Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.
U nedelju treću po Pedesetnici, manastir Vaskrsenja Hristovog u Kaću bio je ispunjen tihom radošću i dubokom molitvom. Svetu liturgiju služio je vladika bački Irinej, uz sasluživanje episkopa mohačkog gospodina Damaskina, protosinđela Haritona, igumana Svetoarhangelskog manastira u Kovilju i novosadskih đakona.
Ovaj blagosloveni dan bio je naročito svečan za iskušenicu Smilju Milanov, koju je mati Porfirija, nastojateljica manastira, privela monašenju. Postrig je izvršio vladika Irinej, davši joj monaško ime Justina, po Prepodobnom Justinu Ćelijskom, velikom svetitelju i bogoslovu našeg vremena.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Monašenje u manastiru Vaskrsenja Hristovog
Mitropolit Irinej o cilju monaškog života
Besedeći vernicima nakon pročitanog jevanđelskog odeljka, vladika Irinej je objasnio da je cilj monaškog života zadobijanje Duha Svetoga i težnja ka Carstvu Božjem. Podsetio je da je to put kojim su išli i sveti Serafim Sarovski i mnogi drugi Božji ugodnici.
- Neko bi onda rekao: pa u čemu je razlika između monaha i monahinja i ostalih hrišćana? Suštinski i nema razlike. Jedini poseban zavet koji se prilikom vršenja svete tajne monaškog postriga daje, koji ne obavezuje sve hrišćane, jeste zavet devstvenosti, bezbračnosti, celomudrenosti - rekao je vladika Irinej.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Iskušenicu Smilju Milanov, monašenju je privela mati Porfirija, nastojateljica manastira
On je naglasio da celomudrenost postoji i u braku, kada muž i žena žive u ljubavi, vernosti i po zapovestima Gospodnjim, trudeći se da im život bude neprekidno služenje Bogu i bližnjima. Takva celomudrenost, istakao je vladika, jeste dar Božji.
Govoreći o monasima i monahinjama, vladika Irinej je pojasnio da oni biraju teži, ali brži put ka Carstvu nebeskom.
- To, ustvari, pokušavaju monasi i monahinje: da, ne opterećujući se brigama ovozemaljskog života i sveta, koliko god je to moguće, žive samo za Gospoda, služe Njemu, a služeći Njemu, u isti mah služe i svojim bližnjima - zaključio je vladika bački.
Svetoj liturgiji i monašenju prisustvovali su i monasi Svetoarhangelskog manastira u Kovilju, kao i monahinje manastira Jaska iz Eparhije sremske, čime je duhovna radost ovog dana dodatno uvećana, potvrđujući neraskidivu vezu monaških zajednica i vernog naroda u Crkvi Hristovoj.
U crkvama su uznete molitve za šesnaest nevino postradalih u padu nadstrešnice, dok je narod u tišini poslao poruku sećanja, ali i opomene – da se ovakva bol nikada više ne ponovi.
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
U manastiru za koji mnogi nikada nisu čuli, iako vekovima postoji, na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog zbili su se duhovni trenuci koji svedoče o neprekidnosti monaškog predanja i otvaraju novo poglavlje ove skrivene svetinje.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok ga kritičari optužuju za preveliki uticaj i "moć iz senke", pristalice ističu njegovu ulogu u očuvanju crkvenog jedinstva i stabilnosti, a autorski tekst Spasoja Tomića, koji prenosimo u celosti, dodatno osvetljava ove podele i tumačenja.
Predsednik Srbije uručenjem najvišeg državnog priznanja naglasio doprinos arhijereja očuvanju hrišćanske tradicije, umetnosti i kulturnog identiteta, dok je mitropolit bački istakao skromnost i značaj Crkve u životu naroda.
Uz sasluženje episkopa mohačkog Damaskina, liturgiju je služio mitropolit bački Irinej, koji je u besedi istakao životne poruke svetih Simeona i Ane i podsetio vernike na moć molitve, ljubavi i posvećenja Bogu.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.