Za ovu priliku uklonjene su crkvene klupe kako bi se napravio prostor za prostirke, dok su ispred oltara stajale dve instruktorke fitnesa.
U protestantskoj zajednici u Idštajnu, u južnom Hesenu u Nemačkoj, dogodio se nesvakidašnji prizor: umesto uobičajene službe, oko 150 osoba okupilo se u crkvi kako bi zajedno vežbali jogu.
Za ovu priliku uklonjene su crkvene klupe kako bi se napravio prostor za prostirke, dok su ispred oltara stajale dve instruktorke fitnesa.
Credit: Jonathan KLEIN / AFP / Profimedia
Umesto sveštenika instruktorka joge
Lokalna pastorka izjavila je da cilj nije bio desakralizacija svetog prostora niti napuštanje bogosluženja, već pokušaj, kako je rekla, „da se dopre do potpuno drugačije klijentele s osnovnom porukom hrišćanstva“. Zanimljivo je da je upravo ona upotrebila izraz „klijentela“, govoreći o potencijalnim vernicima.
Credit: Jonathan KLEIN / AFP / Profimedia
Vernici se rastežu u crkvi
Po njenim rečima, Pismo pokazuje povezanost telesnog i duhovnog, budući da su stari narodi čoveka doživljavali kao jedinstvo tela i duše, a sveti apostol Pavle naziva telo hramom Duha Svetoga.
Susret je počeo kratkim obraćanjem pastorke, koja je naglasila da je Isus Hristos izvor svakog postojanja. Potom su usledile fizičke vežbe: prisutni su praktikovali jogu uz muziku crkvenih orgulja.
Credit: Jonathan KLEIN / AFP / Profimedia
Praktikovanje joge u crkvi
Pored joge, izvođeni su i pokreti karakteristični za tai či i pilates. Na kraju susreta, pastorka je izgovorila blagoslov prisutnima, a nakon zvaničnog dela, oko tridesetak osoba je pristupilo ličnom blagoslovu.
Credit: Jonathan KLEIN / AFP / Profimedia
Instruktorka joge
U vežbama su gotovo u potpunosti učestvovale žene. Mediji su izvestili da su učesnici izrazili zadovoljstvo, ocenjujući da crkva „ide u korak s vremenom“.
Portal religija.rs je ranije pisao o tome kako SPC gleda na jogu, a komentar sveštenik Marka Jeftića povodom joge možete pročitati u našem odvojenom tekstu.
Svete tajne u pravoslavnoj Crkvi su elementi kroz koje se primaju Božja blagodat i darovi Svetoga Duha, koji omogućavaju duhovno preporođenje i spasenje vernicima.
Sveta tajna pokajanja oprašta grehe onima koji se iskreno kaju i ispovede ih pred sveštenikom, dok sveta tajna sveštenstva omogućava duhovnu vlast episkopima i sveštenicima da vrše druge tajne...
Od srebroljublja i gordosti do neblagodarnosti i ravnodušnosti, svetogorski starac nabraja ponašanja koja se lako prikriju iza svakodnevnih navika, a čoveka mogu udaljiti od Boga i drugih ljudi.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od srebroljublja i gordosti do neblagodarnosti i ravnodušnosti, svetogorski starac nabraja ponašanja koja se lako prikriju iza svakodnevnih navika, a čoveka mogu udaljiti od Boga i drugih ljudi.
U besedi za četvrtak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega zemaljska dobra ne mogu da daju trajnu sitost i zašto je prava glad ona koja vodi ka Bogu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Teodoru Aleksandrijsku po starom kalendaru, dok se po novom praznuju Sveta prvomučenica Tekla i Sveti Siluan Atonski. Katolička crkva obeležava Gospu od Otkupljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.