Niz napada na na objekte Srpske pravoslavne crkve u nekoliko meseci u Kaknju budi strah i pitanja bez odgovora. Paroh je uznemiren, vlasti obećavaju istragu, a verni narod je potresen.
U senci noći, tišinu srpskog pravoslavnog groblja Karaula u opštini Kakanj narušio je novi vandalski čin. Nepoznati počinioci razbili su dva stakla i nasilno ušli u kapelu Srpske pravoslavne crkve, ne ostavljajući iza sebe ništa osim nemira, ogorčenja i dubokog bola među vernicima. Premda iz objekta ništa nije ukradeno, duhovna šteta je velika – jer je svetinja ponovo povređena.
Peti napad na pravoslavne objekte u Kaknju
Kako je potvrdio sveštenik Dragiša Cvjetković, ovo je peti napad na pravoslavne objekte u Kaknju u poslednjih nekoliko meseci. Kapela Karaula, koja je već ranije bila meta napada, ovoga puta je još jednom oskrnavljena. To je samo nastavak niza skrnavljenja – obijena je kapela na Krstima na Mošćanici, kamenovana kapela na Plandištu, a kapela na Viduši iznad Bilješeva takođe je pretrpela obijanje.
– Ne mogu više da govorim o incidentima, jer ono što doživljavamo nije puka slučajnost, već kontinuirano narušavanje svetosti i mira – izjavio je paroh Cvjetković sa vidnom tugom.
Uviđaj urađen, počinioci još nepoznati
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona potvrđeno je da je slučaj prijavljen, a uviđaj izvršen od strane istražitelja Policijske stanice Kakanj. Istraga je u toku, a mere i radnje se preduzimaju na rasvetljavanju svih okolnosti događaja.
Predsednik opštine obećava: "Nema popuštanja, naći ćemo počinioce"
U izjavi za medije, predsednik Opštine Kakanj Mirnes Bajtarević jasno je poručio:
– Podrška Parohijskom domu i našem parohu Dragiši uvek je prisutna. I do sada smo izlazili u susret i opet ćemo. Svaki put saniramo štetu, da vernici pravoslavne veroispovesti ne bi morali da prikupljaju novac, a učinićemo sve da dodatno angažujemo policiju kako bi rasvetlili te događaje.
Njegove reči deluju odlučno:
– Tu nema popusta, ne zanima me o kome se radi. Da mi je iz oka ispao – tražićemo ga. Podrška Srpskoj pravoslavnoj crkvi je uvek tu.
SPC
Sveštenik Dragiša Cvjetković
Pokušaj narušavanja međureligijskog sklada
Uprkos nemilim događajima, predsednik opštine ističe da se saradnja među verskim zajednicama ne sme i neće narušiti:
– Imamo odlične odnose sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Islamskom zajednicom, Katoličkom crkvom i Franjevačkim samostanom. Redovno se sastajemo i to niko neće pokvariti. A one koji to pokušavaju – uhvatićemo i kazniti. –
Vapaj za zaštitu svetinja
U pravoslavnoj duhovnosti, svetinja nije samo kamen, staklo i zid. To je mesto molitve, utehe, opela i nade. Svaki napad na kapelu, ma koliko materijalno beznačajan, ostavlja ranu na duši zajednice. Vernici su uznemireni, ali ne pokolebani.
Poruka koja se ponavlja iz usta svih – od sveštenika do običnog čoveka – jeste:
– Svetinje se ne skrnave. One se čuvaju.
Jer ko digne ruku na hram, kao da je udario u samo srce naroda. A srce naroda – koliko god bilo ranjeno – nikada ne prestaje da kuca za mir, dostojanstvo i svetinju.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Dvojica muškaraca ušla su u Sabornu crkvu Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, pod izgovorom molitve, a iza sebe ostavili su sliku oskrnavljenih svetinja i dubokog bola među vernim narodom.
Na lokalitetu crkve Bogorodice Hvostanske, unutar zaštićene zone, održan je obred bez blagoslova Srpske pravoslavne crkve, uz poruke mržnje prema pravoslavnim Srbima.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog proroka Avakuma po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog sveštenomučenika Elevterija. Katolici slave Svete drinske mučenice, Jevreji obeležavaju drugi dan Hanuke, a u islamu, je dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
U jednoj od svojih pouka veliki ruski podvižnik i duhovnik ističe da ništa ne može zameniti smirenje i objašnjava kako ono oblikuje dušu prema Božjem daru.
Kako su reči zapisane vekovima pre Hrista dobile svoje mesto u Njegovom životu, stradanju i smrti - i zašto ta veza i danas izaziva nelagodu kod onih koji je uporno zaobilaze.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Na liturgiji u Kragujevcu mitropolit šumadijski jasno je poručio da vera bez dela postaje prazna forma, a da se radost praznika ne meri onim što se stavi na sto, već onim što se podeli sa drugima.
Liturgija, reči patrijarha Porfirija i prisustvo verskih lidera i uglednih gostiju iz zemlje i inostranstva učinili su da se porodični praznik pretvori u događaj sa širim značenjem.
Dvodnevni skup posvećen Prvom vaseljenskom saboru – 1.700 godina trajnog nasleđa na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu okupio je teologe, istoričare i crkvene velikodostojnike, uz izložbu umetničkih dela i bogat program predavanja.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na liturgiji u Kragujevcu mitropolit šumadijski jasno je poručio da vera bez dela postaje prazna forma, a da se radost praznika ne meri onim što se stavi na sto, već onim što se podeli sa drugima.
Jeromonah Jerotej Draganović spojio je vekovnu kulinarsku tradiciju i mirise domaćeg povrća u receptu savršenom za dane posta i posne slave, nudeći bogatstvo ukusa i mirisa koji greju dušu.
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.