Na temeljima drevne svetinje iz 13. veka, poznate kao „Mali Jasenovac“, posle skoro dve decenije obnove, ponovo se oglasila molitva. Rožanj nije samo obnovljen manastir — to je povratak naroda, vere i nade u srce Majevice.
Na visoravni Majevice, između šuma koje šapuću o vekovima i kamena natopljenog istorijom, osveštan je obnovljeni manastir Svetog proroka Jeremije. Vladika zvorničko-tuzlanski Fotije podigao je krst nad mestom koje su mnogi smatrali izgubljenim u vremenu. Ali Rožanj nije zaboravio — ni svoje monahe, ni svoj narod.
Ova svetinja, kako je vladika rekao, „Mali Jasenovac“, nosi na sebi nevidljive ožiljke prošlosti. Njeni temelji pamte stradanja, njeni zidovi govore ćutke, a ipak — tu, među narodom, ona opet diše punim liturgijskim dahom.
- Manastir nije samo građevina. To je povratak. To je mesto na koje se dolazi da bi se čovek setio ko je i čiji je - poručio je vladika Fotije.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Vladika Fotije i Draško Stanivuković
Obnova je počela još 2008. godine, kada su u crvenicu Majevice ponovo zaronili temelji hrama. Cigli i kamenu trebalo je gotovo dve decenije, ali narod i molitva bili su strpljivi. Zvona su zasvirala, ne samo da pozdrave osvećenje, nego da probude ono što je možda zadremalo u srcima.
Ulogu kuma ovog svetog događaja preuzeo je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković. Njegove reči nisu bile protokolarne. „Tamo gde se Bogu molimo, tamo postojimo. Tamo opstajemo“, rekao je, nagoveštavajući da obnova neće stati na malteru i krovu. Ova svetinja, rekao je, mora ostati izvor — ne samo vode i mira, već i vere i trajanja.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Reke vernih slile su se u portu obnovljnene svetinje na sabranje povodom osvećenja
Načelnik opštine Lopare, Rado Savić, predsednik Građevinskog odbora, najavio je da se Rožanj neće zatvarati u tišinu monaškog života — jer se planira i nova manifestacija: Dani Rožnja, duhovno-kulturno sabranje koje će povezivati one koji su ostali i one koji su se rasuli po svetu, ali još uvek nose Majevicu u srcu.
Sveštenik Zoran Ilić, rodom iz ovog kraja, evocirao je godine tihe obnove — ne samo crkve, već i konaka, krstionice, spomen-česme. To je, rekao je, bilo podizanje ne samo građevina, nego i svesti da ovde nismo samo prolaznici — ovde smo ukorenjeni.
Rožanj danas nije samo osveštani hram — on je znak. Da su monasi ostali. Da su vernici došli. Da su prošlost, sadašnjost i budućnost uspeli da se pomire u molitvi.
Manastir Svetog proroka Jeremije više nije samo mesto bola. Postao je svedočanstvo obnove — ne samo kamena, već i duše naroda.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, mitropolit zvorničko-tuzlanski objavio je svojevrsnu himnu „Vaskrsenje i život“ – duboko duhovno svedočanstvo koje kroz vaskrsenja Lazara, Jairove kćeri i sina nainske udovice pesnički i bogoslovski propoveda pobedu života nad smrću.
Nova saborska odluka o uklanjanju spomenika s „nepoželjnim porukama“ ponovo ponižava srpsku patnju – smatra mitropolit zvorničko-tuzlanski i upozorava da je ovo nastavak tihe diskriminacije Srba, čak i nakon smrti.
U subotu, 10. maja, verni narod Eparhije zvorničko-tuzlanske sabraće se oko svog arhijereja, mitropolita Fotija, kako bi prisustvovao osvećenju hrama koji sada sija nad obroncima između Kalesije I Zvornika.
Na praznični dan mitropolit Fotije služio je arhijerejsku liturgiju i osvetio novopodignuti hram u Borogovu, u Republici Srpskoj, poručivši da pravoslavlje mora ostati svetlost srpskog naroda u vremenu duhovne tame.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.
Na Nedelju svih svetih, u hramu Rođenja Hristovog služena je sveta liturgija, a zatim osveštani i temelji budućeg parohijskog doma – duhovnog centra koji će postati oslonac vernicima ovog kraja i mesto hrišćanskog sabranja.
Na osveštanju temelja budućeg hrama posvećenog Svetim Kirilu i Metodiju, vladika Atanasije istakao je značaj ljubavi, pravde i istine kao temelje novog života u Hristu. Sabrani vernici u Brezni, vođeni nadom i blagoslovom, započeli su put obnove vere u ovom pitomom planinskom kutku.
Posle arhijerejske liturgije, mitropolit zvorničko-tuzlanski odlikovao je veliki broj dobrotvora koji su doprineli obnovi ove svetinje, a u besedi pozvao na mir i zajedništvo.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.