Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.
Crkve, sa svojom porukom večnog života, često deluju kao vanvremenski simboli koje prepoznaju vernici širom sveta. Ipak, način na koji ljudi grade i uređuju svoje bogomolje oduvek je bio oblikovan vremenom, kulturom i lokalnom tradicijom.
Neke crkve, upravo zbog toga, deluju sasvim neobično – pa čak i zapanjujuće.
Ova mala kapela u Kutnoj Hori poznata je po tome što je ukrašena ljudskim kostima. Legenda kaže da je jedan monah iz 13. veka doneo zemlju sa Svetog groba u Jerusalimu i posuo je po groblju, zbog čega je to postalo poželjno mesto za sahranu. Kada je broj pokojnika prevazišao kapacitete groblja, njihovi ostaci su iskorišćeni za unutrašnju dekoraciju – uključujući luster od kostiju, ukrase u nišama, pa čak i porodični grb napravljen od kostiju, a više detalja o kosturnica u Sedelcu u našem odvojenom tekstu.
2. Bazilika Svete Uršule (Nemačka)
Credit: Stefan Ziese / akg-images / Profimedia
U Kelnu se nalazi najveći mozaik od ljudskih kostiju, koji se nalazi u Zlatnoj odaji ove bazilike. Legenda kaže da je sveta Uršula, britanska princeza, krenula na hodočašće sa 11.000 devica, ali su ih Huni pogubili kod Kelna. Kada je kasnije pronađena jama s kostima, verovalo se da su to njihove mošti. Međutim, ispostavilo se da kosti pripadaju i muškarcima, deci, pa čak i psima.
3. Kapela Svetog Krsta (Arizona, SAD)
Credit: NZ Collection / Alamy / Profimedia
Ova moderna kapela izgrađena je 1950-ih godina u stenama Sedone, inspirisana Empajer stejt bildingom. Osim neobičnog dizajna, vernici iz novodopskih krugova smatraju da se nalazi na energetskom vrtlogu koji pomaže duhovnom isceljenju.
4. Katedrala u Maringi (Brazil)
shutterstock.com/advjmneto
Dok se Kapela Svetog Krsta u Sedoni, Arizona, skladno uklapa u okolni pejzaž, Katedrala u Maringi, u Brazilu, hrabro dominira prostorom. Ova monumentalna crkva, u obliku kupe, najviša je crkva u Južnoj Americi – visoka čak 124 metra.
Zamišljena kao simbol približavanja čoveka Bogu, sama forma katedrale podseća na uzdizanje duše ka nebesima. Unutrašnjost skriva 598 stepenika između unutrašnjih i spoljašnjih zidova, koji vode do platforme sa koje se pruža veličanstven pogled na grad. Duž tog uspona nalaze se mesta večnog počinka – niše u koje su sahranjeni vernici koji su želeli da budu što bliži svetinji.
Prvi kamen temeljac uzet je iz Bazilike Svetog Pavla u Rimu i osvećen od strane pape Pija XII, što daje tradicionalni pečat ovom savremenom zdanju. Ipak, njen konačni oblik – inspirisan izgledom ruskog satelita „Sputnjik“ – čini spoj vere, nauke i umetnosti 20. veka.
5. “Crkva između redova” (Belgija)
shutterstock.com/365 Focus Photography
Ova savremena umetnička instalacija u mestu Borhlon izrađena je od 100 slojeva čeličnih ploča. Iz nekih uglova izgleda kao obična crkva, a iz drugih kao da nestaje u pejzažu. Ne koristi se za redovna bogosluženja, već kao prostor za ličnu molitvu i razmišljanje, a vše detalja o "Nevidljivoj crkvi" u Belgiji u našoj zasebnoj priči.
6. Sveti Mihailo na igli (Francuska)
shutterstock.com/RogerMechan
Kapela iz 10. veka podignuta je na vulkanskom stenovitom vrhu visine 82 metra u mestu Le Puy-en-Velay. Do nje vodi 268 stepenika isklesanih u steni. Na obližnjem brdu nalazi se ogromna statua Bogorodice, napravljena od pretopljenih ruskih topova.
7. Hrastova kapela (Francuska)
shutterstock.com/Jef Wodniack
U mestu Aluvil-Belfos, unutar starog hrasta starog preko 800 godina nalazi se mala kapela. Nakon udara groma, stablo je izgorelo iznutra ali je ostalo živo. Mesto je pretvoreno u bogomolju, a tokom Francuske revolucije sačuvano je pod nazivom „Hram razuma“.
8. Kapela u rudniku soli (Poljska)
Credit: Werner Lerooy / imago stock&people / Profimedia
U rudniku soli u Veljici, rudari su vekovima isecali kapele direktno iz stene. Najnovija kapela posvećena je Svetom Jovanu Pavlu II. Unutrašnjost je ukrašena skulpturama od soli, a pojedine kapele i dalje se koriste za bogosluženja i venčanja.
9. Uklesane crkve Lalibele (Etiopija)
Credit: Christian Offenberg / imago stock&people / Profimedia
U Lalibeli se nalazi 11 monolitnih crkava, isklesanih odozgo nadole iz jednog komada kamena. Legenda kaže da ih je u 13. veku gradio kralj Lalibela uz pomoć anđela. Najveća crkva visoka je 10 metara, a ceo kompleks je pod zaštitom UNESCO-a.
10. Stub Kacki (Gruzija)
shutterstock.com/BearFotos
Na 40 metara visokom kamenom stubu još od 7. veka monasi su podizali crkve i živeli u izolaciji. Danas na vrhu ponovo živi jedan monah u kapeli do koje se dolazi zarđalom merdevinom, dok mu se zalihe dostavljaju uz pomoć kanapa.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Evmenija Gortinskog i Svetu mučenicu Ariadnu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Svetu Tereziju od Dete Isusa, Jevreji obeležavaju Hol ha-Moed, peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.