Otvaranje centra u Grockoj predstavlja značajan korak u podršci osobama sa zavisnostima, kroz terapijske i duhovne metode, uz stalnu pomoć Crkve i zajednice.
Danas je u Grockoj, u okviru Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, osvećen i svečano počeo sa radom prvi objekat Zajednice za lečenje bolesti zavisnosti „Zemlja živih“ na području Beograda. Ovaj događaj, koji predstavlja važan korak u borbi protiv bolesti zavisnosti, označava nastavak plodonosne saradnje između Versko-dobrotvornog starateljstva i Zajednice „Zemlja živih“, osnovane pre više od dve decenije u Eparhiji bačkoj.
Pred početak rada, ovaj objekat osvešta je patrijarh srpski Porfirije, koji je još kao iguman Svetoarhangelskog manastira u Kovilju pokrenuo projekat “Zemlja živih” sa ciljem pružanja duhovne i medicinske podrške obolelima od zavisnosti. U obraćanju prisutnima, patrijarh je istakao:
- Blagosloveni smo jer smo osvetili kuću namenjenu da bude pribežište onima koji imaju bolest zavisnosti od psihoaktivnih supstanci. To nije ništa čudno za našu Crkvu, jer milosrđe i čovekoljublje jeste ono što je u prirodi Crkve i ono što otkriva tajnu Božića; tajnu ljubavi Božje prema čoveku. Samim tim, Crkva postoji, živi i kreće se u okvirima tajne ljubavi i mira. Mi smo pozvani da gde god postoji potreba, nevolja ili muka, imamo otvoreno srce i dušu da pritičemo u pomoć svima koji imaju potrebu za podrškom, jer svi smo jedni drugima potrebni . poručio je patrijarh.
SPC
Patrijarh Porfirije
Projekat „Zemlja živih“ zasniva se na terapijskoj zajednici organizovanoj u duhu jednostavne hrišćanske porodice, u saradnji sa stručnjacima iz medicinskih i naučnih oblasti. Tokom poslednje dve decenije, više od šest hiljada mladih žena i muškaraca prošlo je kroz program ove zajednice. Mnogi od njih su, uz lični angažman patrijarha Porfirija, nakon lečenja započeli novi život, pronašli zaposlenje i osnovali porodice.
Osvećenju su prisustvovali mnogi predstavnici SPC i zajednice, uključujući vikarnog episkopa topličkog Petra, protojereja-stavrofora Branka Ćurčina, duhovnika štićenika Zajednice, i druge sveštenike i koordinatore Versko-dobrotvornog starateljstva i Zajednice „Zemlja živih“.
U nastavku svečanosti, patrijarh Porfirije je govorio o daljim planovima Versko-dobrotvornog starateljstva, naglašavajući značaj milosrđa kao temelja Crkve:
- Versko-dobrotvorno starateljstvo je krovna institucija u Arhiepiskopiji beogradsko-karlovačkoj, koja u svom delovanju sažima više aktivnosti. Imamo Narodnu kuhinju koja priprema više od dve hiljade obroka dnevno za one koji ne mogu sebi da obezbede ni najobičniji ručak. Posebnu pažnju posvećujemo višečlanim porodicama, stipendiramo decu koja su talentovana i uspešna u školovanju. Ako Bog da, ovih dana podelićemo stotinu stipendija deci iz takvih porodica. Organizovali smo kupatila za one koji nemaju mogućnost za održavanje higijene i obezbedili im odeću - najavio je poglavar Srpske pravoslavne crkve.
Foto: Imlek
- Planiramo da pokrenemo ozbiljan projekat za dnevni boravak za autističnu decu, a već sada radimo na organizaciji besplatnog Doma zdravlja sa specijalističkim službama i Pravno savetovalište. Niz drugih ideja, koje nisu samo ideje već realizovane aktivnosti, svedoče o tome da ima ljudi željnih da učestvuju u ovim projektima - zaključio je patrijarh.
Otvaranjem ove kuće u Beogradu, „Zemlja živih“ širi svoj blagotvorni uticaj, nastavljajući misiju duhovnog i telesnog izlečenja, dok Versko-dobrotvorno starateljstvo postavlja temelje novih projekata za pomoć najugroženijima u društvu.
Polemika o broju pravoslavnih hramova u Beogradu otvorila je pitanje usklađenosti urbanističkog razvoja sa duhovnim potrebama njegovih stanovnika. Patrijarh Srpske pravoslavne crkve, Porfirije, izrazio je bol zbog nerazumevanja ove inicijative i apelovao na značaj izgradnje hramova za duhovni život zajednice.
Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, svetitelj je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove.
Stariji muškarac iz Ufe mesecima je obijao hramove tražeći novac za osnovne potrebe, a potom se vraćao na ista mesta, pokušavajući da na neobičan način umiri savest i ispravi ono što je učinio
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Versko dobrotvorno starateljstvo Srpske pravoslavne crkve pruža podršku najugroženijima, a svi građani mogu učestvovati u njihovoj misiji kroz jednostavan gest dobrote.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Topčideru vladika Dositej je na praznik Svetog vladike Nikolaja rukopoložio dugogodišnjeg đakona i pojca Željka Jovanovića u sveštenički čin.
Liturgija pred moštima Svetog Nikolaja obeležena je dodelom crkvenih odlikovanja, osvećenjem novog duhovno-kulturnog doma i porukama patrijarha o veri, isceljenju i duhovnoj obnovi čoveka.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.