RADITE OVO I NIJEDAN DEMON NEĆE SMETI DA VAM SE PRIBLIŽI! Sveti Justin Ćelijski otkrio čime i kako se pobeđuje i najveće zlo
Dok joj se anđeli klanjaju, demoni pred njom ustuknu, jer u njoj vide pobedu čoveka nad zlom.
Dom, koji bi trebalo da bude mesto sigurnosti i mira, za mnoge u današnje vreme postaje prostor stalnog straha, napetosti i neizvesnosti.
Sve je više slučajeva nasilja u porodici koji potresaju javnost i pune stupce crne hronike. Porodične svađe sve češće prerastaju u otvoreno vređanje, psihičko zlostavljanje i fizičko nasilje, a u najtežim slučajevima i u ubistva.
Dom, koji bi trebalo da bude mesto sigurnosti i mira, za mnoge postaje prostor stalnog straha, napetosti i neizvesnosti.
Pravoslavno učenje nasilje u porodici posmatra kao ozbiljan duhovni i moralni problem.
Porodica se u pravoslavlju smatra malom Crkvom, zajednicom zasnovanom na ljubavi, žrtvi, trpljenju i međusobnom poštovanju. Svaki oblik nasilja smatra se grehom koji razara ne samo odnose među ljudima, već i unutrašnji mir čoveka.
Umesto ljubavi, u srce ulaze gnev, mržnja i razdor, koji udaljavaju čoveka od Boga i bližnjih.
Sveti oci su često upozoravali da su neuzdržanost, bes i nasilje znak duhovne borbe u kojoj čovek gubi mir i prepušta se tamnim silama. U tom smislu, pravoslavlje poziva na trezvenost, pokajanje, molitvu i borbu sa sopstvenim strastima, jer se pravi uzrok nasilja nalazi u srcu koje je izgubilo ljubav i smirenje.
Na tu duhovnu dimenziju nasilja posebno snažno ukazuje i misao Svetog Luke Krimskog:
"Znaj da svaki put kada se ljutih svađaš ili tučeš sa svojim voljenim, kada zlo i mržnja ključaju u tvom srcu, znaj da u tvom srcu ključaju deluju demoni. Urazumite se, prekrstite se i počnite borbu protiv demona“.
Dok joj se anđeli klanjaju, demoni pred njom ustuknu, jer u njoj vide pobedu čoveka nad zlom.
Čovekovo srce stvoreno je za mir, čistotu i blagost, dok gnev izvire iz gordosti.
Sveti oci često govore da strasti i grehovi, ukoliko im se čovek preda, ne razaraju samo duševni mir, već mogu da oslabe i telesne snage.
Srce, u pravoslavnom shvatanju, nije samo sedište emocija, već središte cele ličnosti.
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.
Bolest ne nastaje samo zbog telesnih slabosti, već i zbog stanja ljudske duše.
Sveti Pajsije podseća na događaje iz Svetog pisma u kojima su Božiji ljudi pokazali opravdano negodovanje.
Pouka velikog svetitelja usmerava pažnju na slobodu izbora, ličnu odgovornost i mogućnost povratka Gospodu čak i posle pada.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Oslovljavanje sveštenih lica mora da bude primereno okolnostima i prilici.
Bez rerne i komplikovanog postupka, mekano testo za tili čas postaje mirisno pecivo koje se na trpezu iznosi uz sir, kajmak ili jogurt.