Freska Arhanđela Gavrila u hramu u Arilju svedoči o neprolaznoj lepoti i veri, a vekovima nadahnjuje verne i umetnike. Njegova prisutnost večito ostaje simbol svetosti i Božije milosti, duboko ukorenjene u duhovnom nasleđu srpskog naroda.
U pitomoj dolini reke Rzav, vekovima stoji Crkva Svetog Ahilija, duhovni svetionik Arilja i svedok burne istorije srpskog naroda. Izgrađena 1276. godine po zapovesti kralja Dragutina Nemanjića, ova svetinja nosi ime po episkopu Ahiliju, čije su mošti prenete u Arilje početkom 12. veka iz daleke Larise. Ime ovog svetitelja vekovima osvetljava ovaj kraj, dok njegovo prisustvo utemeljuje svetost ovog prostora.
- Na mestu gde se danas uzdiže velelepno zdanje ove crkve, postojalo je svetilište još u starijem gvozdenom i bronzanom dobu. Prvi materijalni trag paganskog hrama predstavlja Trajanov novčić pronađen u najstarijem delu arheološkog lokaliteta, što dokazuje postojanje aktivne naseobine. Današnja crkva podignuta je na temeljima male crkve koja je tu postojala - kaže etnolog-antropolog Marija Aleksić.
RINA
Crkva Svetog Ahilija u Arilju
Crkva Svetog Ahilija nije samo svedok istorije, već i čuvar drevnih tajni koje se kriju u njenim zidinama. Njena specifična arhitektura i bogatstvo fresaka iz trinaestog veka, među kojima se izdvaja ona poznata kao Plavi anđeo, čine ovu crkvu jednom od najvažnijih srpskih srednjovekovnih svetinja.
- Ariljski Plavi anđeo predstavlja Arhangela Gavrila, koji okrenut nadesno blagosilja Bogorodicu, lako ispruženom desnom rukom, a u levoj nosi glasničku palicu. Predstavom svetih arhanđela na prilazima oltaru pripisuje se uloga čuvara svetilišta, a slikani su u najsvečanijim carskim ili drugim odorama - otkriva etnolog-antropolog Marija Aleksić, prenosi Rina.
RINA
Freska Plavog anđela u ariljskoj Crkvi Svetog Ahilija
Ovaj nebeski čuvar, u večnom plavetnilu, koje okružuje njegovo lice, vekovima opčinjava posmatrače. Njegova lepota senči sve ostale freske u crkvi, privlačeći pažnju ne samo vernika već i umetnika i pesnika. Branko Miljković, nadahnut ovom freskom, ispevao je pesmu koja odzvanja dubokom duhovnom umetnošću. Ova freska nije samo slika; ona je most između neba i zemlje, duhovni prikaz Arhangela Gavrila, čuvara svetilišta i vesnika Božije milosti.
Ali tajna Plavog anđela ne leži samo u njegovoj umetničkoj lepoti. Kroz vekove, freska je nosila sa sobom i mističnu priču o svojim očima. Prema jednom predanju, Turci, koji su u vreme svoje vladavine crkvu pretvorili u konjušnicu, iskopali su oči svecima kako bi ih oslepili, ne želeći da budu posmatrani. Druga legenda, međutim, govori o duhovnom čudu: oči su namerno uklonjene da bi slepi progledali. Ova dvostruka tajna, koja spaja svetovno i duhovno, učvršćuje Plavog anđela kao simbol vere i nade, podsećajući nas na delovanje tajanstvenih sila koje prevazilaze naše shvatanje.
RINA
Ariljska Crkva Svetog Ahilija
Crkva Svetog Ahilija, uzdignuta u rang mitropolije za vreme cara Dušana, prošla je kroz teške vekove paljenja i uništavanja, da bi u 19. veku ponovo zasijala svojim starim sjajem. Od 1829. godine, kada je započeta njena obnova, pa do danas, crkvena zvona ponovo odjekuju nad Ariljem, svedočeći o veri koja ne gasne i o snazi naroda koji čuva svoje svetinje.
Proglasivši je za spomenik od izuzetnog značaja, Republika Srbija priznala je vrednost i značaj ove svetinje, ali istinska tajna crkve ostaje skrivena u očima onih koji je posete, u njihovom susretu sa Plavim anđelom, čuvarom drevnih tajni i svedokom večne borbe svetlosti protiv tame.
Shiarhimandrit Zosima Sokur govori o značaju molitve, ispovesti, pričešća i duhovne pripreme pred Uspenje Presvete Bogorodice, podsećajući da uzdržanje nije samo pitanje hrane, već i pitanje promene života.
Otac Predrag kaže da je dugo verovao da će mu Bog na neki poseban način pokazati koja je devojka namenjena za njega, ali da mu je to, ipak, otkrio starac Tadej.
U besedi za subotu 11. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ogridski i Žički kroz reči proroka Isaije govori o nezahvalnosti, idolopoklonstvu i opasnosti udaljavanja od Gospoda, upućujući opomenu svakom verujućem čoveku.
Probajte čorbu od celera po receptu iz "Srbskog kuvara" jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu „Dostojno“ i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Obretenje i prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Uspenje Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava praznik Uznesenja Blažene Device Marije, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Iako traje samo dve nedelje, ovaj period donosi priliku da učvrstimo iskustvo stečeno tokom Petrovskog posta, prepoznamo sopstvene slabosti, zamislimo se nad prolaznošću života i otvorimo srce za istinsku duhovnu radost.