Duhovnici sa Svete gore i profesori teologije sve snažnije opominju: svet više nije isti, a ono što dolazi možda nas zatiče nespremne. Od zaborava svetoga do potpune digitalne kontrole, sedam zabrinjavajućih znakova svedoče da vreme milosti ubrzano ističe.
U svetu u kojem nauka, politika i tehnologija određuju ritam svakodnevice, duhovni učitelji, teolozi i svetogorski starci sve glasnije opominju: nalazimo se na pragu velikih duhovnih prelomnica – možda i pred duhovnim potresom. Otac Mojsije Aghiopaulitis ukazuje na duboku povezanost savremenih zbivanja sa proročkim opomenama Svetog pisma. Njegove reči odzvanjaju kao poziv na buđenje:
- Svet ne posmatramo samo očima tela, već srcem koje razlikuje znakove vremena.
Sedam znakova – poput sedam svetiljki opomene – svedoče da vreme u kojem živimo zahteva budnu savest i veru bez kompromisa.
Profesor teologije Jovan Andreadis jasno poručuje:
- Mi smo na istorijskoj prekratnici. Danas živimo drugo doba pada. Čovek ne samo da ismeva Boga – on Ga zaboravlja.“, rekao je professor, prenosi vimaorthodoxias.gr.
U istraživanju Generalnog sekretarijata za verska pitanja zabeležen je dramatičan pad prisustva mladih u crkvama, čak i u oblastima gde je pravoslavlje vekovima bilo temelj života. Ova duhovna letargija predstavlja prvi znak – gubitak svesti o svetosti i smislu postojanja.
Izopačenje pojmova – kada zlo postaje normativ
Otac Hrizostom Manuilidis upozorava na moralnu konfuziju savremenog društva:
- Živimo u vremenu u kojem se dobro naziva fanatizmom, a zlo se prikazuje kao napredak i inkluzivnost.“
Zakonodavne inicijative koje promovišu „rodnu neutralnost“ i digitalne identitete bez slobode izbora nisu više samo pravna pitanja već znak da se temelji vrednosnog poretka ozbiljno pomeraju.
Delil souleiman / AFP / Profimedia
Teolog Gerasimos Paleologos kaže da je Bliski istok je pozornica koja uvek dočekuje najpresudnije činove svetske istorije, ilustracija
Bliski istok kao pozornica duhovnih pomeranja
U jeku sukoba između Izraela i Irana, uz nemire u Siriji, Libanu i Gazi, pravoslavni teolog Gerasimos Paleologos piše:
- Bliski istok je pozornica koja uvek dočekuje najpresudnije činove svetske istorije. Kada se zatrese Jerusalim, čovečanstvo treba da klekne.
Geopolitička vrenja nisu samo političke krize, već eho duhovnog stanja čovečanstva – treći znak vremena.
Izopačenje vere unutar Crkve
Starac Spiridon sa Svete gore bez ustezanja ističe:
- Crkva ne pati od spoljašnjih neprijatelja, već od vešto postavljenih unutrašnjih vukova u jagnjećoj koži.
Starac dalje ukazuje na pojave sekularizacije, kompromitacije svetih istina i duhovne korupcije. Kada se i unutar Crkve pojavi senka umesto svetlosti – znak je da se nalazimo na samoj ivici raskršća.
Shutterstock/aaltair
Sveta gora
Digitalizacija i duhovna kontrola
Teolog i doktor digitalne etike Antonis Teodoropulos podvlači:
- Čovek je danas pozvan da svoj identitet potpiše digitalno, dajući potpunu vlast algoritmima - kaže Antonis Teodoropulos, prenosi vimaorthodoxias.gr.
Iza obećanja o sigurnosti krije se mogućnost totalnog nadzora nad svešću i slobodom. Pitanje identiteta više nije samo tehničko – već ontološko i duhovno pitanje savesti.
Svetogorska upozorenja: „Sirene budnosti“
Tri svetogorska starca predviđaju skoru duhovnu i društvenu potresenost širom sveta. Starac Amvrosije iz Kapsale ističe:
- Očekuje nas izdaja iznutra i mučeničko buđenje pobožnog naroda.
Na Svetoj gori ove reči se ne tumače kao zastrašivanje, već kao duhovni poziv na pokajanje i oprez – šesta svetiljka budnosti.
Printscreen/vatopedi.gr
Bratija manastira Vatoped na Svetoj gori
Otpor verom, a ne panikom
Otac Atanasije Damaskinos podseća na duhovnu zrelost i smisao hrišćanskog postojanja:
- Strah nije duhovno oruđe, a skrušenost jeste. Nismo ovde da čekamo Antihrista, već da se pripremimo za Vaskrsenje.
Sedmi znak nije znak kraja, već poziv na unutrašnje preobraženje i živ odnos sa Hristom. Dok svet hita ka „novim rešenjima“, duhovni ljudi pozivaju na povratak izvornim istinama. Portal vimaorthodoxias.gr ostaje veran glasu onih koje svetovni sistem prećutkuje svedočeći ono što ne staje u naslove, ali se može čuti u tišini duše.
Jer raskršće epoha nije kraj – već prilika da se čovek ponovo uspravi u svetlosti Hrista.
Sveti Pajsije i Prepodobni Porfirije razotkrivaju mračne tajne savremenih muzičkih pravaca i ukazuju na duhovnu silu vizantijskog pojanja koje umiruje srce i spaja čoveka s Bogom.
Reči svetitelja iz Grčke razotkrivaju najopasniju prevaru tame: đavo postaje moćan samo ako mu damo pravo i poverujemo u njegovu silu. Ali kada mu se suprotstavimo sa smirenjem i verom – on nestaje poput praha.
Kanavka (kanal) je put kojim je prošla Presveta Bogorodica kako ga je Sveti Serafim Sarovski označio. Na tom putu se nalazi manastir Divijevo, jedna od značajnijih svetinja pravoslavnih hrišćana.
Dok se rasprave najčešće vode oko marama i kapa, sveštenik pri hramu Svetog Ilije na Mirijevu objašnjava zašto upadljiva garderoba, neprimerene boje i zanemarivanje crkvenog bontona mnogo češće dovode do opomena u hramu.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Reči svetogorskog podvižnika, starca Dionisija Ignjata, razotkrivaju tišinu koja je postala opasnija od progona - rat protiv pravoslavlja, obmana i pitanje koje odzvanja jače od svake najave kraja.
Dok se rasprave najčešće vode oko marama i kapa, sveštenik pri hramu Svetog Ilije na Mirijevu objašnjava zašto upadljiva garderoba, neprimerene boje i zanemarivanje crkvenog bontona mnogo češće dovode do opomena u hramu.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Timoteja po starom kalendaru i Svetog Isidora Peluzijskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Andriju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.