BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia, Wallpaper flare
Prvi papa sa američkim državljanstvom izazvao je pravu pravnu buru: Kongres razmatra zakon koji bi ga oslobodio svih finansijskih i pravnih obaveza prema SAD tokom pontifikata – uključujući i moguće tužbe protiv Katoličke crkve.
U američkom Kongresu pojavio se predlog zakona koji bi omogućio da papa Lav XIV zadrži američko državljanstvo, ali i da bude oslobođen poreskih i pravnih obaveza prema Sjedinjenim Američkim Državama tokom trajanja svog pontifikata. Inicijativu je 18. jula 2025. podneo republikanski kongresmen iz Kolorada, Džef Herd, kao odgovor na istorijski izbor kardinala Roberta Prevosta, američkog državljanina, za papu. Novi papa izabrao je ime Lav XIV.
Zakon za zaštitu pape Lava XIV predložen u Kongresu
– Ovaj zakon priznaje jedinstvenu prirodu papstva – spoj vere, globalnog liderstva i međunarodne odgovornosti. Izbor pape Lava XIV nije značajan samo za Katoličku crkvu, već i za Ameriku – istakao je Herd u zvaničnom saopštenju, prenosi portal catholicnews.org.ua.
Tanjug/Vatican Media via AP
Papa Lav XIV
Poreski imunitet i zadržavanje državljanstva
Predlog zakona predviđa da Sveti Otac zadrži američko državljanstvo, ali da ne bude u obavezi da plaća poreze ili podnosi finansijske izveštaje američkoj Poreskoj upravi (IRS) tokom svog pontifikata. Time bi se izbegle potencijalne pravne komplikacije koje bi mogle proisteći iz činjenice da na čelu Vatikana stoji američki građanin.
Postojeći zakon i pravne nejasnoće
Prema važećem zakonodavstvu SAD, američki državljanin koji preuzme funkciju u stranoj vladi – poput predsedničke – ne mora automatski da izgubi svoje državljanstvo. Međutim, takvi slučajevi podležu individualnoj proceni Stejt departmenta. U slučaju pape, situacija je dodatno komplikovana zbog njegovog verskog autoriteta i upravljanja znatnim crkvenim i dobrotvornim fondovima koji bi potencijalno mogli biti predmet nadzora američkih poreskih vlasti.
Zabrinutost u Vatikanu
Izvori iz Vatikana navode da su se unutar rimske kurije pojavile ozbiljne zabrinutosti zbog mogućih posledica američkog državljanstva. Pojedini zvaničnici su, prema nezvaničnim informacijama, savetovali Svetom Ocu da se odrekne pasoša SAD kako bi izbegao komplikacije. Ukoliko bude usvojen, Herdov zakon bi uklonio tu potrebu i formalno sprečio mogućnost da američke vlasti pozivaju papu na odgovornost pred civilnim sudovima, uključujući i u slučaju tužbi protiv Katoličke crkve u Americi.
Pixabay
Vatikan
Strah od lične odgovornosti pred američkim sudovima
Pravni eksperti upozoravaju da američko državljanstvo može otvoriti vrata za lične tužbe protiv pape – ne kao poglavara Svete Stolice, već kao običnog američkog građanina. Takav scenario predstavlja presedan bez pravne osnove i mogao bi ozbiljno da ugrozi diplomatske odnose između SAD i Vatikana.
Vatikan je do sada uživao imunitet kao subjekt međunarodnog prava, ali američki pasoš poglavara Rimokatoličke crkve mogao bi stvoriti pravnu sivu zonu u kojoj bi lična odgovornost pape bila razmatrana odvojeno od njegove suverene funkcije.
Zakon još čeka prvo čitanje, debata u Vašingtonu u toku
Iako zakon još nije prošao ni prvo čitanje u američkom Kongresu, u političkim i pravnim krugovima Vašingtona već se vode ozbiljne debate o njegovom dometu i potencijalnim posledicama po međunarodne odnose. Ostaje da se vidi kako će se prema ovom presedanu postaviti američka administracija, ali i sama Sveta Stolica.
Novi poglavar Katoličke crkve izazvao je lavinu reakcija nakon otkrića da su američki donatori obećali milijardu evra za izbor „pravog“ pape, dok deficit Svete Stolice prelazi 83 miliona evra.
Vatikan je prošlog meseca saopštio da je teško bolesni Tajkvan Hol, rođen prevremeno hitnim carskim rezom i bez ikakvog pulsa, u potpunosti ozdravio nakon što je jedan lekar prizvao ime davno zaboravljenog španskog sveštenika iz 19. veka.
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Haritona Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Filipa. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana XXIII, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, početak novog meseca, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od najvećih svetitelja objasnio je zašto određeni postupak prema bližnjem može da ugrozi sve čemu pravoslavni hrišćanin teži na svom duhovnom putu i upozorio na grešku koju mnogi teško prepoznaju kod sebe.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.
Nekadašnji učenik Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog proglašen je najboljim diplomiranim studentom teologije u Solunu, a njegov uspeh nadahnjuje mlade da istrajnošću i predanošću ostvare svoje ciljeve.
Za današnju Ameriku, gde se vlada sve više naginje tradicionalnim vrednostima (setimo se posete katoličkog potpredsednika SAD Dž. D. Vensa Vatikanu uoči smrti pape Franje ili svakodnevnih brifinga koje Trampova sekretarka za štampu Kerolajn Livit počinje molitvom), ovo pitanje je ključno. I tu je američka levica već napravila nesrećan gaf.
Donald Tramp je tokom svoje predizborne kampanje najavio izgradnju zida na granici s Meksikom, na šta je papa Franja odgovorio kritikama o gradnji zidova.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.