Credit: Zhang Yunlong / Avalon / ProfimediaPogled na crkvu spolja.
Naročito je lepa unutrašnjost, kada podignete pogled prema njenom tornju koji iz te pozicije izgleda kao optička iluzija.
Izdaleka izgleda kao obična seoska crkva, međutim kako se približavate uviđate da njeni delovi jednostavno nestaju.
Uistinu neobična atrakcija pronašla je svoje mesto pod suncem u belgijskom gradiću Borglun, udaljenom sat vremena od Brisela.
Možda biste pomislili da nema potrebe obilaziti još koju crkvu kada većina zapadnoevropskih gradova ima desetine crkvi u samom centru, ali ovu ćete poželeti da vidite – ako možete.
Naime, reč je o crkvi koja funkcioniše kao umetnička instalacija. Izgrađena od čelika poslaganog u međusobno udaljene linije, ova crkva zapravo je – prozirna.
Credit: Zhang Cheng / Xinhua News / Profimedia
Unutrašnjost crkve.
Credit: Zhang Cheng / Xinhua News / Profimedia
Pogled na crkvu spolja.
Izdaleka izgleda kao obična seoska crkva, ali kako se približavate, shvatate da njeni delovi jednostavno nestaju.
Kroz nju uvek možete videti okolinu koja je okružuje, a zbog prekrasnog vizualnog efekta u dodiru sa sunčevim zracima, savetuje se da je posetite pred zalazak sunca.
Zavisno od vremena i poziciji s koje je gledate, možete je videti gotovo u celosti, ili samo u tragovima kada se potpuno stopi s okolinom.
Naročito je lepa unutrašnjost, kada podignete pogled prema njenom tornju koji iz te pozicije izgleda kao optička iluzija.
Sad kad znate za nju i želeli biste da je posetite, valjalo bi znati i njeno ime - "Čitaj između redova".
Ne, ovo nije uputstvo, već njeno pravo ime. Zgodno, zar ne?
Vizuelni efekat
Crkva nema jasno definisanu funkciju i fokusira se na vizuelno iskustvo kao takvo (može se čak smatrati crtežom u prostoru).
Istovremeno, konstrukcija pokazuje da je ovo iskustvo zapravo rezultat dizajna, jer se jasno upućuje na različite faze njenog nastanka: dizajnerski crtež, model… Pored toga, budući da crkva ne ispunjava svoju klasičnu funkciju, može se tumačiti kao refleksija o nasleđu u kontekstu trenutne praznine crkava u tom području .
Premda je riječ o rimokatoličkoj crkvi, ova katedrala nema biskupa i nije priznata od strane Crkve. No, još uvijek održava mise svake nedjelje i može primiti nekoliko tisuća ljudi odjednom. Štoviše, ponekad se koristi i kao crkva za vjenčanja.
Osvajanje nagrade „BTV UNWTO 2021“ postavilo je Mokru goru u fokus globalne turističke pažnje i time dalo podsticaj za dalji razvoj sela i još kvalitetniju kooperaciju državnih i lokalnih institucija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Aristarha, Puda i Trofima po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatera i Kerkiru devicu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Vincence, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna naizgled bezazlena rečenica često napravi zid tamo gde želimo promenu - veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava zašto baš tu najčešće gubimo ono što pokušavamo da spasemo.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od prvog znaka krsta na ulazu do pričešća i izlaska iz hrama, svaki pokret ima svoje značenje – zašto su tišina, pažnja i unutrašnja sabranost ključni i šta vernici najčešće rade pogrešno, a da toga nisu ni svesni.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
Crkva svetog Marka u Užicu otkriva slojeve prošlosti - od izgubljene brvnare i burnih istorijskih preokreta, do neobičnog zvonika, vrednih ikona i živog liturgijskog života koji traje bez prekida.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.