Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
U pravoslavnom duhu posta i najjednostavniji zalogaji dobijaju posebnu vrednost – postaju izraz zahvalnosti Bogu i sećanja na mudrost naših predaka. Upravo takav je i ovaj stari recept za zdrav i lagan posni doručak ili predjelo, koji nam daruje Nada Marković, autorka Velikog posnog kuvara jela i koktela u izdanju Eparhije niške.
– Zahvalnost dugujem mojoj majci od koje sam naučila da spremam posna jela, jela po receptima naših baka. One su znale da je cilj hrišćanskog posta očišćenje tela, jačanje volje i uzdizanje duše – kaže Nada, podsećajući nas da se i kroz skromnu trpezu može doživeti radost posta.
Ovaj recept, prenošen generacijama, svedoči da posna ishrana nikada nije bila samo potreba, već i deo bogatog duhovnog i kulturnog nasleđa našeg naroda.
Sastojci:
100 g sitno samlevenih oraha
2 velike kašike sitno iseckanog luka
2 velike kašike sitno iseckanih maslinki
1 velika kašika pirea od paradajza
Freepik
Jednostavan, brz, a ukusan posni namaz od oraha i maslinki
Priprema:
Sve sastojke posoliti po ukusu i dobro izmešati ručno, mikserom ili u secku, u zavisnosti od toga kakvu teksturu namaza želite da dobijete.
Savet:
Ova posna pašteta može da se služi kao doručak ili predjelo, a odlična je i za garniranje. Na primer, možete saviti veći list salate i u udubljenu korpicu staviti kašičicu ovog namaza, ili izdubiti paradajz ili polovinu kuvanog krompira i u udubljenje sipati kašičicu paštete.
Ovo drevno jelo u srpskim domovima i manastirima pripremalo se u danima najstrožeg posta, a danas osvaja sve koji tragaju za laganim i okrepljujućim obrokom.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
Pratite kalendar dana na vodi, ulju i ribi, otkrijte praktične recepte za doručak, ručak i večeru i produbite svoje duhovno iskustvo tokom ovog svetog perioda.
Otkrijte kako jednostavni sastojci — sitno seckani pipci lignji, inćuni, kozice, prezle i limun — u savršenoj harmoniji stvaraju mirisno i ukusno jelo koje osvaja svaki sto
U drevnoj svetinji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovom silasku u smrt kao pobedi nad najvećim neprijateljem čoveka, dok su vernici poneli snažnu poruku nade i utehe.
Blagodatni oganj se prvi put javio 335. godine na Veliku subotu i posle godinama do dana današnjeg i to samo pravoslavnom patrijarhu, dajući time potvrdu istinitosti i ispravnosti naše pravoslavne vere.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Post nije odricanje od ukusa, već uzdržanje od neumerenosti i stomakougađanja, zato vam donosimo recept za mekane i sočne krompir-knedle i savete kako ih najbolje poslužiti.
Bratstvo čuva posebnu recepturu vaskršnje pogače koja spaja bogate mirise pomorandže, začina i putera, dok način pripreme otkriva zašto ovaj hleb zauzima važno mesto na monaškoj prazničnoj trpezi.
Dok se širom pravoslavnog sveta pripremaju različite vrste pogača, svetogorski monasi čuvaju recept koji spaja bogat ukus, simboliku i monašku tradiciju.
Blagodatni oganj se prvi put javio 335. godine na Veliku subotu i posle godinama do dana današnjeg i to samo pravoslavnom patrijarhu, dajući time potvrdu istinitosti i ispravnosti naše pravoslavne vere.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Dok vernici u hramove donose jaja i prazničnu hranu na osvećenje, Crkva čuva neobičan ritam ovog dana – između groba i vaskrsenja odvija se tihi događaj sa snažnom porukom hrišćanstva
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku subotu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Džeme Galgani, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.