NAJNEOBIČNIJA DŽAMIJA NA SVETU NAPRAVLJENA OD JEDINSTVENOG MATERIJALA: Fascinantna bogomolja, koju svi hrle da vide
Džamija nudi uvid u prošlost, ali i podseća na harmoničan spoj prirode i ljudske kreativnosti.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve.
Velika Britanija doživljava brze promene u svom verskom i kulturnom profilu, sa crkvama koje masovno zatvaraju svoja vrata i transformišu se u prostore za zabavu, stambene jedinice, pa čak i džamije.
Prema poslednjim podacima, više od 3.500 crkava širom Ujedinjenog Kraljevstva prestalo je sa radom u poslednjoj deceniji, jer je broj vernika drastično opao.
Popis stanovništva iz 2021. godine koji je sprovelo Britansko nacionalno statističko biro, otkrio je istorijski prelom: hrišćani su sada manjina u Engleskoj i Velsu. Samo 46,2% građana (27,5 miliona ljudi) izjasnilo se kao hrišćani, što je pad od 3,3 miliona u poređenju sa 2011. godinom. S druge strane, broj muslimana je porastao na 3,9 miliona, odnosno 6,5% populacije, u odnosu na 2,7 miliona (4,9%) 2011. godine.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve. Prema podacima Engleske crkve, prosečan broj osoba koje prisustvuju nedeljnoj službi opao je za 15% tokom poslednje decenije.
Opadanje broja crkava dovelo je do neuobičajene redistribucije verskih objekata. Neke crkve su pretvorene u luksuzne stambene jedinice, druge u tržne centre i markete, dok nisu retke one koje su postale pabovi, klubovi, pa čak i bazeni.
Znamenit primer je bivša crkva Svetog Marka u Majfijeru u Londonu, koja sada smešta tržni centar Mercato Metropolitano, zadržavajući mnoge od svojih originalnih arhitektonskih elemenata.
U Mančesteru je crkva Svetog Petra, istorijski hram iz 18. veka, pretvorena u luksuzni stambeni kompleks, dok su u mestima kao što su Birmingem i Lester mnoge crkve kupljene od strane muslimanskih zajednica i preuređene u džamije.
Preobražaj crkava izazvao je različite reakcije u Britaniji. Sa jedne strane, zagovornici ovih promena tvrde da je ovo način da se sačuvaju istorijske zgrade koje bi inače propale. S druge strane, konzervativni krugovi izražavaju zabrinutost zbog opadanja hrišćanstva u zemlji i rasta islama.
Ova tema postaje još značajnija, jer u mnogim slučajevima bivše crkve koje su pretvorene u džamije primaju finansijsku pomoć iz stranih zemalja, što je pokrenulo političke debate o ulozi stranog uticaja u Britaniji.
Jedno je sigurno – Britanija 2025. godine nije ni nalik Britaniji 20. veka, bar kada je u pitanju njen verski pejzaž. Propadanje crkava i verske promene u zemlji postale su neosporna realnost.
Džamija nudi uvid u prošlost, ali i podseća na harmoničan spoj prirode i ljudske kreativnosti.
Nedoumica mnogih muslimanki je da li smeju da koriste parfem izrazitog mirisa, a o tome verski znaoci kažu sledeće.
Sedlečka kosturnica spolja nije ništa spektakularno. To je mala kapela u Sedlecu, u predgrađu Kutne Hore, u Češkoj. Pomislili biste da je to samo obična stara srednjovekovna gotička crkva.
Ovaj ramazan provodi u dobrom zdravlju i miru, a kako kaže, komšiluk je uvek lepo pazi.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Pod vitražnim prozorima, zviždali su i aplaudirali dok su krvoločni, tetovirani rvači padali u ringu i van njega.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Njeno stradanje počelo je nakon što je zajedno sa još 48 hrišćana odbila da učestvuje u prinošenju žrtava idolima.