Schutterstock/Pawel Filusz SPCPredlogu novog zakona prethodilu su brojni primeri skrnavljenja srpskih svetinja u Hrvatskoj
Nova saborska odluka o uklanjanju spomenika s „nepoželjnim porukama“ ponovo ponižava srpsku patnju – smatra mitropolit zvorničko-tuzlanski i upozorava da je ovo nastavak tihe diskriminacije Srba, čak i nakon smrti.
U času kada se činilo da su rane Balkana konačno prekrivene tkaninom zaborava i oproštaja, Hrvatski sabor odlučio je da se, još jednom, zareže po tkivu prošlosti – ovoga puta ne po živima, već po mrtvima. Usvajanjem novog Zakona o grobljima, kojim se predviđa uklanjanje nadgrobnih spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. godine s porukama koje „veličaju agresorsku vojsku“ ili „vređaju nacionalna osećanja Hrvata“, izazvan je potres u duši preostalih Srba u Hrvatskoj, ali i daleko šire – u duhovnoj geografiji srpskog naroda.
– Ovo je zakon protiv mrtvih Srba – ogorčeno poručuje Savo Štrbac iz centra „Veritas“. I zaista, kako drugačije nazvati odredbu koja legalizuje uklanjanje natpisa na srpskim spomenicima – često poslednje reči očeva, sinova i braće – nego kao pokušaj da se i mrtvima oduzme pravo na dostojanstvo? Štrbac, ali i brojni analitičari, upozoravaju da je zakon donesen pod uticajem desničarskog Domovinskog pokreta i da njegova simbolika nije nimalo slučajna – tempiran je da stupi na snagu upravo uoči godišnjice vojno-policijske akcije „Oluja“.
Ali najdublju reč, prožetu i jecajem i opomenom, izgovorio je mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije. U svom obraćanju, koje se poput molitve i vapaja prenosi među pravoslavnima, vladika Fotije bez ustezanja poručuje:
– Ovo je podzemna Oluja. Žele da izbace i kosti srpske iz njihovih grobova.
U zemlji u kojoj još odzvanjaju neopevane molitve iz Jasenovca i tihe suze iz kolona progonjenih iz Kninske Krajine, najnoviji zakon ne doživljava se samo kao birokratski akt, već kao čin svetogrđa – nasrtaj na mir mrtvih, na večni mir koji bi trebalo da bude iznad politike i mržnje. Mitropolit Fotije dalje opominje:
– Ljudi su izgubili dar za pokajanje i po svojoj gordosti uvek u drugome traže i nalaze krivca, nikad u sebi.
Njegove reči nisu puko komentarisanje aktuelnosti – to je liturgijski vapaj, to je svedočanstvo naroda koji se, kako mitropolit kaže, kroz ceo 20. vek našao na udaru upravo od „najbližih komšija“, često i ispovednika iste vere. U tom pogledu, i zakon koji se donosi danas nije novost, već nastavak istorijskog obrasca: od dobojskih logora u Prvom svetskom ratu, do užasa Paga, Gline i Jasenovca, i najzad do progonstva iz Krajine koje je savremena Evropa posmatrala – ćuteći.
shutterstock.com/kirill_makarov
Novi Zakon o grobljima predviđa uklanjanje nadgrobnih spomenika s porukama koje „veličaju agresorsku vojsku“ ili „vređaju nacionalna osećanja Hrvata“
– Za vreme te akcije HVO pobijeno je više od 2.500 ljudi. Mnogi su bili stariji i od 90 godina, ali i kao takvi su bili opasni za novu hrvatsku demokratiju – podseća mitropolit, jasno crtajući liniju kontinuiteta između tadašnjeg progona i današnjeg zakonskog udara na srpske spomenike.
Ono što dodatno uznemirava jeste mehanizam sprovođenja zakona: lokalne zajednice moći će, po prijavi bilo koga, da nalože uklanjanje nadgrobnih natpisa, dok će porodice preminulih biti suočene s kaznama ukoliko to same ne učine u roku od 30 dana. Simbolično i strašno: mrtvima se sudi po zakonima živih, a pravda se meri prema trenutnim političkim osećanjima.
Kao jedan od primera spomenika koji bi mogao biti uklonjen navodi se grob Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu – čoveka čije je ime za mnoge simbol tragedije, a za druge „provokacija“. I tu se otkriva dublja namera: ne samo da se spomenici uklone, već da se i sećanje prekroji, da istorija postane jednolična, bez mesta za druge narative i bolove.
Mitropolit Fotije na kraju ne ostaje samo na analizi – on poziva na budnost i duhovni otpor:
– Ovo nije samo borba za grobove, ovo je borba za istinu. Ako ćutimo dok mrtvima preti iskopavanje, kako ćemo braniti žive?
