Duhovnici sa Svete gore i profesori teologije sve snažnije opominju: svet više nije isti, a ono što dolazi možda nas zatiče nespremne. Od zaborava svetoga do potpune digitalne kontrole, sedam zabrinjavajućih znakova svedoče da vreme milosti ubrzano ističe.
U svetu u kojem nauka, politika i tehnologija određuju ritam svakodnevice, duhovni učitelji, teolozi i svetogorski starci sve glasnije opominju: nalazimo se na pragu velikih duhovnih prelomnica – možda i pred duhovnim potresom. Otac Mojsije Aghiopaulitis ukazuje na duboku povezanost savremenih zbivanja sa proročkim opomenama Svetog pisma. Njegove reči odzvanjaju kao poziv na buđenje:
- Svet ne posmatramo samo očima tela, već srcem koje razlikuje znakove vremena.
Sedam znakova – poput sedam svetiljki opomene – svedoče da vreme u kojem živimo zahteva budnu savest i veru bez kompromisa.
Profesor teologije Jovan Andreadis jasno poručuje:
- Mi smo na istorijskoj prekratnici. Danas živimo drugo doba pada. Čovek ne samo da ismeva Boga – on Ga zaboravlja.“, rekao je professor, prenosi vimaorthodoxias.gr.
U istraživanju Generalnog sekretarijata za verska pitanja zabeležen je dramatičan pad prisustva mladih u crkvama, čak i u oblastima gde je pravoslavlje vekovima bilo temelj života. Ova duhovna letargija predstavlja prvi znak – gubitak svesti o svetosti i smislu postojanja.
Izopačenje pojmova – kada zlo postaje normativ
Otac Hrizostom Manuilidis upozorava na moralnu konfuziju savremenog društva:
- Živimo u vremenu u kojem se dobro naziva fanatizmom, a zlo se prikazuje kao napredak i inkluzivnost.“
Zakonodavne inicijative koje promovišu „rodnu neutralnost“ i digitalne identitete bez slobode izbora nisu više samo pravna pitanja već znak da se temelji vrednosnog poretka ozbiljno pomeraju.
Delil souleiman / AFP / Profimedia
Teolog Gerasimos Paleologos kaže da je Bliski istok je pozornica koja uvek dočekuje najpresudnije činove svetske istorije, ilustracija
Bliski istok kao pozornica duhovnih pomeranja
U jeku sukoba između Izraela i Irana, uz nemire u Siriji, Libanu i Gazi, pravoslavni teolog Gerasimos Paleologos piše:
- Bliski istok je pozornica koja uvek dočekuje najpresudnije činove svetske istorije. Kada se zatrese Jerusalim, čovečanstvo treba da klekne.
Geopolitička vrenja nisu samo političke krize, već eho duhovnog stanja čovečanstva – treći znak vremena.
Izopačenje vere unutar Crkve
Starac Spiridon sa Svete gore bez ustezanja ističe:
- Crkva ne pati od spoljašnjih neprijatelja, već od vešto postavljenih unutrašnjih vukova u jagnjećoj koži.
Starac dalje ukazuje na pojave sekularizacije, kompromitacije svetih istina i duhovne korupcije. Kada se i unutar Crkve pojavi senka umesto svetlosti – znak je da se nalazimo na samoj ivici raskršća.
Shutterstock/aaltair
Sveta gora
Digitalizacija i duhovna kontrola
Teolog i doktor digitalne etike Antonis Teodoropulos podvlači:
- Čovek je danas pozvan da svoj identitet potpiše digitalno, dajući potpunu vlast algoritmima - kaže Antonis Teodoropulos, prenosi vimaorthodoxias.gr.
Iza obećanja o sigurnosti krije se mogućnost totalnog nadzora nad svešću i slobodom. Pitanje identiteta više nije samo tehničko – već ontološko i duhovno pitanje savesti.
Svetogorska upozorenja: „Sirene budnosti“
Tri svetogorska starca predviđaju skoru duhovnu i društvenu potresenost širom sveta. Starac Amvrosije iz Kapsale ističe:
- Očekuje nas izdaja iznutra i mučeničko buđenje pobožnog naroda.
