Narod se sabrao u molitvi i sećanju, dok vikarni episkop patrijarha Porfirija podseća na Hristov zagrljaj i snagu vere koja nadjačava bol i nepravdu.
Na obali reke Bistrice u Goraždevcu, gde su pre 22 godine mladi životi prekinuti nasiljem, danas se osećala tišina koja progovara više od svake reči. Ivan Jovović (19) i Panto Dakić (12), srpska deca čija su srca prestala da kucaju u tragičnom napadu, okupljeni vernici danas su se prisetili sa tugom, ali i nadom, sećajući se njihove nevinosti i večnog života u Bogu. Svaka suza, svaki pogled ka nebu bio je izraz molitve i vere da je njihova smrt samo privremena granica, a večni zagrljaj Božji čeka sve nas.
Printscreen eparhija-prizren
Pomen Ivanu Jovović i Panti Dakić u Goraždevcu
Vladika Ilarion na pomenu ubijenim srpskim dečacima u Goraždevcu
U hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Goraždevcu, vikarni episkop patrijarha srpskog Porfirija, vladika Ilarion, uputio je reči utehe i nade:
– Mi se danas sabrasmo ovde da proslavimo život. Paradoksalno, proslavljamo život, a okupljeni smo da vršimo spomen upokojenih, zato što verujemo da svi u Bogu žive. Ivan i Panto su živi u Bogu, u tajni Njegovog zagrljaja koji i nas očekuje.
Printscreen eparhija-prizren
Pomen Ivanu Jovović i Panti Dakić u Goraždevcu
Vladika Ilarion je istakao da su pitanja ovog sveta – zašto se deca gube, zašto pravda izostaje – prolazna pred večnim zagrljajem Hristovim:
– Čoveku ništa više nije potrebno osim topline Božjeg zagrljaja, a u tom zagrljaju smo svi. Samo treba da verujemo i da vidimo Hrista Vaskrslog i u Njegovom zagrljaju Ivana i Pantu.
Tragedija u Goraždevcu: Napad na srpsku decu na Bistrici nikada nije rasvetljen
Napad na srpsku decu u Goraždevcu dogodio se dok su se kupali na Bistrici, kada su iz pravca albanskog sela Zahač nepoznati napadači otvorili rafalnu paljbu. Pored Ivana i Pante, teško su ranjeni Marko Bogićević, Dragana Srbljak, Bogdan Bukumirić i Đorđe Ugrenović. Iako je slučaj izazvao međunarodnu osudu, istraga nikada nije dala rezultate.
Porodica traži pravdu, narod traži utehu za ubistvo Ivana i Pante
Otac stradalog Pante, Milisav Dakić, apelovao je na nadležne da otvore istragu i pronađu odgovorne:
– Porodica je svetinja, i mi želimo da znamo ko je ubio našu decu – rekao je Dakić, a njegove reči odzvanjale su u tišini okupljenih.
Printscreen eparhija-prizren
Pomen Ivanu Jovović i Panti Dakić u Goraždevcu
Beseda vladike Ilariona podsetila je sve prisutne da, uprkos bolu i nepravdi, život u Bogu i vera u Hrista donose utehu:
– Na nama je, braćo i sestre, da gorčinu izlečimo verom u Vaskrsloga Hrista i da život, ma koliko bio težak, preobrazimo u dobar i sladak.
Sećanje na Ivana i Pantu danas živi u molitvama, zajedništvu i veri, podsećajući sve nas da nijedna nevinost nije zaboravljena, a ljubav Božja je večna.
Na lokalitetu crkve Bogorodice Hvostanske, unutar zaštićene zone, održan je obred bez blagoslova Srpske pravoslavne crkve, uz poruke mržnje prema pravoslavnim Srbima.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Iguman manastira Sveti arhangeli, već 35 godina čuvar svetinje kod Prizrena, otkriva kako prisustvo svakog čoveka obnavlja manastire, zašto vera raste iz poniženja i kako se Srbi u južnoj pokrajini više uzdaju u molitvu nego u politiku.
Povodom navoda da Srpska pravoslavna crkva pregovara s kosovskim institucijama o pravnom statusu Crkve na Kosmetu, usledio je odlučan demanti uz razotkrivanje motiva plasiranja lažnih vesti.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U selu gde još odjekuju molitve predaka, pravoslavni vernici okupili su se oko igumana Save da pokažu kako crkva nije samo građevina, već zavet – i da će, ako zatreba, služiti i u šumi, kao u prvim hrišćanskim vremenima.
Na mestu gde su pre dvadeset i jednu godinu prekinuti mladi životi Ivana Jovovića i Pante Dakića, mitropolit raško-prizrenski u emotivnoj besedi prisetio se njihove žrtve i podsetio verni narod na važnost vere, nade i molitve za spas nevinih duša.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.