Posle bogosluženja i čina osveštavanja, mitropolit vranjski je poslao poruku naglašavajući da je naša sveta dužnost da nastavimo brigu o svetinjama, jer tako čuvamo i svoju veru.
Među živopisnim brežuljcima Surdulice uzdiže se Manastir Uspenja Presvete Bogorodice, drevna svetinja koja već vekovima čuva tajne prošlosti i pruža utehu verujućima. Podignut u XIII veku, u doba slavnih Dejanovića, ovaj manastir, sa svojom skromnom, ali duhovno bogatom jednobrodnom crkvom, postao je utočište za duše koje traže mir i isceljenje.
SPC/Eparhija vranjska
Vladika Pahomije sa vernicima u porti Manastira Uspenja Presvete Bogorodice
Na dan kada je SPC proslavljala Uspenje Presvete Bogorodice, ovaj manastir je oživeo duhom i radošću. Mitropolit vranjski Pahomije, uz sasluženje sveštenoslužitelja iz Eparhije vranjske i molitveno učešće vernika iz celog surduličkog kraja, služio je arhijerejsku liturgiju. Posle liturgije, ispunjene molitvama, desio se trenutak velikog blagoslova – osvećenje novog zvonika, koji sada ponosno poziva na molitvu i tiho odjekuje dolinom.
Zvonik, sagrađen trudom i požrtvovanošću Miloša Kovačevića iz Vlasotinaca i Miroslava Jovanovića iz Beograda, svedoči o neumornom naporu da se očuva i obnovi ono što su naši preci sa ljubavlju i verom gradili.
- Naše svetinje, podignute na temeljima Nemanjićkih zadužbina, nose u sebi dušu i istoriju našeg naroda. Naša sveta dužnost je da nastavimo brigu o njima, jer tako čuvamo i svoju veru - naglasio je mitropolit Pahomije obraćajući se sabranom narodu.
SPC/Eparhija vranjska
Novi, osveštani zvonik u porti Manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Palji
I dok obnova manastira nastavlja svoj neumorni put, priroda ne prestaje da podseća na čudotvornu prisutnost Bogorodice. U blizini manastira izvire lekovita voda, poznata po svojim isceliteljskim svojstvima, naročito kod bolesti očiju. Veruje se da ovaj izvor daruje utehu i zdravlje onima koji s verom priđu, a po predanju, jednom prilikom posetio ga je i sam Sveti Sava, vraćajući se iz Carigrada.
Manastir, iako zapostavljen tokom vremena, ponovo oživljava. Njegova obnova, započeta 1994. godine, kulminirala je 2016. godine osvećenjem novog monaškog konaka. Danas, u njegovom mirnom krilu živi monah Prohor, čuvar ove svetinje i svedok čuda koja se u njoj svakodnevno događaju. Njegova posvećenost i ljubav prema manastiru ogledaju se u svakom kamenčiću i svakoj molitvi, koja se tiho uzdiže ka nebu, noseći blagoslov onima koji tragaju za verom, mirom i isceljenjem.
Obnovom Manastira Uspenja Presvete Bogorodice ne samo da se vraća stara slava ove svetinje, već se obnavlja i duh naroda, koji kroz nju pronalazi nadu, veru i snagu da istraje u svom hodočasničkom putu ka večnom spasenju.
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.
Ponekad najveći protivnici pronađu zajednički trenutak tišine - ne zbog dobrote, već pod senkom Hrista. Beseda o Pilatu i Irodu otkriva moć pravednosti koja menja srca i gasi mržnju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Nikifora Carigradskog po starom i Sabor Svetog Arhangela Gavrila po novom kalendaru. Katolici slave Svete Montana i Maksimu, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.
U okviru projekta „Molitva kao lek“, u ustanovu u kojoj se leče najdublje rane psihe uneta je duhovna dimenzija koja je izbrisala granice između lekara i pacijenata i otvorila prostor za drugačije razumevanje ozdravljenja.
Miris tamjana i tiha molitva ispunili su Saborni hram u Prijepolju dok su sabrani pominjali decu, žene i vojnike čija imena i dalje žive u srcima zajednice.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
U okviru projekta „Molitva kao lek“, u ustanovu u kojoj se leče najdublje rane psihe uneta je duhovna dimenzija koja je izbrisala granice između lekara i pacijenata i otvorila prostor za drugačije razumevanje ozdravljenja.