NAJNEOBIČNIJA DŽAMIJA NA SVETU NAPRAVLJENA OD JEDINSTVENOG MATERIJALA: Fascinantna bogomolja, koju svi hrle da vide
Džamija nudi uvid u prošlost, ali i podseća na harmoničan spoj prirode i ljudske kreativnosti.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve.
Velika Britanija doživljava brze promene u svom verskom i kulturnom profilu, sa crkvama koje masovno zatvaraju svoja vrata i transformišu se u prostore za zabavu, stambene jedinice, pa čak i džamije.
Prema poslednjim podacima, više od 3.500 crkava širom Ujedinjenog Kraljevstva prestalo je sa radom u poslednjoj deceniji, jer je broj vernika drastično opao.
Popis stanovništva iz 2021. godine koji je sprovelo Britansko nacionalno statističko biro, otkrio je istorijski prelom: hrišćani su sada manjina u Engleskoj i Velsu. Samo 46,2% građana (27,5 miliona ljudi) izjasnilo se kao hrišćani, što je pad od 3,3 miliona u poređenju sa 2011. godinom. S druge strane, broj muslimana je porastao na 3,9 miliona, odnosno 6,5% populacije, u odnosu na 2,7 miliona (4,9%) 2011. godine.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve. Prema podacima Engleske crkve, prosečan broj osoba koje prisustvuju nedeljnoj službi opao je za 15% tokom poslednje decenije.
Opadanje broja crkava dovelo je do neuobičajene redistribucije verskih objekata. Neke crkve su pretvorene u luksuzne stambene jedinice, druge u tržne centre i markete, dok nisu retke one koje su postale pabovi, klubovi, pa čak i bazeni.
Znamenit primer je bivša crkva Svetog Marka u Majfijeru u Londonu, koja sada smešta tržni centar Mercato Metropolitano, zadržavajući mnoge od svojih originalnih arhitektonskih elemenata.
U Mančesteru je crkva Svetog Petra, istorijski hram iz 18. veka, pretvorena u luksuzni stambeni kompleks, dok su u mestima kao što su Birmingem i Lester mnoge crkve kupljene od strane muslimanskih zajednica i preuređene u džamije.
Preobražaj crkava izazvao je različite reakcije u Britaniji. Sa jedne strane, zagovornici ovih promena tvrde da je ovo način da se sačuvaju istorijske zgrade koje bi inače propale. S druge strane, konzervativni krugovi izražavaju zabrinutost zbog opadanja hrišćanstva u zemlji i rasta islama.
Ova tema postaje još značajnija, jer u mnogim slučajevima bivše crkve koje su pretvorene u džamije primaju finansijsku pomoć iz stranih zemalja, što je pokrenulo političke debate o ulozi stranog uticaja u Britaniji.
Jedno je sigurno – Britanija 2025. godine nije ni nalik Britaniji 20. veka, bar kada je u pitanju njen verski pejzaž. Propadanje crkava i verske promene u zemlji postale su neosporna realnost.
Džamija nudi uvid u prošlost, ali i podseća na harmoničan spoj prirode i ljudske kreativnosti.
Nedoumica mnogih muslimanki je da li smeju da koriste parfem izrazitog mirisa, a o tome verski znaoci kažu sledeće.
Sedlečka kosturnica spolja nije ništa spektakularno. To je mala kapela u Sedlecu, u predgrađu Kutne Hore, u Češkoj. Pomislili biste da je to samo obična stara srednjovekovna gotička crkva.
Ovaj ramazan provodi u dobrom zdravlju i miru, a kako kaže, komšiluk je uvek lepo pazi.
Engleski kralj je izjavio da je posvećenost jednog velikog centra za islamske studije "međunarodnoj saradnji" danas "važnija nego ikada u savremenom svetu".
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Pod vitražnim prozorima, zviždali su i aplaudirali dok su krvoločni, tetovirani rvači padali u ringu i van njega.
Sveti oci vekovima upozoravaju da se istina ne nameće silom niti se izgovara u trenutku kada druga strana nije spremna da je prihvati.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna neobična pouka o kanti punoj vode otkriva zašto veliki broj ljudi dolazi pred Boga sa molbama, ali malo njih sa iskrenim pokajanjem.