Vlasnik ove zgrade dobio je viziju da izgradi kuću molitve za sve narode sa sedam spratova, pri čemu svaki sprat priča posebnu priču i ima svoju simboliku.
Smeštena u bujnom pejzažu Centralne Jave, Bukit Rhema Gereja Merpati Putih, poznata i kao Crkva u obliku pileta, predstavlja izvanredno svedočanstvo vere i kreativnosti. Crkva, dizajnirana u obliku džinovske ptice nalik piletu, pruža posetiocima jedinstveno iskustvo, čineći je jednom od najfotografisanijih znamenitosti u regionu. Pored neobične arhitekture, Bukit Rhema nudi zadivljujući panoramski pogled na okolna brda i veličanstveni hram Borobudur, koji se nalazi na Uneskvoj listi svetske baštine i privlači turiste iz celog sveta.
Schutterstock/NVIONA
Dok se penjete ka crkvi, blagi zvuci prirode prate vas, dodatno pojačavajući duhovnu atmosferu ovog mesta. Unutrašnjost je ukrašena prelepim muralima i verskim simbolima koji odražavaju lokalnu kulturu i umetnički izraz, pozivajući na kontemplaciju i mir. Ovo mesto ne služi samo kao bogomolja, već i kao istorijska znamenitost, pružajući uvid u vrednosti i uverenja lokalne zajednice.
Izgradnja ove građevine je počela 1990. godine, a po prvim planovima ona je trebalo da ima oblik goluba. Međutim, kako je izgradnja napredovala tako je i ovo zdanje poprimilo oblik kokoške, pa otuda i ovakav naziv "Kokošija crkva".
Izumitelj je Danijel Alamasdža (67) koji je želeo da ovo bude hram čija su vrata otvorena pripadnicima različitih religija - hrišćanima, muslimanima, budistima...
Crkva je otvorena svakog dana od šest ujutro do sedam uveče, nudeći dovoljno vremena posetiocima da se u potpunosti prepuste njenoj lepoti i tišini. Poseta Bukit Rhema crkvi nije samo duhovno putovanje - to je istraživanje umetnosti, prirode i istorije, što je čini savršenom destinacijom za turiste koji žele dublju povezanost sa suštinom Centralne Jave.
Šta sve možete videti u crkvi
Schutterstock/NVIONA
Verski turizam
U podrumu zgrade nalaze se posebne prostorije za molitvu, otvorene za sve vere, jer je ovo mesto zamišljeno kao „kuća molitve za sve narode“.
Prirodni turizam
Poznat je kao jedno od najlepših mesta za gledanje izlaska sunca. Pogled uključuje okolne planine kao što su Sumbing, Merbabu i Merapi.
Edukativni turizam
Na svakom spratu zgrade nalaze se murali sa različitim temama: od borbe protiv droge, preko životnih pouka, do patriotizma.
Kulturni i kulinarski turizam
Tu je i lokalni kafić „Kedai Rakyat W’Dank“ s prelepim pogledom i lokalnim specijalitetima, uključujući tradicionalnu kasavu sa čili sosom (Latela Gombong Kasava) koju posetioci dobijaju besplatno uz ulaznicu.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Istraživački centar Pew objavio je da najveći pad beleže hrišćanstvo i budizam, dok raste broj onih koji se više ne prepoznaju ni u jednoj religiji. U nekim zemljama, odnos novih i bivših vernika postaje dramatično neuravnotežen.
Na taj način će se obogatiti postojeći sportsko-rekreativni i turistički sadržaji i povećati ekonomska i ekološka konkurentnost opštine na turističkoj mapi Srbije.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Ispod površine akumulacije ponovo su se pojavili ostaci starog Karakurta, sela koje je potopljeno, a čiji verski objekti svedoče o zajedničkom životu muslimana i hrišćana.
Aja Sofija je jedan od retkih spomenika kulture koji podjednako odražava uticaj istoka i zapada, te tako na njenim zidinama možete primetiti munare i natpise islama, kao i raskošne hrišćanske mozaike.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.