Jerej Eparhije budimljansko-nikšićke u svom autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, opisuje aktuelna dešavanja kao progon hrišćana i razapinjanje Božjih naslednika u savremenom vremenu.
Tužilaštvo radi svoj posao savesno već dve hiljade godina. Kako piše u Svetom Pismu: „Po zakonu našem treba da se razapne!“ I zaista, Hristos je razapet po zakonu, jer ga je narušio. Rekao je za sebe da je Sin Božji, što je po zakonu značilo da je počinio smrtni prekršaj i da treba biti osuđen na smrt. Čak razbojnik Varava može biti pomilovan, iako je toga vremena bio najveći kriminalac, ali sud ga štiti u odnosu na smrtni greh Isusa Hrista, jer je neoprostivo to što je Bog i Sin Božji.
Neoprostivo je biti Božji
I tako, već dve hiljade godina, neoprostivo je biti Božji, pogotovu Božji narod; neoprostivo je biti hrišćanin pravoslavac; neoprostivo je biti Srbin, ali je oprostivo biti kriminalac i razbojnik! Sud i tužilaštvo su tu da štite taj poredak – poredak koji je protiv Boga i protiv Srba. Mnogo je lakše poslati dve stotine policajaca na Srbe, nego ih slati da hapse naše Varave i razbojnike.
SPC
Sveštenik Ognjen Femić
Mnogo je lakše pozvati na saslušanje Hrista, pogotovu one koji su Njegovi naslednici na zemlji – episkope i sveštenike, koji nastavljaju da svedoče umesto Hrista da je On Bog i Sin Božji – nego saslušavati razbojnike i kriminalce. Posao Sinedriona iz Judeje nastavlja tužilaštvo Crne Gore, a krike da treba Hrista razapeti, a Varavu pustiti, slušamo i čitamo svakodnevno u medijima Crne Gore. Zaista gledamo strašnu scenu suđenja Hristu i Njegovim sledbenicima usred Crne Gore.
Oprosti im, Bože
Ali teško tom narodu koji je protiv Boga, koji razapinje Boga i one koji su Njegovi. Neću pisati o sudu Božjem, jer je to jedini sud pred kojim ćemo svi odgovarati. Samo ću ponoviti reči Hristove: „Oprosti im, Bože, jer ne znaju šta rade!“
Više od dve sedmice tužilaštvo u Bijelom Polju bezuspešno traži inspektora koji bi priveo i saslušao mitropolita budimljansko-nikšićkog zbog besede o Titu i četnicima – vernici u strahu, javnost u šoku.
Upozorio je da se ponovo dešava da se pastirske besede iz hramova moraju objašnjavati pred policijom i tužilaštvom, što, po njegovim rečima, uvodi klimu cenzure i autocenzure i duboko je suprotno Ustavu i demokratskom društvu.
Posle određivanja pritvora vlasniku zemljišta, tužilaštvo je protiv Danka Femića podiglo optužnice zbog pritisaka na medije, dok policija intenzivno traga za ostalim učesnicima događaja.
U obraćanju zbog događaja u Gornjem Zaostru, sveštenstvo, monaštvo i verni narod Eparhije budimljansko-nikšićke upozoravaju na medijski linč, politički pritisak i selektivno delovanje institucija, uz poziv svim građanima na mir i istinu.
Probajte kuvani krompir sa belim lukom, po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za petak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Zlatousta.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Sampsona Stranoprimca po starom i Svete 45 mučenika iz Nikopolja po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih prvomučenika Kine, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki ruski svetitelj podseća da uzrok nemira često ne dolazi iz sveta koji nas okružuje, već iz sopstvenog srca, i ostavlja pouku o putu ka unutrašnjoj tišini i duhovnoj snazi.
Izjava predstavnika Gruzijske patrijaršije izazvala je burne reakcije, nakon što je naveo da su evropski zvaničnici od Crkve tražili podršku za pitanja koja izazivaju duboke podele u tamošnjem društvu.
Od "posnih" i "mrsnih" slava, slavskog žita i crvenog slova, do posta, ispovesti i Božić Bate, mnogi običaji koje vernici prihvataju kao pravilo nisu u skladu sa učenjem Pravoslavne crkve - evo šta o njima zaista kaže Crkva.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na književnoj večeri u Nikšiću, mitropolit budimljansko-nikšićki poručio da se mudrost, ljubav i žrtva moraju graditi u skladu sa pobedničkim nizom srpskih vitezova.
Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
Odluka suda o oduzimanju spomenika Pavlu Đurišiću izazvala je talas reakcija i otvorila pitanje odnosa države i Crkve u Crnoj Gori – dok policija pojačava prisustvo, narod i episkopat upozoravaju da je ovo mnogo više od pravnog spora.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Od dvora Marine Mnišek do reformi Petra Velikog, put jednog malog predmeta pokazuje kako su vera, tradicija i strah od novina oblikovali svakodnevni život ruskog naroda.