PATRIJARHA BOLI DUŠA ZBOG KRITIKA NJEGOVE IZJAVE DA BEOGRADU NEDOSTAJE JOŠ 100 HRAMOVA: Urbanistički planovi nisu prepoznavali duhovne potrebe Beograđana
OLIVER BUNIC / AFP / ProfimediaPatrijarh jPorfirije je Sonji darivao ikonu Presvete Bogoridice sa Hristom
Polemika o broju pravoslavnih hramova u Beogradu otvorila je pitanje usklađenosti urbanističkog razvoja sa duhovnim potrebama njegovih stanovnika. Patrijarh Srpske pravoslavne crkve, Porfirije, izrazio je bol zbog nerazumevanja ove inicijative i apelovao na značaj izgradnje hramova za duhovni život zajednice.
Reči patrijarha Porfirija, koje je izgovorio posle nedeljne liturgije u crkvi Svetog Jovana Vladimira, odjekuju već danima. Nakon bogosluženja i osveštavanja novog zvona, patrijarh je izjavio: „Po uzusima u Evropi, Beogradu je potrebno najmanje još stotinu hramova.“ Dok su pravoslavni vernici sa odobravanjem prihvatili ovu poruku, pojedinci su je dočekali kritikama, pa čak i osudom, bez iznošenja valjanih argumenata.
Patrijarh Porfirije veruje da i ostale Beograđane, kao i njega, duša boli kada vidi da su se neki ljudi pobunili i uzbunili na inicijativu da se u skladu sa potrebama izgradi hram, prenele su “Večernje novosti”.
Prema podacima iz prethodnih godina, u Beogradu postoji 62 verska objekta, uključujući džamiju i sinagogu, dok su pojedine pravoslavne crkve još u izgradnji.
TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ/ nr
Hram Svetog save na Vračaru
- Da bismo razumeli potrebu za novim pravoslavnim hramovima, moramo sagledati neusklađenost urbanističkog planiranja sa razvojem grada poslednjih osamdeset godina - rekao je za „Večernje novosti“ đakon Miroslav D. Nikolić, arhitekta Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.
Pre Drugog svetskog rata, 1939. godine, završeni su spoljni građevinski radovi na crkvi Svetog Marka. Zbog ratnih događaja radovi su prekinuti, a crkva je osvećena tek 1948. godine. Pod teretom komunističkog režima, narednih četrdeset godina u Beogradu nije izgrađen nijedan pravoslavni hram.
Prvi hram izgrađen posle rata bio je hram Sabora srpskih svetitelja na Karaburmi, osvećen 1988. godine. Deceniju kasnije, 1998. godine, završen je hram Svetog Jovana Vladimira u naselju Medaković. U vreme patrijarha Pavla započeta je gradnja 29 crkava, od kojih su mnoge dovršene.
Foto: Marko Jevtović
Crkva Svetog Marka
- U tih pet decenija mnoga prigradska naselja prerasla su u velike gradske opštine - kaže đakon Nikolić. – Urbanistički razvoj i planski projekti nisu uzimali u obzir potrebe za izgradnjom pravoslavnih hramova. Iako su škole, pijace i druge javne ustanove planirane, duhovne potrebe stanovništva bile su zanemarene.
Prema standardima urbanističkog planiranja, optimalna udaljenost do javnih objekata je jedan kilometar, odnosno 10–15 minuta hoda. Međutim, stanovnici mnogih beogradskih naselja i dalje su udaljeni kilometrima od najbliže crkve.
Gradnja hramova nije samo pitanje arhitektonskih rešenja, već duboka potreba duhovnog oporavka i zajedništva u brzini savremenog urbanog života. Patrijarhove reči podsećaju da svaki hram nije samo zdanja od kamena, već mesto gde se duh uzdiže i srce pronalazi mir. Beograd, kao srce pravoslavne Srbije, možda ne traži stotinu hramova samo zbog broja, već zbog mogućnosti da svakom čoveku ponudi tišinu, molitvu i smisao usred gradske vreve.
U petak, 15. novembra, navršava se decenija i po od kada je svoj ovozemaljski život skončao poglavar SPC kojeg u srpskim zemljama smatraju najvoljenijim arhijerejem 20. veka.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Božićni post podrazumeva odricanje od poroka, stroga pravila o hrani, kao i važnost odlaska na bogosluženja i pričesti, a poglavar Srpske pravoslavne crkve posebno ističe značaj prisustva na liturgiji.
U prepunoj crkvi Svetog Jovana Vladimira, poglavar Srpske pravoslavne crkve osveštao je nova zvona, uručio visoko odlikovanje i u nadahnutoj besedi otkrio šta je potrebno prestonom gradu kako bi duhovno odgovorio na potrebe svog naroda.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 11. sredu po Duhovima objašnjava razliku između starog i novog zakona i način na koji Božja reč obogaćuje svakog čoveka.
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Posle bogosluženja u jednom od najstarijih pravoslavnih hramova u Beogradu, patrijarh Porfirije podsetio da je misija Crkve da vodi ljude ka večnosti i preobražava svet blagodaću Hristovom, a ne da se svodi na trenutne društveno-političke ciljeve.
Na praznik sabora svetih 12 apostola, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju na Karaburmi i u snažnoj besedi upozorio vernike da nijedna odluka u životu nije bez posledica.
"U ovoj zastrašujućoj bujici tuge, molimo se za upokojenje duša nevino postradalih čeda Božjih, dok naše molitvene oči ostaju zagledane u lica porodica postradalih."
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Sa blagoslovom vladike Arsenija, galerija Sinagoga postala je mesto gde fotografije, rukopisi i liturgijski predmeti pričaju priču o veri, ljubavi i nesebičnom služenju Svetog Dositeja Niškog i Zagrebačkog.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.