Spremite za tren ukusne posne kuglice koje su nekada bile spas za gladne dane, a danas pravo kulinarsko otkriće.
U danima posta, kada se trudimo da očišćenim telom i smirenim duhom koračamo putem Gospodnjim, naročito nam prija jednostavna posna hrana, spremljena sa ljubavlju i zahvalnošću. Loptice od krompira na vodi, napravljene od samo dva osnovna sastojka, bez trunke masnoće, podsećaju nas na skromnost naših predaka koji su i u najtežim vremenima nalazili način da od najprostijih namirnica stvore jelo koje hrani i telo i dušu.
Sastojci:
500 g krompira
200 g brašna
so, biber
shutterstock.com/sasazawa
Posne kuglice od krompira jednostavno se spremaju, a neverovatno su ukusne
Priprema:
Najpre skuvajte krompir u ljusci, pa ga ostavite da se malo prohladi. Zatim ga oljuštite i izgnječite ili propasirajte u dubokoj posudi, pa posolite po ukusu. Kada se krompir potpuno ohladi, dodajte brašno i lagano sve sjedinite rukama dok ne dobijete meko, ali kompaktno testo. Od dobijene mase pravite loptice željene veličine.
U međuvremenu, stavite veću šerpu sa vodom da provri, pa u kipuću vodu pažljivo spuštajte loptice. Kuvajte ih dok ne isplivaju na površinu, što je znak da su gotove. Ako primetite da se loptice raspadaju, dodajte još malo brašna u masu pre nego što oblikujete nove.
Savet:
Ove mekane loptice od krompira možete preliti samo kečapom za brz i ukusan posni obrok, a još lepše će prijati ako ih prelijete kuvanim paradajzom i pospete omiljenim začinskim biljem – mirođijom, peršunom ili bosiljkom, unoseći miris leta i blagodat Božije bašte u vaše posno posluženje.
Uz pravi recept, post na vodi postaje prava gozba! Isprobajte ukusne i hranljive punjene paprike koje će obogatiti vašu trpezu i uneti novu dimenziju u posnu ishranu.
Pite su širom naših krajeva mnogo više od običnog jela – one su deo porodične tradicije, toplina doma i sećanje na detinjstvo. Otkrivamo recept za najukusniju posnu krompirušu koja će vas osvojiti na prvi zalogaj!
Post nije odricanje od ukusa, već uzdržanje od neumerenosti i stomakougađanja, zato vam donosimo recept za mekane i sočne krompir-knedle i savete kako ih najbolje poslužiti.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Ovo drevno jelo u srpskim domovima i manastirima pripremalo se u danima najstrožeg posta, a danas osvaja sve koji tragaju za laganim i okrepljujućim obrokom.
Ispod površine akumulacije ponovo su se pojavili ostaci starog Karakurta, sela koje je potopljeno, a čiji verski objekti svedoče o zajedničkom životu muslimana i hrišćana.
Probajte čorbu od karfiola po receptu iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Molebnu molitvu Bogomajci i duhovno se nadahnite poukom Svetog Amfilohija Makrisa.
Probajte paprikaš od svežih pečurki po receptu iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Treću pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Josifa Isihaste.
Probajte boraniju po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Drugu pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Luke Krimskog.
Probajte zapečeni grašak sa povrćem po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za petak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Njihov spomen vezivao se za obnovljeni hram u Jasenovcu osamdesetih godina i kalendare Slobodne mitropolije u Novoj Gračanici, a zatim je odlukom Svetog arhijerejskog sabora iz 2010. godine ustanovljen za celu Srpsku pravoslavnu crkvu.
Porodica je u središtu hrišćanskog života, pa se i prostor u kojem ona živi ne posmatra samo kao građevina, već kao mesto zajedništva i porodičnog života.