Na Svetoj gori ove reči se ne tumače kao zastrašivanje, već kao duhovni poziv na pokajanje i oprez – šesta svetiljka budnosti.
Printscreen/vatopedi.gr
Bratija manastira Vatoped na Svetoj gori
Otpor verom, a ne panikom
Otac Atanasije Damaskinos podseća na duhovnu zrelost i smisao hrišćanskog postojanja:
- Strah nije duhovno oruđe, a skrušenost jeste. Nismo ovde da čekamo Antihrista, već da se pripremimo za Vaskrsenje.
Sedmi znak nije znak kraja, već poziv na unutrašnje preobraženje i živ odnos sa Hristom. Dok svet hita ka „novim rešenjima“, duhovni ljudi pozivaju na povratak izvornim istinama. Portal vimaorthodoxias.gr ostaje veran glasu onih koje svetovni sistem prećutkuje svedočeći ono što ne staje u naslove, ali se može čuti u tišini duše.
Jer raskršće epoha nije kraj – već prilika da se čovek ponovo uspravi u svetlosti Hrista.
Sveti Pajsije i Prepodobni Porfirije razotkrivaju mračne tajne savremenih muzičkih pravaca i ukazuju na duhovnu silu vizantijskog pojanja koje umiruje srce i spaja čoveka s Bogom.
Reči svetitelja iz Grčke razotkrivaju najopasniju prevaru tame: đavo postaje moćan samo ako mu damo pravo i poverujemo u njegovu silu. Ali kada mu se suprotstavimo sa smirenjem i verom – on nestaje poput praha.
Kanavka (kanal) je put kojim je prošla Presveta Bogorodica kako ga je Sveti Serafim Sarovski označio. Na tom putu se nalazi manastir Divijevo, jedna od značajnijih svetinja pravoslavnih hrišćana.
Festival crkvenih horova u crkvi Svetog Đorđa pretvorio se u retko duhovno sabranje, gde su molitva i pesma u isti glas progovorile o veri, zajedništvu i svetosti svakodnevnog života.
Duhovnici sa Svete gore i profesori teologije sve snažnije opominju: svet više nije isti, a ono što dolazi možda nas zatiče nespremne. Od zaborava svetoga do potpune digitalne kontrole, sedam zabrinjavajućih znakova svedoče da vreme milosti ubrzano ističe.
Učenici i profesori Bogoslovije Svetih Kirila i Metodija našli su se u Hilandaru, gde im je mitropolit raško-prizrenski otvorio vrata duhovnog života koji se ne predaje pred tablom, već doživljava u molitvi i tišini Svetogorske lavre.
Najveći deo tih sredstava od 28 odsto uplaćen je iz Sjedinjenih Američkih Država, domovine novog pape, ali troškovi su znatno premašili prikupljene donacije, tako da je iz fonda te godine izdvojeno 103 miliona evra, saopšteno je iz Vatikana.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Ovaj 56-godišnji glumac, koji je pet godina studirao kako bi postao sveštenik, kaže da to teološko obrazovanje nije bilo uzalud, jer mu je pomoglo da postane bolji glumac.
Nasilje nad sveštenstvom i parohijanima, povrede i blokada saobraćaja - svetinja iz 19. veka u ukrajinskom gradu Černovci ugrožena u vrtlogu društvenih i verskih tenzija.
Ovaj 56-godišnji glumac, koji je pet godina studirao kako bi postao sveštenik, kaže da to teološko obrazovanje nije bilo uzalud, jer mu je pomoglo da postane bolji glumac.
Objašnjava da iako, naizgled, deluje kao da je sagorevanje nešto što je potencijalno zlo, ipak ima jedan delotvoran momenat, nakon kog se telo može oporaviti.
Nasilje nad sveštenstvom i parohijanima, povrede i blokada saobraćaja - svetinja iz 19. veka u ukrajinskom gradu Černovci ugrožena u vrtlogu društvenih i verskih tenzija.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.