Svaka kuća trebalo bi da ima tri ikone - ikonu krsne slave, Bogorodice i Isusa Hrista.
Glavna odlika svakog pravoslavnog doma upravo je ikona – kao stalno prisustvo vere, molitve i Božje blagodati u svakodnevnom životu.
Ikona se uvek postavlja na istočni zid trpezarije ili dnevne sobe, u prostoru gde se porodica najčešće okuplja. To mesto se ne sme deliti sa drugim slikama, goblenima ili dekoracijama – ono je odvojeno i posvećeno molitvi i tišini.
Svaka kuća trebalo bi da ima tri ikone - ikonu krsne slave, Bogorodice i Isusa Hrista.
One se mogu postaviti na sva načina i oba su ispravna.
Prvi način je da se ikona krsne slave postavi u sredinu, a sa njene leve strane postaviti ikonu Presvete Bogorodice, a desne strane ikonu Gospoda Isusa Hrista.
shutterstock.com/j Thomas Salas
Ikone u domu se postavljaju prema jasnim pravilima
Drugi način je da ikonu Gospoda Isusa Hrista treba postaviti u sredinu, levo treba postaviti ikonu Presvete Bogorodice, a desno porodičnu ikonu Krsne slave.
Ikone se ne kupuju na pijacama, vašarima ili u prodavnicama koje nemaju veze s Crkvom. Prava ikona se izrađuje u crkvenim ili manastirskim radionicama i mora biti osveštana u hramu pre nego što se postavi na svoje mesto u domu. Time se pokazuje poštovanje prema svetinji i potvrđuje njeno duhovno značenje.
Mnogi vernci, pak, postavljaju pitanje mogu li fotografije svetaca zameniti ikone i kako ih osveštati.
Pdgovor na ovo pitanje jednom verniku dao je otac Strahinja na sajtu "Svetosavlje" i to više nego jasan.
- Možete držati u kući fotografije svetih, ali nikako kao ikone. Naravno te fotografije ne možete osveštati. U svakom slučaju, fotografija nije ikona i ona ne pokazuje preobraženog čovjeka, tj. nije ikona njegovog preobraženog izgleda u Carstvu Nebeskom. I još jednom da naglasim, fotografija je lepa stvar, ali ni u kom slučaju ne može zameniti ikonu - objasnio je otac Strahinja.
Legenda kaže da je Raka Milošević, dvorjanin despota Jovana Brankovića, krajem 15. veka na mestu današnjeg manastira ubio jelena, simbola monaške čistote, posle čega je, da bi se iskupio, odlučio da podigne manastir.
Sveti apostol Karp je bio jedan od Sedamdesetorice apostola, dok je Sveti apostol Alfej bio otac dvojice apostola iz Dvanaestorice i to Jakova Alfejeva i Mateja Jevanđelista.
U besedi za ponedeljak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto toliko lako boravimo po tuđim prostorima, a tako teško silazimo u sopstvenu dubinu.
Pravoslavni vernici danas slave Svete mučenike Jermila i Stratonika po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava spomen na prepodobne Ksenofonta, Mariju i njihove sinove Arkadija i Jovana. Katolici danas slave Svete Timoteja i Tita, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika
Od prvih pokreta u utrobi do svakodnevnih odluka – ajeti iz sure Āli Imran (3:5 6) otkrivaju koliko je život pažljivo oblikovan, podsećajući nas da ništa na nebu ni na Zemlji nije skriveno od Alahovog znanja i moći.
Reči svetogorskog starca deluju kao tiha, ali neumoljiva optužba naše potrebe da sudimo, i podsećaju nas da se vera ne meri time koga smo isključili, nego koga smo bili spremni da nosimo.
U kripti zavetnog hrama vernici, prosvetitelji i akademici okupili su se da poslušaju reči patrijarha Porfirija o neiscrpnoj mudrosti prvog srpskog arhiepiskopa, njegovom prosvetiteljstvu i značaju za savremeni život i vrednosti zajednice.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U besedi za ponedeljak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto toliko lako boravimo po tuđim prostorima, a tako teško silazimo u sopstvenu dubinu.
Reči svetogorskog starca deluju kao tiha, ali neumoljiva optužba naše potrebe da sudimo, i podsećaju nas da se vera ne meri time koga smo isključili, nego koga smo bili spremni da nosimo.
Od Jerusalima, preko Svete Gore do Rusije, od izgubljenih ruku do isceljenja – ova svetinja se 25. januara posebno proslavlja, a vernici joj se obraćaju za porođaj, zdravlje deteta i pomoć onda kada ljudska snaga više nije dovoljna.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, sveštenik pri Hramu Svete Trojice u Starom gradu Budvi objašnjava na koji način priprema, blagoslov i vrlinski život supružnika mogu izgraditi istinsku bračnu zajednicu.