OVAJ GREH SE IZJEDNAČAVA SA UBISTVOM, A SVI GA SMATRAMO BEZAZLENIM! Arhimandrit Stefan otkrio čime se pred Bogom nije za igrati
Pravoslavlje naglašava da brak treba da bude put duhovnog uzrastanja, ljubavi, žrtve i međusobnog služenja.
Sveti apostol Karp je bio jedan od Sedamdesetorice apostola, dok je Sveti apostol Alfej bio otac dvojice apostola iz Dvanaestorice i to Jakova Alfejeva i Mateja Jevanđelista.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svete apostole Karpa i Alfej.
Sveti apostol Karp je bio jedan od Sedamdesetorice apostola. Bio je pratilac i sluga Svetog apostola Pavla; raznosio je njegove poslanice onima kojima behu namenjene. Podvizavajući se mnogo sa apostolom Pavlom u propovedanju hrišćanstva, Sveti Karp je mnogo pretrpeo mnogo.
Zatim ga je apostol Pavle postavio za episkopa grada Verije u Trakiji.
"No sveti Karp potrudi se propovedajući evanđelje Hristovo i na ostrvu Kritu. Tu on primi u svoj dom i svetog Dionisija Areopagita. Tu on vide i Gospoda koji mu se javi u viđenju, kada ga Karp moljaše da kazni dva grešnika, i ču glas Gospoda koji mu govoraše: Muči Mene još, jer sam gotov da ponovo budem raspet za spasenje ljudi", piše u žitijama.
Sveti Dionisije Areopagit svedoči o svetom Karpu i to, da nikada nije počinjao činodejstvovati prečiste i "životvorne tajne" dok prethodno nije imao s neba božansko viđenje.
Sveti Karp obrati ka Hristu Bogu mnoge neznabošce. Izobličavajući pak Jevreje, on je neke od njih ubedio da veruju, da je Hristos koga su oni raspeli – istiniti Bog i Tvorac svega.
"Ali ga zato ostali Jevreji surovo i nemilosrdno mučeše i ubiše, i on predade Dušu svoju u ruke Gospodu"
Hrišćani su sahranili njegove mošti i "one mnogim bolesnicima davahu isceljenja".
Sveti apostol Alfej je bio otac dvojice apostola iz Dvanaestorice i to: Jakova Alfejeva i Mateja Jevanđelista. Skončao je svoj zemaljski život mirno.
Pravoslavlje naglašava da brak treba da bude put duhovnog uzrastanja, ljubavi, žrtve i međusobnog služenja.
Duhovske zadušnice pominju se već od 12. veka i obežavaju se uoči praznika Svete Trojice ili Duhova, koji padaju 50. dana posle Vaskrsa i desetog posle Spasovdana.
Legenda kaže da je Raka Milošević, dvorjanin despota Jovana Brankovića, krajem 15. veka na mestu današnjeg manastira ubio jelena, simbola monaške čistote, posle čega je, da bi se iskupio, odlučio da podigne manastir.
Mnogi brakovi se sklapaju dok parovi još plutaju u oblacima zaljubljenosti i neretko, brzo i "pucaju".
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
I oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati, deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Njegovo vreme na čelu Crkve obeležile su velike političke i verske borbe.
Od Oksforda i Atine do manastira Ćelije kod Valjeva, Blagoje Popović izabrao je život bez priznanja i komfora, ostavivši delo koje i danas snažno oblikuje pravoslavno mišljenje u Srbiji i izvan nje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Prekretnica u njegovom životu dogodila se kada je, po Božjem promislu, upoznao jednog starca.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
U Ježevici, nadomak Čačka, srednjovekovni zidovi i živo narodno sabranje stapaju se u istu priču, od predanja o 1330. godini do današnjih okupljanja vernika i praznika koji i dalje pune manastirsku portu.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Svakodnevni vodič kroz Petrovski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama velikih svetitelja pravoslavlja.