NEVEROVATNO UKUSAN POSNI RUČAK OD SAMO DVA SASTOJKA: Jelo iz detinjstva koje nikad ne razočara
Spremite za tren ukusne posne kuglice koje su nekada bile spas za gladne dane, a danas pravo kulinarsko otkriće.
Recept koji kombinuje ukus, kreativnost i hranljive sastojke, pretvarajući trpezu u posnu porodičnu gozbu.
U duhu pravoslavne trpeze, post nije samo uzdržavanje od hrane životinjskog porekla, već i prilika da se iskažu umerenost, maštovitost, pažnja i ljubav u pripremi obroka. Kroz vekove, domaćice su pronalazile načine da i u vreme posta sto bude bogat i ukusan, ali istovremeno skroman i duhovno prikladan.
Pravoslavlje nas uči da svaki postni obrok može biti trenutak radosti i zajedništva, da hrana nahrani telo, ali i duh. Upravo zbog toga i najjednostavnije kombinacije mogu postati pravo gastronomsko otkriće. Takav je i recept koji sledi – krokete od krompira i ribe, lagano i brzo pripremljene, a ipak dovoljno hranljive i ukusne da budu predjelo, glavno jelo ili prilog uz bareno ili dinstano povrće. Ovo jelo pokazuje kako post može biti inspirativan i ukusan, ne gubeći duhovnu vrednost koju on nosi.
800 g krompira

Skuvajte krompir i napravite čvrst pire. Dodajte rastopljen margarin i dobro promešajte. Ribu ocedite od ulja, usitnite, dodajte sok od limuna, brašno, posolite i pobiberite, pa umešajte u pire. Ostavite da malo odstoji.
Formirajte manje krokete, uvaljajte ih u prezle i pržite u vrelom ulju. Ovako spremljene krokete možete služiti i kao predjelo ili kao prilog uz dinstano ili bareno povrće.
Spremite za tren ukusne posne kuglice koje su nekada bile spas za gladne dane, a danas pravo kulinarsko otkriće.
Spoj mirisnog povrća, osvežavajućih začina i jednostavne pripreme čini ovaj recept neodoljivim izborom za vrele letnje dane i dane posta.
Otkrijte kako obične namirnice u manastirskoj kuhinji po starom receptu postaju čudesno jelo koje greje i telo i dušu u dane posta.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
Otkrijte kako obični sastojci pretvaraju posne paprike u jelo koje greje dušu i mami osmehe na svakoj trpezi.
Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.
U danima posta kada je riba dozvoljena, trpeza može da zasija jednostavnošću - uz kuvanu ribu s mladim povrćem i mirođijom, po receptu iz manastirske kuhinje koji spaja ukus i smirenje.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Jednostavan recept koji donosi pun ukus i miris domaće kuhinje, čak i u danima posta.
Miris detinjstva i jednostavnih sastojaka koji su u domaćinstvima nekada stvarali najlepše slatke trenutke, bez mnogo truda.
Starinska, praktična zamena koja je vremenom dobila svoje stalno mesto na porodičnoj trpezi.
Miris jagoda, putera i oraha vraća se u domaćinstva uz jednostavnu pripremu koja je nekada bila rezervisana za dane kada trpeza nije bila posna.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Na Duhovski ponedeljak, uprkos slaboj kiši, hiljade vernika i dalje su strpljivo čekale ispred Hrama Svetog Save da se poklone Časnim Pojasu.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu i po starom i Svetog Lukilijana i sa njim postradale po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Karla Lvangenskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da se promena ne dešava naglo, već u trenutku kada čovek prestane da opravdava slabost i počne da joj se suprotstavlja malim, ali doslednim unutrašnjim otporom.
Dok su se dizali prvi ustanički barjaci, u župskom selu Kožetin podignuta je svetinja oko koje su se isplele legende, istorijske bitke i sećanje na vreme kada je gradnja pravoslavnog hrama predstavljala mnogo više od verskog čina.