Cilj neobičnog bogosluženja bio je da se privuku mlađi vernici i podstakne dijalog između savremene kulture i hrišćanske poruke.
U jednoj protestantskoj crkvi u mestu Bensberg, blizu Kelna, u Nemačkoj - Dan Ratova zvezda — koji se neformalno obeležava 4. maja širom sveta — dočekan je u galaktičkom stilu.
Cilj neobičnog bogosluženja bio je da se privuku mlađi vernici i podstakne dijalog između savremene kulture i hrišćanske poruke.
Crkva je bila osvetljena specijalnim svetlima i obavijena atmosferičnim dimom, uz repliku svemirskog broda Milenijumski soko, dok je pastor Samuel Dor pred vernicima – od kojih su neki došli u kostimima likova iz "Ratova zvezda" – govorio obučen kao džedaj i držeći svetlosni mač.
- Bilo je izuzetno i sasvim drugačije od uobičajenih službi - rekla je 82-godišnja Helma Hajder, koja redovno dolazi u crkvu.
Ne samo sveštenik Der, već i neki od oko 60 vernika došli su obučeni u kostime iz filma.
- Mislim da crkva mora da krene novim putevima i da na taj način dopre do mlađih ljudi - rekao je sveštenik Der.
Svemirski brod, džedaji i svetleći mačevi - usred crkve, i to na liturgiji.
Protestantska crkvena zajednica u Bensbergu na zapadu Nemačke održala je bogosluženje u znaku Ratova zvezda.
"Mislim da crkva mora da krene novim putevima i da na taj način dopre do mlađih ljudi". pic.twitter.com/6hWi3hXNWO
— Religija.rs (@Religija_rs) May 6, 2025
Dan Ratova zvezda nastao je kao igra reči na čuvenu frazu „May the Force be with you“ (Neka sila bude s tobom), a vremenom je prerastao u globalni praznik za ljubitelje naučnofantastične sage. Prvi film iz serijala prikazan je 25. maja 1977. godine, pa neki fanovi obeležavaju i taj datum.
Ipak, 4. maj je širom sveta postao zvaničan dan proslave zahvaljujući popularnosti među fanovima i kasnije komercijalnoj podršci kompanije Dizni, koja je 2012. godine kupila produkcijsku kuću Lucasfilm.
Povodom ovogodišnje proslave, Dizni+ je premijerno prikazao novu seriju Star Wars: Tales of the Underworld, dok je najavljeno i da će 2027. godine biti objavljen novi film iz sage sa Rajanom Goslingom u glavnoj ulozi.
Ovaj primer pokazuje kako crkve danas, iako sa dozom rizika, pokušavaju da pronađu zajednički jezik sa savremenim generacijama, koristeći simbole popularne kulture za prenošenje poruke nade, borbe dobra protiv zla i duhovne budnosti – što i jeste duboka tema "Ratova zvezda", ali i hrišćanskog svedočenja.
BONUS VIDEO: Ponoćna liturgija u hramu Svetog Save: Vaskrs 2025
Besplatna mobilna aplikacija Tipik 2025 služi kao vodič za pravilno bogosluženje, pomoćno sredstvo za sveštenstvo, monaštvo i vernike u praksi bogoslužbenog života.
Na dan kada se liturgijski sećamo prenosa moštiju vladike Nikolaja Velimirovića u otadžbinu, njegov Lelić postao je prestonica duhovne sabornosti – u molitvenom jedinstvu naroda i arhijereja iz svih krajeva sveta.
Na mestu gde je pre tačno osam decenija Sveti Joanikije Lipovac služio svoju poslednju liturgiju pre mučeničke smrti, podignuta je svetinja u selu Razboj kod Srpca, a srpski narod je, uz arhijereje i sveštenstvo, obnovio pamćenje kroz suze, pesmu i liturgiju – u ime vere koja ne umire.
U svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“, Sveti Teofan Zatvornik tumači duboku istinu o hramu u kome jedino Gospod može prebivati — hramu ljudskog srca, ako je celo i bez podele.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.