Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.
Crkve, sa svojom porukom večnog života, često deluju kao vanvremenski simboli koje prepoznaju vernici širom sveta. Ipak, način na koji ljudi grade i uređuju svoje bogomolje oduvek je bio oblikovan vremenom, kulturom i lokalnom tradicijom.
Neke crkve, upravo zbog toga, deluju sasvim neobično – pa čak i zapanjujuće.
Ova mala kapela u Kutnoj Hori poznata je po tome što je ukrašena ljudskim kostima. Legenda kaže da je jedan monah iz 13. veka doneo zemlju sa Svetog groba u Jerusalimu i posuo je po groblju, zbog čega je to postalo poželjno mesto za sahranu. Kada je broj pokojnika prevazišao kapacitete groblja, njihovi ostaci su iskorišćeni za unutrašnju dekoraciju – uključujući luster od kostiju, ukrase u nišama, pa čak i porodični grb napravljen od kostiju, a više detalja o kosturnica u Sedelcu u našem odvojenom tekstu.
2. Bazilika Svete Uršule (Nemačka)
Credit: Stefan Ziese / akg-images / Profimedia
U Kelnu se nalazi najveći mozaik od ljudskih kostiju, koji se nalazi u Zlatnoj odaji ove bazilike. Legenda kaže da je sveta Uršula, britanska princeza, krenula na hodočašće sa 11.000 devica, ali su ih Huni pogubili kod Kelna. Kada je kasnije pronađena jama s kostima, verovalo se da su to njihove mošti. Međutim, ispostavilo se da kosti pripadaju i muškarcima, deci, pa čak i psima.
3. Kapela Svetog Krsta (Arizona, SAD)
Credit: NZ Collection / Alamy / Profimedia
Ova moderna kapela izgrađena je 1950-ih godina u stenama Sedone, inspirisana Empajer stejt bildingom. Osim neobičnog dizajna, vernici iz novodopskih krugova smatraju da se nalazi na energetskom vrtlogu koji pomaže duhovnom isceljenju.
4. Katedrala u Maringi (Brazil)
shutterstock.com/advjmneto
Dok se Kapela Svetog Krsta u Sedoni, Arizona, skladno uklapa u okolni pejzaž, Katedrala u Maringi, u Brazilu, hrabro dominira prostorom. Ova monumentalna crkva, u obliku kupe, najviša je crkva u Južnoj Americi – visoka čak 124 metra.
Zamišljena kao simbol približavanja čoveka Bogu, sama forma katedrale podseća na uzdizanje duše ka nebesima. Unutrašnjost skriva 598 stepenika između unutrašnjih i spoljašnjih zidova, koji vode do platforme sa koje se pruža veličanstven pogled na grad. Duž tog uspona nalaze se mesta večnog počinka – niše u koje su sahranjeni vernici koji su želeli da budu što bliži svetinji.
Prvi kamen temeljac uzet je iz Bazilike Svetog Pavla u Rimu i osvećen od strane pape Pija XII, što daje tradicionalni pečat ovom savremenom zdanju. Ipak, njen konačni oblik – inspirisan izgledom ruskog satelita „Sputnjik“ – čini spoj vere, nauke i umetnosti 20. veka.
5. “Crkva između redova” (Belgija)
shutterstock.com/365 Focus Photography
Ova savremena umetnička instalacija u mestu Borhlon izrađena je od 100 slojeva čeličnih ploča. Iz nekih uglova izgleda kao obična crkva, a iz drugih kao da nestaje u pejzažu. Ne koristi se za redovna bogosluženja, već kao prostor za ličnu molitvu i razmišljanje, a vše detalja o "Nevidljivoj crkvi" u Belgiji u našoj zasebnoj priči.
6. Sveti Mihailo na igli (Francuska)
shutterstock.com/RogerMechan
Kapela iz 10. veka podignuta je na vulkanskom stenovitom vrhu visine 82 metra u mestu Le Puy-en-Velay. Do nje vodi 268 stepenika isklesanih u steni. Na obližnjem brdu nalazi se ogromna statua Bogorodice, napravljena od pretopljenih ruskih topova.
7. Hrastova kapela (Francuska)
shutterstock.com/Jef Wodniack
U mestu Aluvil-Belfos, unutar starog hrasta starog preko 800 godina nalazi se mala kapela. Nakon udara groma, stablo je izgorelo iznutra ali je ostalo živo. Mesto je pretvoreno u bogomolju, a tokom Francuske revolucije sačuvano je pod nazivom „Hram razuma“.
8. Kapela u rudniku soli (Poljska)
Credit: Werner Lerooy / imago stock&people / Profimedia
U rudniku soli u Veljici, rudari su vekovima isecali kapele direktno iz stene. Najnovija kapela posvećena je Svetom Jovanu Pavlu II. Unutrašnjost je ukrašena skulpturama od soli, a pojedine kapele i dalje se koriste za bogosluženja i venčanja.
9. Uklesane crkve Lalibele (Etiopija)
Credit: Christian Offenberg / imago stock&people / Profimedia
U Lalibeli se nalazi 11 monolitnih crkava, isklesanih odozgo nadole iz jednog komada kamena. Legenda kaže da ih je u 13. veku gradio kralj Lalibela uz pomoć anđela. Najveća crkva visoka je 10 metara, a ceo kompleks je pod zaštitom UNESCO-a.
10. Stub Kacki (Gruzija)
shutterstock.com/BearFotos
Na 40 metara visokom kamenom stubu još od 7. veka monasi su podizali crkve i živeli u izolaciji. Danas na vrhu ponovo živi jedan monah u kapeli do koje se dolazi zarđalom merdevinom, dok mu se zalihe dostavljaju uz pomoć kanapa.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.