Ovaj ramazan provodi u dobrom zdravlju i miru, a kako kaže, komšiluk je uvek lepo pazi.
Fata Jaganjac (79) jedina je Bošnjakinja koja živi u Bileći. Svoju kuću je napustila 1993. godine, a vratila se 2001. Njen sin Abid poginuo je u saobraćajnoj nesreći, a muž joj je preminuo od infarkta. Grob sina Abida, kojeg je ukopala u Bileći, bio je glavni razlog njenog povratka.
Kako je rekla za „Avaz“, počela je postiti kao dete, a ovaj ramazan provodi u svom i na svom, i u dobrom zdravlju.
- Bogu hvala. Nisam bila bolesna, ne idem gde su bolesni i gde je grip. Dobro sam – rekla je Jaganjac.
Dodaje da nije imala nikakvih problema u Bileći i da ju je komšiluk uvek lepo pazio. Ističe kako je ovog ramazana manje ljudi koji navraćaju u ovaj grad na samoj granici BiH s Crnom Gorom.
- Slabo ljudi ima da dođe... nemaština, sve skupo, da Bog sačuva, vidiš, svugde po svetu. Nema nigde nikoga ove godine, nešto slabo iftara, nije samo kod mene, nego svugde - ispričala je baka Fata.
Shutterstock/Fetrinka
Namaz, ilustracija
Ona godinama unazad svakog ramazana pali kandilje na Carevoj džamiji u Bileći. Priseća se da je njen brat kao dete nosio fenjer i palio na džamiji za ramazan. Kandilje pali da bi, kako kaže, ko prođe Bilećom, mogao da vidi da tu ima Bošnjaka i da ima gde da se pomoli Bogu.
- Palim, Boga mi, milo mi. Znači mi da se vidi da ima džamija. Odem ujutro ugasim, uveče upalim. To mi nije ni posao, ni obaveza, ja to od sebe i to svako poštuje. I muftija iz Mostara i moj Sadet efendija. Meni milo i da prohodam. Ja nekad i kad se ne pale kandilji, odem, otvorim džamiju i proverim da nije negde voda ušla na prozore i vratim se kući. Šta ću, kad nema niko - kaže Fata.
Ističe da putnici-namernici koji proputuju kroz ovaj hercegovački gradić, a koji u džamiji žele namaz obaviti, uglavnom znaju da kod nje stoji ključ od džamije. Međutim, naglašava da su takve situacije retke.
Naglašava da je najbolje u svojoj kući
- Žao mi je ovo napuštati, dosta me je jada ubilo kad sam se vratila. Nisam našla čašu, vodu sam iz šake pila. I sve upropašteno. I sad fino sredila i uživam u svojoj kući - zaključila je Jaganjac.
Nana Fata ima kćerku u Janji kod Bijeljine i braću u Švedskoj i u Sarajevu. Kaže da je rodbina posećuje uglavnom leti. Kako kaže, zvali su je i da kod njih boravi, ali ona voli biti u svojoj kući.
- Dođu moji leti. Imam jednog brata u Švedskoj, a drugi je bolestan. Dođe i on, dovedu ga deca da se vidimo. Mene oni zovu. Odem ja i kod kćerke u Janju, bila sam mesec i po zimus. Zaustavljali su me, Boga mi, „kud ćeš majko, šta te veže dole“, pitaju. Velim, odoh, sine, ranije – rekla je nana Fata.
Tokom ovog svetog meseca, muslimani se odriču hrane i pića od svitanja do zalaska sunca , ali i traže unutrašnji mir, pomirenje i bliskost s Alahom, posvećeni saosećanju, ljubavi i dobroti prema bližnjem.
Može li pas u kući pokvariti post? Da li ulja i kreme utiču na post? Saznajte odgovore na najčešće dileme tokom ramazanskog posta prema šerijatskim pravilima.
Tokom Ramazana, muslimani ustaju pre zore da pojedu prvi obrok, koji treba da ih drži do zalaska sunca. Taj obrok je obično bogat proteinima i sadrži puno tečnosti.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Aja Sofija je jedan od retkih spomenika kulture koji podjednako odražava uticaj istoka i zapada, te tako na njenim zidinama možete primetiti munare i natpise islama, kao i raskošne hrišćanske mozaike.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve.
Istražujući porodičnu lozu, Lazar, koji sada živi na relaciji Krf-Beograd, saznao je da potiče od Mrnjavčevića. Taj put traženja sebe, bio je poprilično težak za njega, bio je prava borba u kojoj je nekad želeo i da se preda, ali na kraju se, ipak našao. Kaže da je krštenjem osetio istinsku sreću i osećaj pripadanja.
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
U ajetima 99:1-8 krije se univerzalna poruka: nijedno delo, koliko god sitno, ne prolazi neprimećeno, a Sudnji dan donosi konačnu meru za svaku ljudsku odluku.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.