BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia, Wallpaper flare
Prvi papa sa američkim državljanstvom izazvao je pravu pravnu buru: Kongres razmatra zakon koji bi ga oslobodio svih finansijskih i pravnih obaveza prema SAD tokom pontifikata – uključujući i moguće tužbe protiv Katoličke crkve.
U američkom Kongresu pojavio se predlog zakona koji bi omogućio da papa Lav XIV zadrži američko državljanstvo, ali i da bude oslobođen poreskih i pravnih obaveza prema Sjedinjenim Američkim Državama tokom trajanja svog pontifikata. Inicijativu je 18. jula 2025. podneo republikanski kongresmen iz Kolorada, Džef Herd, kao odgovor na istorijski izbor kardinala Roberta Prevosta, američkog državljanina, za papu. Novi papa izabrao je ime Lav XIV.
Zakon za zaštitu pape Lava XIV predložen u Kongresu
– Ovaj zakon priznaje jedinstvenu prirodu papstva – spoj vere, globalnog liderstva i međunarodne odgovornosti. Izbor pape Lava XIV nije značajan samo za Katoličku crkvu, već i za Ameriku – istakao je Herd u zvaničnom saopštenju, prenosi portal catholicnews.org.ua.
Tanjug/Vatican Media via AP
Papa Lav XIV
Poreski imunitet i zadržavanje državljanstva
Predlog zakona predviđa da Sveti Otac zadrži američko državljanstvo, ali da ne bude u obavezi da plaća poreze ili podnosi finansijske izveštaje američkoj Poreskoj upravi (IRS) tokom svog pontifikata. Time bi se izbegle potencijalne pravne komplikacije koje bi mogle proisteći iz činjenice da na čelu Vatikana stoji američki građanin.
Postojeći zakon i pravne nejasnoće
Prema važećem zakonodavstvu SAD, američki državljanin koji preuzme funkciju u stranoj vladi – poput predsedničke – ne mora automatski da izgubi svoje državljanstvo. Međutim, takvi slučajevi podležu individualnoj proceni Stejt departmenta. U slučaju pape, situacija je dodatno komplikovana zbog njegovog verskog autoriteta i upravljanja znatnim crkvenim i dobrotvornim fondovima koji bi potencijalno mogli biti predmet nadzora američkih poreskih vlasti.
Zabrinutost u Vatikanu
Izvori iz Vatikana navode da su se unutar rimske kurije pojavile ozbiljne zabrinutosti zbog mogućih posledica američkog državljanstva. Pojedini zvaničnici su, prema nezvaničnim informacijama, savetovali Svetom Ocu da se odrekne pasoša SAD kako bi izbegao komplikacije. Ukoliko bude usvojen, Herdov zakon bi uklonio tu potrebu i formalno sprečio mogućnost da američke vlasti pozivaju papu na odgovornost pred civilnim sudovima, uključujući i u slučaju tužbi protiv Katoličke crkve u Americi.
Pixabay
Vatikan
Strah od lične odgovornosti pred američkim sudovima
Pravni eksperti upozoravaju da američko državljanstvo može otvoriti vrata za lične tužbe protiv pape – ne kao poglavara Svete Stolice, već kao običnog američkog građanina. Takav scenario predstavlja presedan bez pravne osnove i mogao bi ozbiljno da ugrozi diplomatske odnose između SAD i Vatikana.
Vatikan je do sada uživao imunitet kao subjekt međunarodnog prava, ali američki pasoš poglavara Rimokatoličke crkve mogao bi stvoriti pravnu sivu zonu u kojoj bi lična odgovornost pape bila razmatrana odvojeno od njegove suverene funkcije.
Zakon još čeka prvo čitanje, debata u Vašingtonu u toku
Iako zakon još nije prošao ni prvo čitanje u američkom Kongresu, u političkim i pravnim krugovima Vašingtona već se vode ozbiljne debate o njegovom dometu i potencijalnim posledicama po međunarodne odnose. Ostaje da se vidi kako će se prema ovom presedanu postaviti američka administracija, ali i sama Sveta Stolica.
Novi poglavar Katoličke crkve izazvao je lavinu reakcija nakon otkrića da su američki donatori obećali milijardu evra za izbor „pravog“ pape, dok deficit Svete Stolice prelazi 83 miliona evra.
Vatikan je prošlog meseca saopštio da je teško bolesni Tajkvan Hol, rođen prevremeno hitnim carskim rezom i bez ikakvog pulsa, u potpunosti ozdravio nakon što je jedan lekar prizvao ime davno zaboravljenog španskog sveštenika iz 19. veka.
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Najveći deo tih sredstava od 28 odsto uplaćen je iz Sjedinjenih Američkih Država, domovine novog pape, ali troškovi su znatno premašili prikupljene donacije, tako da je iz fonda te godine izdvojeno 103 miliona evra, saopšteno je iz Vatikana.
Sa balkona bazilike Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je lidere i narode da, umesto zidova, grade mostove i najavio nastavak reformi koje je započeo njegov prethodnik, papa Franja.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.