ŠTA JE NAFORA I DA LI SMEMO DA JE IZNOSIMO IZ CRKVE: "Mnogi nisu svesni šta rade i koje su posledice toga"
Iako je ovo jedan od glavnih pravoslavnih praksi, mnogi vernici ne znaju ili se prave da znaju šta ona predstavlja
Crkva je posvećena Uspenju Presvete Bogorodice i spomenik je kulture od velikog značaja.
Ruka bez palca Svetog apostola, jevanđeliste i iscelitelja Luke nalazi se u crkvi u selu Petnica kod Valjeva. Svetinja se već dvesta godina nalazi na ovom mestu i dosta je pohode ljudi iz celog pravoslavnog sveta. Nju je iz manastira Rača 1820. doneo sveštenik Samouković. Uz mošti je stalno išla i ikona Svetog apostola Luke, stoga se veruje da su to mošti upravo ovog svetitelja.
Despot Đurađ Branković je od vladara Epira 1452. za 30 hiljada zlatnih dukata kupio mošti, koje su do 4. veka bile u Siriji, potom u Carigradu, da bi pale u ruke krstaša. Pretovareni brod zahvatila je oluja i tako su se mošti našle u Epiru.
Nakon otkupa, poneli su ih hilandarski monasi put Srbije. Narod ih je dočekivao na kolenima a njihov svečani dolazak je zabeležen u Gračanici. U Smederevo su stigle početkom 1453. Pred Turcima se sklanjaju u Jajce gde je sagrađena i crkva Svetog Luke. Deo moštiju čuvan je na teritoriji Crne Gore, deo je stigao do Mlečana. Mali prst sa stopala nalazi se na Svetoj Gori, dok je deo stopala u manastiru Kosijerevo kod Nikšića. Desna šaka, kao što rekosmo, čuva ovaj deo Srbije.
Crkva je posvećena Uspenju Presvete Bogorodice i spomenik je kulture od velikog značaja. O postojanju sela Petnica, manastira u Petnici i škole pri manastiru svedoči Petnički psaltir, čiji je faksimil takođe izložen sa leve strane crkve, dok se original nalazi u Zagrebu u Muzeju srpske pravoslavne crkve. Manastir su Turci palili i rušili, da bi sadašnju crkvu prilozima parohijana podigao Fridrih Kirhner, zet vojvode Živojina Mišića.
U skorije vreme sagrađena je i prodavnica u kojoj se mogu kupiti proizvodi iz raznih manastira, pa i melemi za lečenje mnogih oboljenja spravljeni po receptu i blagoslovu skita Karulja sa Svete Gore. Ili je priložnika bilo mnogo ili je pak njihovo dobro delo uredno zabeleženo, tek, nikada toliko ploča sa imenima darodavaca u jednoj porti. Spolja, uz drveni plot, poređani mali nadgrobni spomenici svedoče o nekim prohujalim vremenima.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
U selu, po popisu iz 2011. bilo je manje od 700 stanovnika. Tek, na dan 12. septembra 2021. na liturgiji nisu svi prisutni mogli da uđu u crkvu te su stajali oko nje. Bilo je mnogo roditelja i dece.
Još jednom da potvrdimo da je ovo mesto po svemu izuzetno – vredi uložiti mali trud i doći. Praznik Svetog Luke pada u nedelju (31. 10. 2021). Svi oni koji nisu zauzeti kao svečari, mogu sebi da naprave vikend hodočašće po Valjevu i okolini, te da posete i petničku crkvu koja čuva ovako vrednu relikviju. Nedeljom i praznikom liturgija počinje u 8.00 časova. Crkva je otvorena radnim danom i subotom od 8 do 16 sati, takođe je i pokrivena video nadzorom.
Sve više viđamo dečja igrališta uz hramove, pa ni petnički ne zaostaje sa tom praksom. Petnička crkva ima stranicu na drušvenim mrežama, nadamo se na korist onima koji žele neku informaciju.
Iako ima putokaz do petničke pećine ispod same crkve. Podsećamo da su na ovom prostoru nedavno rumunski prirodnjaci pronašli do sada nepoznati fosil ptice koju su nazvali srpski pelikan, javljaju Vojvođanske vesti.
Iako je ovo jedan od glavnih pravoslavnih praksi, mnogi vernici ne znaju ili se prave da znaju šta ona predstavlja
Imamo sačuvane mošti gotovo svih Nemanjića, a poznata je i tragična priča o spaljivanju moštiju Svetog Save, koje su Turci uništili u Beogradu 10. maja 1594. godine.
Hram Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Nišu, jedan od najvećih i najnovijih u našoj zemlji, poseduje izuzetne i retke svetinje – delove moštiju čak 14 svetaca i shimu monaha Nektarija Vitalisa.
Njena tvrdnja da je pšenica najsličnija čoveku potkrepljena je jednim citatom iz Svetog pisma, a analizom je došla do neverovatnih saznanja.
Manastir Kosijerevo, koji je pretrpeo je razaranja, potapanja i premeštanja, svojim relikvijama privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva, koji u ovoj duhovnoj oazi pronalaze utehu, mir i doživljavaju čudesa.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
U početku je ova pojava ostala nezapažena, ali, kako priča otac Sergije, prelomni trenutak dogodio se na praznik Svete Trojice.
Za razliku od većine fruškogorskih svetinja, koje već vekovima postoje i žive u skladu sa prirodom i u neodvojivom spoju sa njom, manastir Vavedenja Presvete Bogorodice nalazi se u centru grada! Ipak, ova neobična okolnost nikako nije umanjila njegovu vrednost. Naprotiv!
Jedini stanar manastira je otac Serapion. Pre tri godine je došao iz Dečana sa namerom da obnovi manastir i oživi duhovni život ovog mesta.
U privatnom životu, Džekson je dinamičan i zanimljiv, kao i na TV ekranu. Nedavno je otkrio da ga jedno iskustvo posebno duboko promenilo.
Ministar je istakao i potrebu strateškog pristupa u edukaciji kadrova.
"Ne sudite, da ne budete osuđeni" - čuvene Isusove reči iz besede na Gori. Nakon što kaže da ne treba osuđivati druge, Isus dodaje da im treba praštati greške.
Dok hiljade mladih bezglavo jure za muzičkim senzacijama i spektaklima, iguman manastira Podmaine upozorava da iza tih globalnih manifestacija stoje otvorene demonske poruke.
U privatnom životu, Džekson je dinamičan i zanimljiv, kao i na TV ekranu. Nedavno je otkrio da ga jedno iskustvo posebno duboko promenilo.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
U besedi za ponedeljak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da li je teško breme pravednosti kazna ili poziv na buđenje.