Ovaj ramazan provodi u dobrom zdravlju i miru, a kako kaže, komšiluk je uvek lepo pazi.
Fata Jaganjac (79) jedina je Bošnjakinja koja živi u Bileći. Svoju kuću je napustila 1993. godine, a vratila se 2001. Njen sin Abid poginuo je u saobraćajnoj nesreći, a muž joj je preminuo od infarkta. Grob sina Abida, kojeg je ukopala u Bileći, bio je glavni razlog njenog povratka.
Kako je rekla za „Avaz“, počela je postiti kao dete, a ovaj ramazan provodi u svom i na svom, i u dobrom zdravlju.
- Bogu hvala. Nisam bila bolesna, ne idem gde su bolesni i gde je grip. Dobro sam – rekla je Jaganjac.
Dodaje da nije imala nikakvih problema u Bileći i da ju je komšiluk uvek lepo pazio. Ističe kako je ovog ramazana manje ljudi koji navraćaju u ovaj grad na samoj granici BiH s Crnom Gorom.
- Slabo ljudi ima da dođe... nemaština, sve skupo, da Bog sačuva, vidiš, svugde po svetu. Nema nigde nikoga ove godine, nešto slabo iftara, nije samo kod mene, nego svugde - ispričala je baka Fata.
Shutterstock/Fetrinka
Namaz, ilustracija
Ona godinama unazad svakog ramazana pali kandilje na Carevoj džamiji u Bileći. Priseća se da je njen brat kao dete nosio fenjer i palio na džamiji za ramazan. Kandilje pali da bi, kako kaže, ko prođe Bilećom, mogao da vidi da tu ima Bošnjaka i da ima gde da se pomoli Bogu.
- Palim, Boga mi, milo mi. Znači mi da se vidi da ima džamija. Odem ujutro ugasim, uveče upalim. To mi nije ni posao, ni obaveza, ja to od sebe i to svako poštuje. I muftija iz Mostara i moj Sadet efendija. Meni milo i da prohodam. Ja nekad i kad se ne pale kandilji, odem, otvorim džamiju i proverim da nije negde voda ušla na prozore i vratim se kući. Šta ću, kad nema niko - kaže Fata.
Ističe da putnici-namernici koji proputuju kroz ovaj hercegovački gradić, a koji u džamiji žele namaz obaviti, uglavnom znaju da kod nje stoji ključ od džamije. Međutim, naglašava da su takve situacije retke.
Naglašava da je najbolje u svojoj kući
- Žao mi je ovo napuštati, dosta me je jada ubilo kad sam se vratila. Nisam našla čašu, vodu sam iz šake pila. I sve upropašteno. I sad fino sredila i uživam u svojoj kući - zaključila je Jaganjac.
Nana Fata ima kćerku u Janji kod Bijeljine i braću u Švedskoj i u Sarajevu. Kaže da je rodbina posećuje uglavnom leti. Kako kaže, zvali su je i da kod njih boravi, ali ona voli biti u svojoj kući.
- Dođu moji leti. Imam jednog brata u Švedskoj, a drugi je bolestan. Dođe i on, dovedu ga deca da se vidimo. Mene oni zovu. Odem ja i kod kćerke u Janju, bila sam mesec i po zimus. Zaustavljali su me, Boga mi, „kud ćeš majko, šta te veže dole“, pitaju. Velim, odoh, sine, ranije – rekla je nana Fata.
Tokom ovog svetog meseca, muslimani se odriču hrane i pića od svitanja do zalaska sunca , ali i traže unutrašnji mir, pomirenje i bliskost s Alahom, posvećeni saosećanju, ljubavi i dobroti prema bližnjem.
Može li pas u kući pokvariti post? Da li ulja i kreme utiču na post? Saznajte odgovore na najčešće dileme tokom ramazanskog posta prema šerijatskim pravilima.
Tokom Ramazana, muslimani ustaju pre zore da pojedu prvi obrok, koji treba da ih drži do zalaska sunca. Taj obrok je obično bogat proteinima i sadrži puno tečnosti.
Protojerej Oleg Stenjajev objašnjava zbog čega se ponedeljak vezuje za anđele i podseća na pobožnu praksu koja pomaže verniku da produbi svoj molitveni život.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Nastajali bez autora i plana, oblikovani kroz vekove straha, vere i svakodnevice, običaji su preživeli čak i onda kada su njihova prvobitna značenja nestala.
U besedi za četvrtak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se najdublja ljubav prema Gospodu ne rađa iz onoga što oči vide, već iz srca otvorenog za Božije prisustvo.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Nakon pomoći stradalima u Konjicu i Jablanici, muftija Salem ef. Dedović javno se obratio poglavaru SPC i njegov čin opisao kao poruku bez koje nema zajedničke budućnosti u Bosni i Hercegovini.
Aja Sofija je jedan od retkih spomenika kulture koji podjednako odražava uticaj istoka i zapada, te tako na njenim zidinama možete primetiti munare i natpise islama, kao i raskošne hrišćanske mozaike.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve.
Istražujući porodičnu lozu, Lazar, koji sada živi na relaciji Krf-Beograd, saznao je da potiče od Mrnjavčevića. Taj put traženja sebe, bio je poprilično težak za njega, bio je prava borba u kojoj je nekad želeo i da se preda, ali na kraju se, ipak našao. Kaže da je krštenjem osetio istinsku sreću i osećaj pripadanja.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Kao mladić koji je izgubio veru, Nikolaj Vorobjov tražio je smisao u filozofiji i nauci, sve dok u trenutku očaja nije postavio Bogu pitanje na koje je, kako je svedočio, dobio odgovor.