TANJUG / ARHIVA - VLADIMIR DIMITRIJEVIĆ, shutterstock.com/Proshkin Aleksandr
Jednostavnost patrijarha Pavla bila je zadivljujuća - putovao je gradskim prevozom, nosio stare cipele koje je sam krpio, a iznad svega je čuvao čistoću duha, blagost i mudrost.
Patrijarh Pavle, rođen kao Gojko Stojčević, bio je 44. patrijarh Srpske pravoslavne crkve i na njenom čelu nalazio se od 1990. do svoje smrti 2009. godine. Njegov život i služba ostali su duboko urezani u pamćenju naroda, ne samo po uzvišenom crkvenom položaju koji je zauzimao, već još više po ličnom svedočenju skromnosti, poniznosti i autentične hrišćanske ljubavi.
Bio je čovek izuzetne duhovne snage, ali i tihe reči - blag, miran, nenametljiv, a opet jasno dosledan istini i jevanđelskom putu. Ono što ga je posebno izdvajalo jeste to što je svojom ličnošću i ponašanjem uspevao da u svakodnevici pokaže kako izgleda živeti po veri, i kako se hrišćanska načela ne nalaze samo u knjigama, već pre svega u delima.
Njegova jednostavnost bila je zadivljujuća - putovao je gradskim prevozom, nosio stare cipele koje je sam krpio, a iznad svega je čuvao čistoću duha, blagost i mudrost.
U narodu je važio za svetog čoveka još za života, jer su njegove reči i postupci nosili snagu primerene tišine – one koja ne galami, ali duboko odzvanja. Često je umeo da u kratkim, jednostavnim rečenicama prenese veliku duhovnu pouku, ostavljajući sagovornika da sam u sebi razmisli i pronađe dublje značenje.
Jedna takva priča, koja se i danas rado prepričava, svedoči upravo o njegovoj sposobnosti da jednostavnom opaskom uputi ozbiljnu duhovnu lekciju.
Naime, u jednom manstiru, uoči obeda, za trpezom su svi izgovarali molitvu pred jelo, onako kako dolikuje monaškoj zajednici - sabrano, glasno, uz blagoslov. Međutim, jedan od prisutnih monaha je ćutao. Patrijarh ga je primetio i upitao ga:
- Zašto ćutiš, brate? Zašto se ne moliš sa ostalima?
Između doslovnog čitanja Jevanđelja i crkvenog predanja otvara se pitanje koje izaziva rasprave među vernicima – sveštenik Matijas Froze daje odgovor koji menja ugao posmatranja.
U razgovoru sa apostolskim nuncijem Luiđijem Bjankom u Beogradu, poglavar SPC govorio je o pritiscima, zabranama i pokušajima da se izbriše duhovni i istorijski identitet Srba na Kosovu i Metohiji.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Između doslovnog čitanja Jevanđelja i crkvenog predanja otvara se pitanje koje izaziva rasprave među vernicima – sveštenik Matijas Froze daje odgovor koji menja ugao posmatranja.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Dok su zvona pozivala na prazničnu radost, nevidljiva ruka je pokušala da preseče vezu između Crkve i vernog naroda: organizovana akcija na mreži otvorila je pitanje ko bira upravo svetinje kao metu i zašto.
Malo je onih koji znaju kako su lanci iz jerusalimske i rimske tamnice postali jedna od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija i zašto se upravo u njima prepoznaje poruka da prava sloboda ne zavisi od zidova ni od ključeva.
Pečeni krompir sa sirom koji spaja porodicu - recept za starinsko jelo koje su bake pripremale u danima kada Crkva ne propisuje post, idealno za brze i zasitne ručkove kod kuće.