NAJNEOBIČNIJA DŽAMIJA NA SVETU NAPRAVLJENA OD JEDINSTVENOG MATERIJALA: Fascinantna bogomolja, koju svi hrle da vide
Džamija nudi uvid u prošlost, ali i podseća na harmoničan spoj prirode i ljudske kreativnosti.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve.
Velika Britanija doživljava brze promene u svom verskom i kulturnom profilu, sa crkvama koje masovno zatvaraju svoja vrata i transformišu se u prostore za zabavu, stambene jedinice, pa čak i džamije.
Prema poslednjim podacima, više od 3.500 crkava širom Ujedinjenog Kraljevstva prestalo je sa radom u poslednjoj deceniji, jer je broj vernika drastično opao.
Popis stanovništva iz 2021. godine koji je sprovelo Britansko nacionalno statističko biro, otkrio je istorijski prelom: hrišćani su sada manjina u Engleskoj i Velsu. Samo 46,2% građana (27,5 miliona ljudi) izjasnilo se kao hrišćani, što je pad od 3,3 miliona u poređenju sa 2011. godinom. S druge strane, broj muslimana je porastao na 3,9 miliona, odnosno 6,5% populacije, u odnosu na 2,7 miliona (4,9%) 2011. godine.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve. Prema podacima Engleske crkve, prosečan broj osoba koje prisustvuju nedeljnoj službi opao je za 15% tokom poslednje decenije.
Opadanje broja crkava dovelo je do neuobičajene redistribucije verskih objekata. Neke crkve su pretvorene u luksuzne stambene jedinice, druge u tržne centre i markete, dok nisu retke one koje su postale pabovi, klubovi, pa čak i bazeni.
Znamenit primer je bivša crkva Svetog Marka u Majfijeru u Londonu, koja sada smešta tržni centar Mercato Metropolitano, zadržavajući mnoge od svojih originalnih arhitektonskih elemenata.
U Mančesteru je crkva Svetog Petra, istorijski hram iz 18. veka, pretvorena u luksuzni stambeni kompleks, dok su u mestima kao što su Birmingem i Lester mnoge crkve kupljene od strane muslimanskih zajednica i preuređene u džamije.
Preobražaj crkava izazvao je različite reakcije u Britaniji. Sa jedne strane, zagovornici ovih promena tvrde da je ovo način da se sačuvaju istorijske zgrade koje bi inače propale. S druge strane, konzervativni krugovi izražavaju zabrinutost zbog opadanja hrišćanstva u zemlji i rasta islama.
Ova tema postaje još značajnija, jer u mnogim slučajevima bivše crkve koje su pretvorene u džamije primaju finansijsku pomoć iz stranih zemalja, što je pokrenulo političke debate o ulozi stranog uticaja u Britaniji.
Jedno je sigurno – Britanija 2025. godine nije ni nalik Britaniji 20. veka, bar kada je u pitanju njen verski pejzaž. Propadanje crkava i verske promene u zemlji postale su neosporna realnost.
Džamija nudi uvid u prošlost, ali i podseća na harmoničan spoj prirode i ljudske kreativnosti.
Nedoumica mnogih muslimanki je da li smeju da koriste parfem izrazitog mirisa, a o tome verski znaoci kažu sledeće.
Sedlečka kosturnica spolja nije ništa spektakularno. To je mala kapela u Sedlecu, u predgrađu Kutne Hore, u Češkoj. Pomislili biste da je to samo obična stara srednjovekovna gotička crkva.
Ovaj ramazan provodi u dobrom zdravlju i miru, a kako kaže, komšiluk je uvek lepo pazi.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Muškarac iz Londona izgubio život tokom verskog obreda u Birmingemu, dok se pastorka suočava sa optužbom i otvaraju pitanja o bezbednosti i odgovornosti.
Ljubav je, prema pravoslavlju, podvig.
Srce mladog sveštenika nije izdržalo postoperativni period.
Sveti Jovan Kronštatski još pre više od jednog veka opisao je zamku koja danas određuje jutra miliona ljudi - od prvog pogleda u ekran do osećaja teskobe, umora i unutrašnje praznine koja nas prati tokom celog dana.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U vremenu sve češćih izliva gneva i narušenih odnosa, učenje Svetog Josifa pokazuje put ka smirenju koji počinje iznutra, a ne promenom okolnosti.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.