Protojerej-stavrofor Branko Ćurčin iz „Zemlje živih“ govori o tome zašto zavisnici moraju da prođu kroz pakao bola da bi pronašli smisao, veru i svoj put ka slobodi.
U potrazi za isceljenjem, duhovna pouka neophodna je koliko i medicina. Upravo na toj liniji susreli su se pravoslavna antropologija i medicina na tribini pod nazivom „Pravoslavna antropologija i medicina – čovek između (iz)lečenja i isceljenja“, održanoj u hramu Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu, gde je duhovnik Centra za lečenje od bolesti zavisnosti Zemlja živih Eparhije bačke, protojerej-stavrofor Branko Ćurčin, izrekao snažnu i nadahnutu besedu o patnji, iskušenju i smislu bola.
Isceljenje duše: kada bol postaje put povratka Bogu
– Jako je važno da onaj koji je u problemu, sa nekim porocima i zavisnostima, to shvati kao jedno životno iskušenje i kao poruku koju Bog šalje. Kroz patnju i muku čovek ojača – naglasio je otac Branko.
U vremenu kada se često govori o brzom izlečenju i lagodnim rešenjima, otac Branko podseća da duhovna realnost ne nudi prečice. Bol, kako kaže, ima svoju ulogu – ne da uništi, već da izgradi, da vrati čoveka na stazu Božju, ali i na stazu samospoznaje.
– Patnja nas približava i Bogu i samima sebi. Utiče da se čovek smiri, da postane svoj, da se ustroji u odnosu sa Bogom – rekao je sveštenik koji svakodnevno svedoči čudesnim preobražajima mladih ljudi u „Zemlji živih“.
Iskušenja nisu kazna – ona su znak vrednosti
Govoreći o svom dugogodišnjem radu sa ljudima koji se bore sa različitim oblicima zavisnosti – bilo da je reč o psihoaktivnim supstancama, zloupotrebi lekova ili drugim porocima – otac Branko ukazuje na duhovnu zakonitost bola:
– Kada su na odvikavanju, kažu mi: „Oče, boli.“ A ja im objašnjavam – što ih više boli, više će im biti bolje. Taj bol ih uči, taj bol im više neće dozvoliti da se vrate na svoju bljuvotinu – kaže Ćurčin.
U tom procesu, kako ističe, ključno je da čovek ne doživi bol kao kraj, već kao početak novog života. Isceljenje duše ne dolazi bez unutrašnje borbe.
– Istinsko isceljenje dolazi kada čovek odluči da sebe i sav svoj potencijal stavi u službu Boga, u službu dobra – i da se ostvari kao čovek u punom smislu te reči.
Bog zna bolje – čak i kada mi to ne razumemo
U iskrenoj i jednostavnoj pouci, otac Branko osvetljava večitu dilemu mnogih ljudi – zašto patimo i zašto ne ide onako kako smo planirali:
– Bog nam šalje uvek ono što je najbolje za nas. Možda to nije u skladu sa našim planovima, ali Bog zna zašto je. I kroz bolesti, i nevolje, i bol – Bog nas vodi ka sebi.
Ova poruka nije samo teološka tvrdnja, već utešan poziv na veru: da i u najtežim trenucima postojimo pod Božjom brigom. Tamo gde život ruši naše iluzije, On gradi ono što je neprolazno.
Religija.rs
Vrednost života meri se kroz borbu
Na kraju svoje pouke, protojerej-stavrofor Ćurčin ostavlja rečenicu koja se duboko urezuje u srce:
– Iskušenja su dobra stvar, jer ako njih nema, to je znak da su i Bog i đavo digli ruke od nas. Iskušenja su znak da više vredimo.
U vremenu kada se duhovnost lako zaboravlja u buci svakodnevice, ovakve reči bude svest o smislu, podsećaju na hrabrost da se pati sa verom i na odlučnost da se ne odustane – jer bol koji je prožet verom, vodi u blagoslov.
Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.
U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
Uz zvuke molitve i tišinu ispunjenu bolom, hiljade ljudi u ispratile su libanskog džez umetnika, sina legendarne pevačice Fejruz i jednog od najvećih muzičkih buntovnika arapskog sveta.
Na svom prvom sastanku sa poglavarom Rimokatoličke crkve, mitropolit Antonije preneo je zabrinutost zbog progona Ukrajinske pravoslavne crkve, dok je Sveti Otac pozvao na obnovu dijaloga i zajednički odgovor na izazove savremenog sveta.
U besedi za utorak 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome koji je uslov da smrtnik primi nebesku milost i kako se oslobađanjem od telesnih strasti otvaraju vrata večnom miru i blagodati — poruka koja menja pogled na život i veru.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Otvaranje centra u Grockoj predstavlja značajan korak u podršci osobama sa zavisnostima, kroz terapijske i duhovne metode, uz stalnu pomoć Crkve i zajednice.
Uz zvuke molitve i tišinu ispunjenu bolom, hiljade ljudi u ispratile su libanskog džez umetnika, sina legendarne pevačice Fejruz i jednog od najvećih muzičkih buntovnika arapskog sveta.
Na svom prvom sastanku sa poglavarom Rimokatoličke crkve, mitropolit Antonije preneo je zabrinutost zbog progona Ukrajinske pravoslavne crkve, dok je Sveti Otac pozvao na obnovu dijaloga i zajednički odgovor na izazove savremenog sveta.
U besedi za utorak 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome koji je uslov da smrtnik primi nebesku milost i kako se oslobađanjem od telesnih strasti otvaraju vrata večnom miru i blagodati — poruka koja menja pogled na život i veru.
Skulptura je predstavljena i blagoslovena 22. jula u Kancelariji za prijem hodočasnika Katedrale Svetog Jakova u Santjagu de Komposteli u Španiji, u okviru proslave praznika Svetog apostola Jakova.
Protojerej-stavrofor Branko Ćurčin iz „Zemlje živih“ govori o tome zašto zavisnici moraju da prođu kroz pakao bola da bi pronašli smisao, veru i svoj put ka slobodi.
Na lokalitetu crkve Bogorodice Hvostanske, unutar zaštićene zone, održan je obred bez blagoslova Srpske pravoslavne crkve, uz poruke mržnje prema pravoslavnim Srbima.
Niz napada na na objekte Srpske pravoslavne crkve u nekoliko meseci u Kaknju budi strah i pitanja bez odgovora. Paroh je uznemiren, vlasti obećavaju istragu, a verni narod je potresen.
Na lokalitetu crkve Bogorodice Hvostanske, unutar zaštićene zone, održan je obred bez blagoslova Srpske pravoslavne crkve, uz poruke mržnje prema pravoslavnim Srbima.
Protojerej-stavrofor Branko Ćurčin iz „Zemlje živih“ govori o tome zašto zavisnici moraju da prođu kroz pakao bola da bi pronašli smisao, veru i svoj put ka slobodi.