NAJNEOBIČNIJA DŽAMIJA NA SVETU NAPRAVLJENA OD JEDINSTVENOG MATERIJALA: Fascinantna bogomolja, koju svi hrle da vide
Džamija nudi uvid u prošlost, ali i podseća na harmoničan spoj prirode i ljudske kreativnosti.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve.
Velika Britanija doživljava brze promene u svom verskom i kulturnom profilu, sa crkvama koje masovno zatvaraju svoja vrata i transformišu se u prostore za zabavu, stambene jedinice, pa čak i džamije.
Prema poslednjim podacima, više od 3.500 crkava širom Ujedinjenog Kraljevstva prestalo je sa radom u poslednjoj deceniji, jer je broj vernika drastično opao.
Popis stanovništva iz 2021. godine koji je sprovelo Britansko nacionalno statističko biro, otkrio je istorijski prelom: hrišćani su sada manjina u Engleskoj i Velsu. Samo 46,2% građana (27,5 miliona ljudi) izjasnilo se kao hrišćani, što je pad od 3,3 miliona u poređenju sa 2011. godinom. S druge strane, broj muslimana je porastao na 3,9 miliona, odnosno 6,5% populacije, u odnosu na 2,7 miliona (4,9%) 2011. godine.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve. Prema podacima Engleske crkve, prosečan broj osoba koje prisustvuju nedeljnoj službi opao je za 15% tokom poslednje decenije.
Opadanje broja crkava dovelo je do neuobičajene redistribucije verskih objekata. Neke crkve su pretvorene u luksuzne stambene jedinice, druge u tržne centre i markete, dok nisu retke one koje su postale pabovi, klubovi, pa čak i bazeni.
Znamenit primer je bivša crkva Svetog Marka u Majfijeru u Londonu, koja sada smešta tržni centar Mercato Metropolitano, zadržavajući mnoge od svojih originalnih arhitektonskih elemenata.
U Mančesteru je crkva Svetog Petra, istorijski hram iz 18. veka, pretvorena u luksuzni stambeni kompleks, dok su u mestima kao što su Birmingem i Lester mnoge crkve kupljene od strane muslimanskih zajednica i preuređene u džamije.
Preobražaj crkava izazvao je različite reakcije u Britaniji. Sa jedne strane, zagovornici ovih promena tvrde da je ovo način da se sačuvaju istorijske zgrade koje bi inače propale. S druge strane, konzervativni krugovi izražavaju zabrinutost zbog opadanja hrišćanstva u zemlji i rasta islama.
Ova tema postaje još značajnija, jer u mnogim slučajevima bivše crkve koje su pretvorene u džamije primaju finansijsku pomoć iz stranih zemalja, što je pokrenulo političke debate o ulozi stranog uticaja u Britaniji.
Jedno je sigurno – Britanija 2025. godine nije ni nalik Britaniji 20. veka, bar kada je u pitanju njen verski pejzaž. Propadanje crkava i verske promene u zemlji postale su neosporna realnost.
Džamija nudi uvid u prošlost, ali i podseća na harmoničan spoj prirode i ljudske kreativnosti.
Nedoumica mnogih muslimanki je da li smeju da koriste parfem izrazitog mirisa, a o tome verski znaoci kažu sledeće.
Sedlečka kosturnica spolja nije ništa spektakularno. To je mala kapela u Sedlecu, u predgrađu Kutne Hore, u Češkoj. Pomislili biste da je to samo obična stara srednjovekovna gotička crkva.
Ovaj ramazan provodi u dobrom zdravlju i miru, a kako kaže, komšiluk je uvek lepo pazi.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Bračni par Tomas u Velsu kupio je staru crkvu iz 12. veka da u njoj napravi dom, a onda su radovi otvorili priču koju je vreme čuvalo vekovima i postavili pitanje: može li se živeti iznad tuđe večnosti?
Duhovna pouka koja otkriva kako zajednička molitva Crkve postaje snažan kanal milosrđa i povezanosti između generacija.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Posle duge i teške bolesti, monah poznat po smirenosti i predanosti molitvi upokojio se u Gospodu - opelo i sahrana zakazani za sutra.
Dirljiva priča o malom Hristiforu, o tišini koja je ušla u porodični dom, o odlasku u šidsku Lazaricu i o molitvi posle koje se dečakov glas vratio.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.
Sveti oci su opominjali da je uzaludno vapiti Bogu ako ne postoji trud da se sopstveni život uskladi sa zapovestima.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.