Posle bogosluženja i čina osveštavanja, mitropolit vranjski je poslao poruku naglašavajući da je naša sveta dužnost da nastavimo brigu o svetinjama, jer tako čuvamo i svoju veru.
Među živopisnim brežuljcima Surdulice uzdiže se Manastir Uspenja Presvete Bogorodice, drevna svetinja koja već vekovima čuva tajne prošlosti i pruža utehu verujućima. Podignut u XIII veku, u doba slavnih Dejanovića, ovaj manastir, sa svojom skromnom, ali duhovno bogatom jednobrodnom crkvom, postao je utočište za duše koje traže mir i isceljenje.
SPC/Eparhija vranjska
Vladika Pahomije sa vernicima u porti Manastira Uspenja Presvete Bogorodice
Na dan kada je SPC proslavljala Uspenje Presvete Bogorodice, ovaj manastir je oživeo duhom i radošću. Mitropolit vranjski Pahomije, uz sasluženje sveštenoslužitelja iz Eparhije vranjske i molitveno učešće vernika iz celog surduličkog kraja, služio je arhijerejsku liturgiju. Posle liturgije, ispunjene molitvama, desio se trenutak velikog blagoslova – osvećenje novog zvonika, koji sada ponosno poziva na molitvu i tiho odjekuje dolinom.
Zvonik, sagrađen trudom i požrtvovanošću Miloša Kovačevića iz Vlasotinaca i Miroslava Jovanovića iz Beograda, svedoči o neumornom naporu da se očuva i obnovi ono što su naši preci sa ljubavlju i verom gradili.
- Naše svetinje, podignute na temeljima Nemanjićkih zadužbina, nose u sebi dušu i istoriju našeg naroda. Naša sveta dužnost je da nastavimo brigu o njima, jer tako čuvamo i svoju veru - naglasio je mitropolit Pahomije obraćajući se sabranom narodu.
SPC/Eparhija vranjska
Novi, osveštani zvonik u porti Manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Palji
I dok obnova manastira nastavlja svoj neumorni put, priroda ne prestaje da podseća na čudotvornu prisutnost Bogorodice. U blizini manastira izvire lekovita voda, poznata po svojim isceliteljskim svojstvima, naročito kod bolesti očiju. Veruje se da ovaj izvor daruje utehu i zdravlje onima koji s verom priđu, a po predanju, jednom prilikom posetio ga je i sam Sveti Sava, vraćajući se iz Carigrada.
Manastir, iako zapostavljen tokom vremena, ponovo oživljava. Njegova obnova, započeta 1994. godine, kulminirala je 2016. godine osvećenjem novog monaškog konaka. Danas, u njegovom mirnom krilu živi monah Prohor, čuvar ove svetinje i svedok čuda koja se u njoj svakodnevno događaju. Njegova posvećenost i ljubav prema manastiru ogledaju se u svakom kamenčiću i svakoj molitvi, koja se tiho uzdiže ka nebu, noseći blagoslov onima koji tragaju za verom, mirom i isceljenjem.
Obnovom Manastira Uspenja Presvete Bogorodice ne samo da se vraća stara slava ove svetinje, već se obnavlja i duh naroda, koji kroz nju pronalazi nadu, veru i snagu da istraje u svom hodočasničkom putu ka večnom spasenju.
Prema tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, Apostol Pavle ne govori o simbolici, već o stvarnom stanju čoveka koji bez Hristove svetlosti ostaje “bez života”.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Jakova Zevedejevog po starom i Svetu mučenicu Glikeriju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Djevice Marije Fatimske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vremenu kada se tuđi život sve češće posmatra kroz osuđujuću prizmu, staro pravilo iz pravoslavne duhovne tradicije podseća da brz sud ne govori o drugima koliko o stanju onoga ko sudi.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
Mnogi su pešačili do Ostroga kako bi se poklonili moštima Svetog Vasilija, dok su poruke sa liturgije i svedočenja vernika još jednom pokazali zašto je ova svetinja jedno od najvažnijih mesta pravoslavlja.
Nakon transplantacije jetre u Istanbulu, uprkos ogromnoj žrtvi prijatelja koji je pokušao da mu spasi život donacijom organa, jerej Bogdan Stjepanović okončao je svoj ovozemaljski život.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu i emotivnu čestitku u kojoj ističe duhovno zajedništvo, istorijsku povezanost i poruku koja je odjeknula širom pravoslavnog sveta.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Starinsko jelo od pšenice, kajmaka i mleka otkriva kako su pravoslavni domovi spajali post i mrs, ali i kako je jedna jednostavna trpeza postajala simbol zajedništva, obilja i života u skladu sa crkvenim ritmom.
Od siromašnog dečaka iz Hercegovine do ostroškog čudotvorca čije mošti posećuju pravoslavci, katolici i muslimani — život Svetog Vasilija Ostroškog ostao je simbol istrajnosti, vere i nade u najtežim vremenima.
U molitvi upućenoj jednom od najvoljenijih srpskih svetitelja sabrane su nade, zahvalnosti i molbe koje vernici izgovaraju u najtežim životnim trenucima, tražeći mir u duši, zdravlje i duhovnu podršku.