Credit: Zhang Yunlong / Avalon / ProfimediaPogled na crkvu spolja.
Naročito je lepa unutrašnjost, kada podignete pogled prema njenom tornju koji iz te pozicije izgleda kao optička iluzija.
Izdaleka izgleda kao obična seoska crkva, međutim kako se približavate uviđate da njeni delovi jednostavno nestaju.
Uistinu neobična atrakcija pronašla je svoje mesto pod suncem u belgijskom gradiću Borglun, udaljenom sat vremena od Brisela.
Možda biste pomislili da nema potrebe obilaziti još koju crkvu kada većina zapadnoevropskih gradova ima desetine crkvi u samom centru, ali ovu ćete poželeti da vidite – ako možete.
Naime, reč je o crkvi koja funkcioniše kao umetnička instalacija. Izgrađena od čelika poslaganog u međusobno udaljene linije, ova crkva zapravo je – prozirna.
Credit: Zhang Cheng / Xinhua News / Profimedia
Unutrašnjost crkve.
Credit: Zhang Cheng / Xinhua News / Profimedia
Pogled na crkvu spolja.
Izdaleka izgleda kao obična seoska crkva, ali kako se približavate, shvatate da njeni delovi jednostavno nestaju.
Kroz nju uvek možete videti okolinu koja je okružuje, a zbog prekrasnog vizualnog efekta u dodiru sa sunčevim zracima, savetuje se da je posetite pred zalazak sunca.
Zavisno od vremena i poziciji s koje je gledate, možete je videti gotovo u celosti, ili samo u tragovima kada se potpuno stopi s okolinom.
Naročito je lepa unutrašnjost, kada podignete pogled prema njenom tornju koji iz te pozicije izgleda kao optička iluzija.
Sad kad znate za nju i želeli biste da je posetite, valjalo bi znati i njeno ime - "Čitaj između redova".
Ne, ovo nije uputstvo, već njeno pravo ime. Zgodno, zar ne?
Vizuelni efekat
Crkva nema jasno definisanu funkciju i fokusira se na vizuelno iskustvo kao takvo (može se čak smatrati crtežom u prostoru).
Istovremeno, konstrukcija pokazuje da je ovo iskustvo zapravo rezultat dizajna, jer se jasno upućuje na različite faze njenog nastanka: dizajnerski crtež, model… Pored toga, budući da crkva ne ispunjava svoju klasičnu funkciju, može se tumačiti kao refleksija o nasleđu u kontekstu trenutne praznine crkava u tom području .
Premda je riječ o rimokatoličkoj crkvi, ova katedrala nema biskupa i nije priznata od strane Crkve. No, još uvijek održava mise svake nedjelje i može primiti nekoliko tisuća ljudi odjednom. Štoviše, ponekad se koristi i kao crkva za vjenčanja.
Osvajanje nagrade „BTV UNWTO 2021“ postavilo je Mokru goru u fokus globalne turističke pažnje i time dalo podsticaj za dalji razvoj sela i još kvalitetniju kooperaciju državnih i lokalnih institucija.
Incident kod Damaskih vrata izazvao je zabrinutost verskih zajednica, uz navode da policija nije izvršila hapšenja i da je oštećenom sugerisano da ne podnese zvaničnu prijavu.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Zapis iz „Svetogorskog kuvara“ monaha Onufrija otkriva kako kombinacija spanaća, oraha i tahinija stvara jelo koje iznenađuje i ukusom i jednostavnošću, posebno u danima posta na vodi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od Nemanjića i Svetog Save do legendi o skrivenom blagu i izvoru za koji se veruje da ima posebnu snagu, svetinja u dolini reke Studenice i dalje spaja proverenu istoriju i predanja koja ne prestaju da žive.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Zapis iz „Svetogorskog kuvara“ monaha Onufrija otkriva kako kombinacija spanaća, oraha i tahinija stvara jelo koje iznenađuje i ukusom i jednostavnošću, posebno u danima posta na vodi.
Od Nemanjića i Svetog Save do legendi o skrivenom blagu i izvoru za koji se veruje da ima posebnu snagu, svetinja u dolini reke Studenice i dalje spaja proverenu istoriju i predanja koja ne prestaju da žive.