Hram Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Nišu, jedan od najvećih i najnovijih u našoj zemlji, poseduje izuzetne i retke svetinje – delove moštiju čak 14 svetaca i shimu monaha Nektarija Vitalisa.
Kivot sa svetinjama Jovana Zlatoustog, Petra Koriškog, cara Lazara, cara Konstantina i carice Jelene hramu posvećenom Svetom caru Konstantinu i carici Jeleni darovao Jovan Jelenkov, arhimandrit manastira Svetog Jovana kod Dimitrovgrada
Hram Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Nišu, jedan od najvećih i najnovijih u našoj zemlji, poseduje izuzetne i retke svetinje – delove moštiju čak 14 svetaca i shimu monaha Nektarija Vitalisa.
wikipedia/DjordjeMarkovic
Kivot sa delovima i česticama moštiju svetaca ovom hramu dar je oca Jovana Jelenkova, arhimandrita manastira Sveti Jovan kod Dimitrovgrada, ispričao je za „Politiku” đakon Marko Knežević:
– Prava je retkost da jedan hram ima ovakve svetinje. Danas su tu pored svih ostalih i čestice moštiju svetaca Jovana Zlatoustog, Petra Koriškog, cara Lazara, cara Konstantina i carice Jelene kojima je i posvećen ovaj hram. Dobili smo i delove moštiju Svetog Varsanufija Optinskog, mučenika Bonifatija, Nektarija Eginskog, Velikomučenice Irine, Svetog mučenika Julijana, Liberata, prepodobnog Jona Odeskog, arhiđakona Stefana, Velikomučenice Hristine, Kozme i Damjana. A tu je i deo Časnog krsta.
Đakon Marko Knežević dodaje da su u niškom hramu odnedavno i čestice sa jevanđeljskih značajnih, to jest posebno bitnih mesta iz života Isusa Hrista:
– Među nama su znamenja i delovi i sa Golgote, sa groba Gospodnjeg, Veznesenja i Preobraženja Isusa Hrista...
Wikimedia/Public domain
Sveti Nektarije Eginski
Đakon Knežević ističe posebno da se delovi moštiju Svetog Nektarija Eginskog nalaze na tri lokacije u Srbiji – osim u niškom hramu i u manastirima Rakovica i Ćelije kod Valjeva, iako se njegovo telo nalazi na grčkom ostrvu Egini, oko 1.000 kilometara daleko od Niša. On takođe naglašava i da svi koji znaju o kakvom je svecu reč, znaju i za starca Nektarija Vitalisa, grčkog monaha:
Vernicima u Srbiji, gradu i građanima Niša i Hramu Svetog cara Konstantina i carice Jelene na jednom od pokloničkih putovanja ovaj grčki monah darovao je svoju shimu – odevni predmet koji nose monasi pošto polože specijalne zavete i obaveze.
Po pravilu monasi se od shime nikada ne odvajaju i u njoj se sahranjuju. Nektarije Vitalis, to jest starac Nektarije, poklonio je shimu koja ima isceliteljsku moć uz blagoslov Srbima koje, kako je rekao, posebno voli i poštuje. Verovanje u isceliteljsku moć shime doprinelo je da se u mnogim zdravstvenim ustanovama bolnicama grade i otvaraju kapele posvećene Svetom Nektariju Eginskom, rekao je Knežević.
Hrama Svetog cara Konstantina i carice Jelene
Hram Svetog cara Konstantina i carice Jelene sagrađen je u Parku Svetoga Save pred obeležavanje 1.700 godina od donošenja Milanskog edikta. To je svakako najznačajniji dokument za hrišćanstvo – edikt su 313. godine nove ere u Milanu potpisali tetrah Zapada Konstantin Veliki (272–337), rođen u Nišu, to jest drevnom Naisusu, i tetrah Istoka Lacinije (250–325) i predstavlja zakonski akt kojim je proglašena verska ravnopravnost i doneta zabrana progona hrišćana u Rimskom carstvu.
Na temeljima drevne svetinje iz 13. veka, poznate kao „Mali Jasenovac“, posle skoro dve decenije obnove, ponovo se oglasila molitva. Rožanj nije samo obnovljen manastir — to je povratak naroda, vere i nade u srce Majevice.
Bojan Malešević i Bora Klepić, već hapšeni zbog brojnih krađa i razbojništava, sada se terete da su provalili u Manastir Liplje i odneli 500 KM. Svetinja koja vekovima okuplja vernike ponovo je postala meta onih koji ne prezaju ni pred Bogom ni pred zakonom.
Imamo sačuvane mošti gotovo svih Nemanjića, a poznata je i tragična priča o spaljivanju moštiju Svetog Save, koje su Turci uništili u Beogradu 10. maja 1594. godine.
Tumačeći proročke reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da zabluda vođa slabi čitavu zajednicu i odvodi je sa puta istine, dok je povratak Bogu jedini put ka duhovnom ozdravljenju.
Probajte pire sa prelivom od pečuraka po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za ponedeljak i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jovana Aleksejeva Valamskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih sedam mučenika u Efesu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Miron. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Hijacinta iz Krakova, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.