shutterstock.com/kirill_makarovPredlogu novog zakona prethodilu su brojni primeri skrnavljenja srpskih svetinja u Hrvatskoj
Predlog Zakona o grobljima izazvao je strah i tugu među preostalim Srbima u Hrvatskoj – ukoliko bude usvojen, spomenici sa ćiriličnim natpisima i pravoslavnim simbolima moći će da se uklanjaju kao „neprimereni“.
U zemlji koja i dalje krvari iz rana prošlosti, nova inicijativa hrvatske vlade budi senke mraka za koje su mnogi želeli da veruju da su zauvek ostale iza nas. Predlog novog Zakona o grobljima, koji je upravo ušao u parlamentarnu proceduru, ne donosi samo administrativne promene, već, kako smatraju pravoslavni vernici i preostali Srbi u Hrvatskoj, predstavlja još jedan udar na dostojanstvo, na pravdu, na tišinu grobova koja se sada pokušava narušiti – političkom galamom. Jer kako drugačije nazvati zakon kojim se legalizuje uklanjanje nadgrobnih spomenika Srba, ako ne nastavkom nepravde, ovaj put s pečatom države?
- Ovo je zakon protiv mrtvih Srba - ogorčeno izjavljuje predsednik Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac, koji decenijama beleži sudbinu postradalog srpskog naroda u Hrvatskoj. On ističe da je zakon iniciran pod snažnim uticajem desničarskog Domovinskog pokreta – stranke koju otvoreno naziva neoustaškom – i da se sve sprovodi s jasnim ciljem: da zakon bude usvojen do 30. godišnjice vojno-policijske akcije „Oluja“.
Foto: Tanjug/Vladimir Dimitrijević
"Oluja" 1995. godine
U pravoslavlju, grob nije samo mesto počinka, već svedočanstvo vere u Vaskrsenje. Nadgrobni krst, ćirilični epitaf, pomen Gospodu – sve to za nas ima duhovno značenje. Međutim, novi zakon predviđa da svi spomenici podignuti nakon 30. maja 1990. godine mogu biti uklonjeni ukoliko sadrže poruke koje „nisu po volji“ hrvatskim vlastima.
"Sporne nadgrobne spomenike može prijaviti bilo ko, a predviđeno je uvođenje komisija na nivou županija i ona bi, ukoliko je potrebno, davala mišljenje o njihovoj prikladnosti, prenose hrvatski mediji. Ukoliko vlasnici ne uklone takav spomenik, prijeti im kazna od 1.000 do 5.000 evra. Ko će procenjivati šta je „sporno“? Šta znači „neprimereno“ kada je reč o poslednjem svedočanstvu jedne duše? Ko ima pravo da briše istoriju uklesanu u kamen?
- Zakon je pisan neprecizno, namerno dvosmisleno, kako bi se tumačio proizvoljno. U praksi će to značiti uklanjanje spomenika sa ćiriličnim natpisima, sa simbolima Republike Srpske Krajine, sa imenima ljudi koji su stradali kao Srbi – jer to, očigledno, nekima smeta - objašnjava Štrbac, prenosi Sputnjik.
TANJUG/JADRANKA ILIC
Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac
U atmosferi straha, mnogi Srbi u Hrvatskoj već sada prepravljaju spomenike svojih bližnjih, uklanjaju krstove, prekrivaju natpise, menjaju slova svoje duhovne azbuke. Nije to strah od kazni, već od komšijskog pogleda, od fizičkog nasilja, od nepravde koja se, kao senka, nastanjuje u svakodnevici.
Ovaj zakon dolazi u istom dahu sa pripremama za Tompsonov koncert u Zagrebu, 5. jula, u susret „Oluji“ – akciji koju Srbi pamte kao egzodus, a Hrvatska slavi kao pobedu. Na tom koncertu, koji se najavljuje kao najveći u regionu, pesma će biti oružje, a prisustvo – brojka za pokazivanje.
- Prodato je već više od 281.000 karata, još 100.000 je pušteno... Žele da nadmaše brojku s dolaska pape Jovana Pavla Drugog 1994. godine - kaže Štrbac.
Printscreen/Facebook/Епархија далматинска
Predlogu novog zakona prethodilu su brojni primeri skrnavljenja srpskih svetinja u Hrvatskoj
Ali dok se slavi i peva, dok se brojke nadmeću, iza zavesa proslave brišu se poslednji tragovi prisustva naroda koji je tu vekovima sahranjivao svoje najmilije. I dok svet misli da se istorija piše u učionicama i na spomenicima slavnih, u Hrvatskoj se istorija briše sa nadgrobnih ploča onih koji nemaju više glasa.
Ovaj zakon nije samo čin administracije. On je pokušaj da se zaborav učini zakonitim, da se ćirilica protera čak i sa večnih prebivališta, da se poginuli vojnici i civili pretvore u „nepodobne mrtve“. A to je, kako učimo iz Jevanđelja, greh protiv same pravde Božije – jer On „nije Bog mrtvih, nego živih“ (Mt 22,32), a naši mrtvi u Hristu – nisu zaboravljeni.
U ovom vremenu kada sve više grobova postaje „sporno mesto“, ostaje nada da će Crkva, kao i do sada, čuvati uspomenu, svedočiti istinu i braniti dostojanstvo svojih vernih, makar i s onu stranu groba.
Jer pred Gospodom, i mrtvi govore. Samo ih treba umeti slušati.
Na bojištu kod Bitolja, gde se odvijala jedna od najkrvavijih bitaka Prvog balkanskog rata, jedna majka je tragala za detetom. Kada ga je pronašla, suočila se sa jezivom istinom – i pitanjem koje je promenilo sve: „Da li postoji vaskrsenje mrtvih?“
U Krstopoklonoj nedelji setimo se Svete carice Jelene, žene koja je od skromnih početaka postala simbol hrišćanskog spasenja, čineći Krst hrišćanskim znamenjem koje prevazilazi granice vremena.
Portal Religija.rs posetio je Kućance, rodno mesto patrijarha Pavla, gde nas je dočekao protojerej Dragan Gaćeša i ispričao neispričane priče o blaženopočivšem poglavaru Srpske pravoslavne crkve, koga ovde već proslavljaju kao sveca.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u besedi se prisetio nesebične ljubavi uglednog privrednika Vidaka Radevića prema svetinjama i narodu, ističući da dela učinjena u slavu Božiju ostaju sačuvana i nakon zemaljskog rastanka.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju upozorio je domaću i svetsku javnost na akt institucionalne diskriminacije koji omogućava uklanjanje srpskih nadgrobnih spomenika u Hrvatskoj.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.