Vlasnik ove zgrade dobio je viziju da izgradi kuću molitve za sve narode sa sedam spratova, pri čemu svaki sprat priča posebnu priču i ima svoju simboliku.
Smeštena u bujnom pejzažu Centralne Jave, Bukit Rhema Gereja Merpati Putih, poznata i kao Crkva u obliku pileta, predstavlja izvanredno svedočanstvo vere i kreativnosti. Crkva, dizajnirana u obliku džinovske ptice nalik piletu, pruža posetiocima jedinstveno iskustvo, čineći je jednom od najfotografisanijih znamenitosti u regionu. Pored neobične arhitekture, Bukit Rhema nudi zadivljujući panoramski pogled na okolna brda i veličanstveni hram Borobudur, koji se nalazi na Uneskvoj listi svetske baštine i privlači turiste iz celog sveta.
Schutterstock/NVIONA
Dok se penjete ka crkvi, blagi zvuci prirode prate vas, dodatno pojačavajući duhovnu atmosferu ovog mesta. Unutrašnjost je ukrašena prelepim muralima i verskim simbolima koji odražavaju lokalnu kulturu i umetnički izraz, pozivajući na kontemplaciju i mir. Ovo mesto ne služi samo kao bogomolja, već i kao istorijska znamenitost, pružajući uvid u vrednosti i uverenja lokalne zajednice.
Izgradnja ove građevine je počela 1990. godine, a po prvim planovima ona je trebalo da ima oblik goluba. Međutim, kako je izgradnja napredovala tako je i ovo zdanje poprimilo oblik kokoške, pa otuda i ovakav naziv "Kokošija crkva".
Izumitelj je Danijel Alamasdža (67) koji je želeo da ovo bude hram čija su vrata otvorena pripadnicima različitih religija - hrišćanima, muslimanima, budistima...
Crkva je otvorena svakog dana od šest ujutro do sedam uveče, nudeći dovoljno vremena posetiocima da se u potpunosti prepuste njenoj lepoti i tišini. Poseta Bukit Rhema crkvi nije samo duhovno putovanje - to je istraživanje umetnosti, prirode i istorije, što je čini savršenom destinacijom za turiste koji žele dublju povezanost sa suštinom Centralne Jave.
Šta sve možete videti u crkvi
Schutterstock/NVIONA
Verski turizam
U podrumu zgrade nalaze se posebne prostorije za molitvu, otvorene za sve vere, jer je ovo mesto zamišljeno kao „kuća molitve za sve narode“.
Prirodni turizam
Poznat je kao jedno od najlepših mesta za gledanje izlaska sunca. Pogled uključuje okolne planine kao što su Sumbing, Merbabu i Merapi.
Edukativni turizam
Na svakom spratu zgrade nalaze se murali sa različitim temama: od borbe protiv droge, preko životnih pouka, do patriotizma.
Kulturni i kulinarski turizam
Tu je i lokalni kafić „Kedai Rakyat W’Dank“ s prelepim pogledom i lokalnim specijalitetima, uključujući tradicionalnu kasavu sa čili sosom (Latela Gombong Kasava) koju posetioci dobijaju besplatno uz ulaznicu.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Istraživački centar Pew objavio je da najveći pad beleže hrišćanstvo i budizam, dok raste broj onih koji se više ne prepoznaju ni u jednoj religiji. U nekim zemljama, odnos novih i bivših vernika postaje dramatično neuravnotežen.
Na taj način će se obogatiti postojeći sportsko-rekreativni i turistički sadržaji i povećati ekonomska i ekološka konkurentnost opštine na turističkoj mapi Srbije.
Prezviter dr Oliver Subotić podelio je snažno iskustvo sa prisutnima na duhovnoj tribini u Parohijskom domu hrama Svetog Aleksandra Nevskog – kako je, umesto leka iz apoteke, pronašao mir i olakšanje kroz reči iz Svetog pisma.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Posle potresa jačine 8,8 stepeni i razornih talasa koji su pogodili Kamčatku i Kurilska ostrva, naučnici upozoravaju na mogući još jači zemljotres u narednih 30 dana, dok Ruska Pravoslavna Crkva spasava monahe i svetinje iz poplavljenih hramova.
Kad je odbio zadatak da obnovi razoreni manastir, jeromonah Kiprijan nije ni slutio da će iste noći doživeti susret sa Svetom Marinom, koja će mu preneti poruku s neba i otkriti izvor vode „za ceo Andros“.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Duhovnici sa Svete gore i profesori teologije sve snažnije opominju: svet više nije isti, a ono što dolazi možda nas zatiče nespremne. Od zaborava svetoga do potpune digitalne kontrole, sedam zabrinjavajućih znakova svedoče da vreme milosti ubrzano ističe.
Smešteno na Administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom selo Štava, koje je nekada bilo poznato po rudnim bogatstvima i lekovitim izvorima, danas je gotovo pusto.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Prezviter dr Oliver Subotić podelio je snažno iskustvo sa prisutnima na duhovnoj tribini u Parohijskom domu hrama Svetog Aleksandra Nevskog – kako je, umesto leka iz apoteke, pronašao mir i olakšanje kroz reči iz Svetog pisma.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Ovo narod veruje od pamtiveka, a nikada nije bilo tačno: svetac je iz Starog zaveta, a svetica iz vremena Rimskog carstva. Njih ne spajaju krvne veze, već samo narodna mašta i mitski strah od groma i ognja.
U besedi za sredu 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da istina nije sezonska stvar – ona se mora čuti, primiti i ponovo slušati, baš kao što se svakoga dana ore zemlja, ide putem i jede hleb. Bez tog ritma, duša ostaje prazna.