Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.
U nedelju treću po Pedesetnici, manastir Vaskrsenja Hristovog u Kaću bio je ispunjen tihom radošću i dubokom molitvom. Svetu liturgiju služio je vladika bački Irinej, uz sasluživanje episkopa mohačkog gospodina Damaskina, protosinđela Haritona, igumana Svetoarhangelskog manastira u Kovilju i novosadskih đakona.
Ovaj blagosloveni dan bio je naročito svečan za iskušenicu Smilju Milanov, koju je mati Porfirija, nastojateljica manastira, privela monašenju. Postrig je izvršio vladika Irinej, davši joj monaško ime Justina, po Prepodobnom Justinu Ćelijskom, velikom svetitelju i bogoslovu našeg vremena.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Monašenje u manastiru Vaskrsenja Hristovog
Mitropolit Irinej o cilju monaškog života
Besedeći vernicima nakon pročitanog jevanđelskog odeljka, vladika Irinej je objasnio da je cilj monaškog života zadobijanje Duha Svetoga i težnja ka Carstvu Božjem. Podsetio je da je to put kojim su išli i sveti Serafim Sarovski i mnogi drugi Božji ugodnici.
- Neko bi onda rekao: pa u čemu je razlika između monaha i monahinja i ostalih hrišćana? Suštinski i nema razlike. Jedini poseban zavet koji se prilikom vršenja svete tajne monaškog postriga daje, koji ne obavezuje sve hrišćane, jeste zavet devstvenosti, bezbračnosti, celomudrenosti - rekao je vladika Irinej.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Iskušenicu Smilju Milanov, monašenju je privela mati Porfirija, nastojateljica manastira
On je naglasio da celomudrenost postoji i u braku, kada muž i žena žive u ljubavi, vernosti i po zapovestima Gospodnjim, trudeći se da im život bude neprekidno služenje Bogu i bližnjima. Takva celomudrenost, istakao je vladika, jeste dar Božji.
Govoreći o monasima i monahinjama, vladika Irinej je pojasnio da oni biraju teži, ali brži put ka Carstvu nebeskom.
- To, ustvari, pokušavaju monasi i monahinje: da, ne opterećujući se brigama ovozemaljskog života i sveta, koliko god je to moguće, žive samo za Gospoda, služe Njemu, a služeći Njemu, u isti mah služe i svojim bližnjima - zaključio je vladika bački.
Svetoj liturgiji i monašenju prisustvovali su i monasi Svetoarhangelskog manastira u Kovilju, kao i monahinje manastira Jaska iz Eparhije sremske, čime je duhovna radost ovog dana dodatno uvećana, potvrđujući neraskidivu vezu monaških zajednica i vernog naroda u Crkvi Hristovoj.
U crkvama su uznete molitve za šesnaest nevino postradalih u padu nadstrešnice, dok je narod u tišini poslao poruku sećanja, ali i opomene – da se ovakva bol nikada više ne ponovi.
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
U manastiru za koji mnogi nikada nisu čuli, iako vekovima postoji, na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog zbili su se duhovni trenuci koji svedoče o neprekidnosti monaškog predanja i otvaraju novo poglavlje ove skrivene svetinje.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Predsednik Srbije uručenjem najvišeg državnog priznanja naglasio doprinos arhijereja očuvanju hrišćanske tradicije, umetnosti i kulturnog identiteta, dok je mitropolit bački istakao skromnost i značaj Crkve u životu naroda.
Uz sasluženje episkopa mohačkog Damaskina, liturgiju je služio mitropolit bački Irinej, koji je u besedi istakao životne poruke svetih Simeona i Ane i podsetio vernike na moć molitve, ljubavi i posvećenja Bogu.
Vernici su se okupili u Sabornom hramu u Novom Sadu na molitvenom slavlju u čast Svetog Save, dok su mitropolit bački Irinej i episkop Tihon govorili o njegovom delu i duhovnoj zaostavštini.
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Izložba "Game changers2 uvodi decu u učenja stranog duhovnog sveta, dok Eparhija zvorničko-tuzlanska upozorava na opasnost od duhovne obmane i psiholoških posledica, pozivajući nastavnike da preispitaju ovakve odluke.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za sredu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na čudesno javljanje koje je ujedinilo hrišćane i nevernike pred Julijanom Odstupnikom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.