Bio je odvažan zaštitnik pravde među ljudima. U dva maha spasao je "po tri čoveka od nezaslužene smrtne kazne".
Srpska pravoslavna crkva sutra obeležava Svetog Nikolaja u narodu poznatijeg kao Sveti Nikola, najčešću slavu u Srbiji. Nikoljdan je u crkvenom kalendaru obeležen crvenim slovom.
Sveti Nikola slavljen po celome svetu. Bio je sin jedinac znamenitih i bogatih roditelja, Teofana i None, žitelja grada Patare, u Likiji.
"Kao jedinca sina, darovanog im od Boga, oni posvetiše Bogu", piše u žitijama.
Duhovnom životu nauči se kod svog strica Nikolaja, episkopa patarskog, i zamonašio se u manastiru Novi Sion.
Posle smrti roditelja, razdelio je nasleđeno imanje siromasima, ne zadržavajući ništa za sebe.
Kao sveštenik u Patari, bio je poznat po svom milosrđu, mada je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja" (Mt 6, 3).
Kada se predao samoći i bezmolviju, razmišljajući da tako do smrti proživi, javio mu se glas koji mu je rekao:
Printscreen
Sveti Nikola
"Nikolaje, pođi na podvig u narod, ako želiš biti od mene uvenčan“.
Odmah potom, "čudesnim Promislom Božjim bi izabran za arhiepiskopa grada Mira u Likiji".
Milostiv, mudar, neustrašiv, sveti Nikolaj bio je pravi pastir dobri stadu svome. U vreme gonjenja hrišćana pod Dioklecijanom i Maksimijanom, bačen je u tamnicu, no i u tamnici je podučavao ljude zakonu Božjem.
Prisustvovao je na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji i iz velike revnosti prema istini, udario rukom jeretika Arija.
Zbog toga je uklonjen sa Sabora i od arhijerejske službe sve dok se nekolicini prvih arhijereja na Saboru ne javi sam Gospod Hristos i Presveta Bogorodica i ne objaviše "svoje blagovolenje prema Nikolaju".
shutterstock.com
Sveti Nikola je najveća slava u Srbiji po broju svečara
Bio je odvažan zaštitnik pravde među ljudima. U dva maha spasao je po tri čoveka od nezaslužene smrtne kazne.
"Milostiv, istinit, pravdoljubiv, on je hodao među ljudima kao angel Božji. Još za života njegova ljudi su ga smatrali svetiteljem i prizivali ga u pomoć u mukama i bedama; i on se javljao, u snu i na javi, onima koji su ga prizivali, podjednako lako i brzo nablizu i nadaleko, i pomagao. Od njegovog lica sijala je svetlost kao od lica Mojsijeva, i on je samom svojom pojavom donosio utehu, tišinu i dobru volju među ljude", piše u žitijama.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Od nekadašnja dva poljupca do prepoznatljivog znaka identiteta, ovaj gest prerastao je u potvrdu vere, istorije i pripadnosti – dok isti pravoslavni okvir kod drugih naroda nije dobio isto značenje.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Okupljeni raseljeni Srbi i vernici iz okolnih mesta proslavili su svetitelja čuvajući tradiciju i sećanje na dom koji opstaje uprkos godinama i ruševinama.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.