Cilj neobičnog bogosluženja bio je da se privuku mlađi vernici i podstakne dijalog između savremene kulture i hrišćanske poruke.
U jednoj protestantskoj crkvi u mestu Bensberg, blizu Kelna, u Nemačkoj - Dan Ratova zvezda — koji se neformalno obeležava 4. maja širom sveta — dočekan je u galaktičkom stilu.
Cilj neobičnog bogosluženja bio je da se privuku mlađi vernici i podstakne dijalog između savremene kulture i hrišćanske poruke.
Crkva je bila osvetljena specijalnim svetlima i obavijena atmosferičnim dimom, uz repliku svemirskog broda Milenijumski soko, dok je pastor Samuel Dor pred vernicima – od kojih su neki došli u kostimima likova iz "Ratova zvezda" – govorio obučen kao džedaj i držeći svetlosni mač.
- Bilo je izuzetno i sasvim drugačije od uobičajenih službi - rekla je 82-godišnja Helma Hajder, koja redovno dolazi u crkvu.
Ne samo sveštenik Der, već i neki od oko 60 vernika došli su obučeni u kostime iz filma.
- Mislim da crkva mora da krene novim putevima i da na taj način dopre do mlađih ljudi - rekao je sveštenik Der.
Svemirski brod, džedaji i svetleći mačevi - usred crkve, i to na liturgiji.
Protestantska crkvena zajednica u Bensbergu na zapadu Nemačke održala je bogosluženje u znaku Ratova zvezda.
"Mislim da crkva mora da krene novim putevima i da na taj način dopre do mlađih ljudi". pic.twitter.com/6hWi3hXNWO
— Religija.rs (@Religija_rs) May 6, 2025
Dan Ratova zvezda nastao je kao igra reči na čuvenu frazu „May the Force be with you“ (Neka sila bude s tobom), a vremenom je prerastao u globalni praznik za ljubitelje naučnofantastične sage. Prvi film iz serijala prikazan je 25. maja 1977. godine, pa neki fanovi obeležavaju i taj datum.
Ipak, 4. maj je širom sveta postao zvaničan dan proslave zahvaljujući popularnosti među fanovima i kasnije komercijalnoj podršci kompanije Dizni, koja je 2012. godine kupila produkcijsku kuću Lucasfilm.
Povodom ovogodišnje proslave, Dizni+ je premijerno prikazao novu seriju Star Wars: Tales of the Underworld, dok je najavljeno i da će 2027. godine biti objavljen novi film iz sage sa Rajanom Goslingom u glavnoj ulozi.
Ovaj primer pokazuje kako crkve danas, iako sa dozom rizika, pokušavaju da pronađu zajednički jezik sa savremenim generacijama, koristeći simbole popularne kulture za prenošenje poruke nade, borbe dobra protiv zla i duhovne budnosti – što i jeste duboka tema "Ratova zvezda", ali i hrišćanskog svedočenja.
BONUS VIDEO: Ponoćna liturgija u hramu Svetog Save: Vaskrs 2025
Besplatna mobilna aplikacija Tipik 2025 služi kao vodič za pravilno bogosluženje, pomoćno sredstvo za sveštenstvo, monaštvo i vernike u praksi bogoslužbenog života.
Na dan kada se liturgijski sećamo prenosa moštiju vladike Nikolaja Velimirovića u otadžbinu, njegov Lelić postao je prestonica duhovne sabornosti – u molitvenom jedinstvu naroda i arhijereja iz svih krajeva sveta.
Na mestu gde je pre tačno osam decenija Sveti Joanikije Lipovac služio svoju poslednju liturgiju pre mučeničke smrti, podignuta je svetinja u selu Razboj kod Srpca, a srpski narod je, uz arhijereje i sveštenstvo, obnovio pamćenje kroz suze, pesmu i liturgiju – u ime vere koja ne umire.
U svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“, Sveti Teofan Zatvornik tumači duboku istinu o hramu u kome jedino Gospod može prebivati — hramu ljudskog srca, ako je celo i bez podele.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.