U dramatičnom sudaru između zakona i savesti, između prošlosti koja vapi i sadašnjosti koja želi da je prekroji, ostaje da se vidi – hoće li tišina grobova pobediti buku politike, ili ćemo postati svedoci najstrašnijeg mogućeg poraza – onog u kojem i mrtvi bivaju prognani.
Jer ako i mrtvi postanu nepoželjni – kome ćemo pripadati mi, živi?
Predlog Zakona o grobljima izazvao je strah i tugu među preostalim Srbima u Hrvatskoj – ukoliko bude usvojen, spomenici sa ćiriličnim natpisima i pravoslavnim simbolima moći će da se uklanjaju kao „neprimereni“.
Svetom liturgijom, akademijom i prisustvom visokih zvanica proslavljen je veliki hrišćanski praznik i 20 godina misije škole koja oblikuje mlade duše u duhu vere, nade i ljubavi.
U vremenu pokušaja stvaranja jedinstvene svetske religije, mitropolit zvorničko-tuzlanski ukazuje na opasnosti duhovnog razvodnjavanja, ističući da pravoslavlje ne priznaje kompromis kada je u pitanju istina vere i svetost Svetih Tajni.
U Narodnom pozorištu u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve je pozvao narod da kroz ljubav, odgovornost i veru u Svetog Savu i Hrista sačuva unutrašnju slobodu i povezanost sa bližnjima.
Pomoćni biskup Astane, prestonice Kazahstana, oštro osudio pokloničko okupljanje LGBT zajednice u bazilici Svetog Petra i pozvao papu Lava XIV da otvoreno prizna grešku, osudi događaje i učini čin pokajanja pred Bogom.
U besedi igumana rukumijskog otkriva se dramatična istina – pripremne godine za pojavu antihrista već su počele, a jedino pokajanje i vera mogu da odlože njegovo vreme i zaštite duše od strašnog iskušenja.
Jednostavnost patrijarha Pavla bila je zadivljujuća - putovao je gradskim prevozom, nosio stare cipele koje je sam krpio, a iznad svega je čuvao čistoću duha, blagost i mudrost.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju upozorio je domaću i svetsku javnost na akt institucionalne diskriminacije koji omogućava uklanjanje srpskih nadgrobnih spomenika u Hrvatskoj.
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Prostor koji je decenijama čuvao duhovni život vernika Srpske pravoslavne crkve prodat je za 90.000 evra, dok porodica Miščević osporava transakciju i čeka reakciju crkve – šta će biti sa sakralnim blagom?
U Narodnom pozorištu u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve je pozvao narod da kroz ljubav, odgovornost i veru u Svetog Savu i Hrista sačuva unutrašnju slobodu i povezanost sa bližnjima.
Na južnim padinama Venčaca, manastir Brezovac, osnovan pre više od pet vekova, postao je dom novog hrama posvećenog Presvetoj Bogorodici, a ceo kraj proslavio istorijski događaj.
Nakon brutalnih uvreda igumanu i monaštvu, te pretnji supruge Nenada Nikaljevića u sudu, tenzije u Donjim Brčelima ne jenjavaju – jeromonah Nikon otkriva šta ga je najviše uznemirilo.
U hramu Svetog Save, Patrijarh je uputio učenike, nastavnike i roditelje da kroz znanje, dobrotu i poštovanje grade zajedništvo i već ovde na zemlji okuse radost Carstva Nebeskog.
Tri dana pre dijagnoze, ova mlada devojka iz Benkovca u Hrvatskoj sasvim slučajno je otkrila Svetog Karla Akutisa, a njegove molitve i prisutnost danas joj daju snagu i mir u svakom trenutku.
Nakon brutalnih uvreda igumanu i monaštvu, te pretnji supruge Nenada Nikaljevića u sudu, tenzije u Donjim Brčelima ne jenjavaju – jeromonah Nikon otkriva šta ga je najviše uznemirilo.
Portal Religija.rs posetio je paraklis, podignut pored pri hramu Svete Trojice, izgrađen pre nešto više od deset godina, a koji danas danas predstavlja jedini molitveni prostor u Srbiji posvećen upravo Svetoj Kseniji.
Od prvog ubistva u ljudskoj istoriji, kada je zavist navela Kaina da digne ruku na brata Avelja, do današnjih dana osećaj nepravde nikada nije prestao da razdire čoveka. Iguman manastira Ribnica otkriva šta je zapravo u korenu ovog zla.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Na južnim padinama Venčaca, manastir Brezovac, osnovan pre više od pet vekova, postao je dom novog hrama posvećenog Presvetoj Bogorodici, a ceo kraj proslavio istorijski događaj.