posebno čuvati zlih sila ili se radovati?
Svi su bili veliki prijatelji apostola Pavla.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Pravoslavci danas obeležavaju Vavedenje Presvete Bogorodice po starom kalendaru i Svetog Jovana Damaskina po novom, katolici slave Svetog Ivana Damaščanskog, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Obeležava se dan kada je Bogorodica, kao trogodišnje dete, u skladu sa zavetom roditelja Joakima i Ane, uvedena u jerusalimski hram.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.