Narod se sabrao u molitvi i sećanju, dok vikarni episkop patrijarha Porfirija podseća na Hristov zagrljaj i snagu vere koja nadjačava bol i nepravdu.
Na obali reke Bistrice u Goraždevcu, gde su pre 22 godine mladi životi prekinuti nasiljem, danas se osećala tišina koja progovara više od svake reči. Ivan Jovović (19) i Panto Dakić (12), srpska deca čija su srca prestala da kucaju u tragičnom napadu, okupljeni vernici danas su se prisetili sa tugom, ali i nadom, sećajući se njihove nevinosti i večnog života u Bogu. Svaka suza, svaki pogled ka nebu bio je izraz molitve i vere da je njihova smrt samo privremena granica, a večni zagrljaj Božji čeka sve nas.
Printscreen eparhija-prizren
Pomen Ivanu Jovović i Panti Dakić u Goraždevcu
Vladika Ilarion na pomenu ubijenim srpskim dečacima u Goraždevcu
U hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Goraždevcu, vikarni episkop patrijarha srpskog Porfirija, vladika Ilarion, uputio je reči utehe i nade:
– Mi se danas sabrasmo ovde da proslavimo život. Paradoksalno, proslavljamo život, a okupljeni smo da vršimo spomen upokojenih, zato što verujemo da svi u Bogu žive. Ivan i Panto su živi u Bogu, u tajni Njegovog zagrljaja koji i nas očekuje.
Printscreen eparhija-prizren
Pomen Ivanu Jovović i Panti Dakić u Goraždevcu
Vladika Ilarion je istakao da su pitanja ovog sveta – zašto se deca gube, zašto pravda izostaje – prolazna pred večnim zagrljajem Hristovim:
– Čoveku ništa više nije potrebno osim topline Božjeg zagrljaja, a u tom zagrljaju smo svi. Samo treba da verujemo i da vidimo Hrista Vaskrslog i u Njegovom zagrljaju Ivana i Pantu.
Tragedija u Goraždevcu: Napad na srpsku decu na Bistrici nikada nije rasvetljen
Napad na srpsku decu u Goraždevcu dogodio se dok su se kupali na Bistrici, kada su iz pravca albanskog sela Zahač nepoznati napadači otvorili rafalnu paljbu. Pored Ivana i Pante, teško su ranjeni Marko Bogićević, Dragana Srbljak, Bogdan Bukumirić i Đorđe Ugrenović. Iako je slučaj izazvao međunarodnu osudu, istraga nikada nije dala rezultate.
Porodica traži pravdu, narod traži utehu za ubistvo Ivana i Pante
Otac stradalog Pante, Milisav Dakić, apelovao je na nadležne da otvore istragu i pronađu odgovorne:
– Porodica je svetinja, i mi želimo da znamo ko je ubio našu decu – rekao je Dakić, a njegove reči odzvanjale su u tišini okupljenih.
Printscreen eparhija-prizren
Pomen Ivanu Jovović i Panti Dakić u Goraždevcu
Beseda vladike Ilariona podsetila je sve prisutne da, uprkos bolu i nepravdi, život u Bogu i vera u Hrista donose utehu:
– Na nama je, braćo i sestre, da gorčinu izlečimo verom u Vaskrsloga Hrista i da život, ma koliko bio težak, preobrazimo u dobar i sladak.
Sećanje na Ivana i Pantu danas živi u molitvama, zajedništvu i veri, podsećajući sve nas da nijedna nevinost nije zaboravljena, a ljubav Božja je večna.
Na lokalitetu crkve Bogorodice Hvostanske, unutar zaštićene zone, održan je obred bez blagoslova Srpske pravoslavne crkve, uz poruke mržnje prema pravoslavnim Srbima.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Iguman manastira Sveti arhangeli, već 35 godina čuvar svetinje kod Prizrena, otkriva kako prisustvo svakog čoveka obnavlja manastire, zašto vera raste iz poniženja i kako se Srbi u južnoj pokrajini više uzdaju u molitvu nego u politiku.
Povodom navoda da Srpska pravoslavna crkva pregovara s kosovskim institucijama o pravnom statusu Crkve na Kosmetu, usledio je odlučan demanti uz razotkrivanje motiva plasiranja lažnih vesti.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U selu gde još odjekuju molitve predaka, pravoslavni vernici okupili su se oko igumana Save da pokažu kako crkva nije samo građevina, već zavet – i da će, ako zatreba, služiti i u šumi, kao u prvim hrišćanskim vremenima.
Na mestu gde su pre dvadeset i jednu godinu prekinuti mladi životi Ivana Jovovića i Pante Dakića, mitropolit raško-prizrenski u emotivnoj besedi prisetio se njihove žrtve i podsetio verni narod na važnost vere, nade i molitve za spas nevinih duša.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
U Sabornom hramu Svetog Nikolaja liturgijskim obredima i molitvenim zajedništvom potvrđena tradicija obrazovanja novih generacija sveštenika i jačanja vere u srpskom narodu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.