Bio je odvažan zaštitnik pravde među ljudima. U dva maha spasao je "po tri čoveka od nezaslužene smrtne kazne".
Srpska pravoslavna crkva sutra obeležava Svetog Nikolaja u narodu poznatijeg kao Sveti Nikola, najčešću slavu u Srbiji. Nikoljdan je u crkvenom kalendaru obeležen crvenim slovom.
Sveti Nikola slavljen po celome svetu. Bio je sin jedinac znamenitih i bogatih roditelja, Teofana i None, žitelja grada Patare, u Likiji.
"Kao jedinca sina, darovanog im od Boga, oni posvetiše Bogu", piše u žitijama.
Duhovnom životu nauči se kod svog strica Nikolaja, episkopa patarskog, i zamonašio se u manastiru Novi Sion.
Posle smrti roditelja, razdelio je nasleđeno imanje siromasima, ne zadržavajući ništa za sebe.
Kao sveštenik u Patari, bio je poznat po svom milosrđu, mada je on brižljivo skrivao svoja milosrdna dela ispunjujući reč Gospodnju: "Da ne zna levica tvoja što čini desnica tvoja" (Mt 6, 3).
Kada se predao samoći i bezmolviju, razmišljajući da tako do smrti proživi, javio mu se glas koji mu je rekao:
Printscreen
Sveti Nikola
"Nikolaje, pođi na podvig u narod, ako želiš biti od mene uvenčan“.
Odmah potom, "čudesnim Promislom Božjim bi izabran za arhiepiskopa grada Mira u Likiji".
Milostiv, mudar, neustrašiv, sveti Nikolaj bio je pravi pastir dobri stadu svome. U vreme gonjenja hrišćana pod Dioklecijanom i Maksimijanom, bačen je u tamnicu, no i u tamnici je podučavao ljude zakonu Božjem.
Prisustvovao je na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji i iz velike revnosti prema istini, udario rukom jeretika Arija.
Zbog toga je uklonjen sa Sabora i od arhijerejske službe sve dok se nekolicini prvih arhijereja na Saboru ne javi sam Gospod Hristos i Presveta Bogorodica i ne objaviše "svoje blagovolenje prema Nikolaju".
shutterstock.com
Sveti Nikola je najveća slava u Srbiji po broju svečara
Bio je odvažan zaštitnik pravde među ljudima. U dva maha spasao je po tri čoveka od nezaslužene smrtne kazne.
"Milostiv, istinit, pravdoljubiv, on je hodao među ljudima kao angel Božji. Još za života njegova ljudi su ga smatrali svetiteljem i prizivali ga u pomoć u mukama i bedama; i on se javljao, u snu i na javi, onima koji su ga prizivali, podjednako lako i brzo nablizu i nadaleko, i pomagao. Od njegovog lica sijala je svetlost kao od lica Mojsijeva, i on je samom svojom pojavom donosio utehu, tišinu i dobru volju među ljude", piše u žitijama.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Eparhija britansko-irska odgovorila obrazloženjem svojih odluka, dok se u središtu rasprave našlo pitanje odnosa između crkvenog poretka SPC i pravnih obaveza fonda registrovanog u Velikoj Britaniji.
Malo je situacija koje tako brzo razotkrivaju čovekovu unutrašnjost kao susret sa nekim kome je potrebna pomoć, a Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega se upravo tada vidi da li je srce omekšalo ili se zatvorilo.
Probajte recept jeromonaha Ilariona za pirjane lignje, pročitajte molitvu Svetom arhanđelu Urijelu i kratku, ali duboku pouku Svetog Gavrila Gruzijskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Doroteja po starom i Svetog mučenika Leontija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Marka i Marcelijana, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Okupljeni raseljeni Srbi i vernici iz okolnih mesta proslavili su svetitelja čuvajući tradiciju i sećanje na dom koji opstaje uprkos godinama i ruševinama.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Doroteja po starom i Svetog mučenika Leontija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Marka i Marcelijana, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mironosice Martu i Mariju po starom i Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svete Emilije de Vijal, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
U hramu kod Bijeljine, mitropolit zvorničko-tuzlanski govorio je o sveštenicima kao duhovnim junacima, važnosti veronauke, ali i o potrebi da se obnovi veza sa zemljom koju su nasledili od svojih predaka.
U autorskom tekstu verskog analitičara Bogdana Despotovića, koji prenosimo u celosti, analiziraju se okolnosti incidenta u Atini, reakcija Aleksandrijske crkve i moguće posledice po njen ugled.