INSPEKCIJOM PROTIV LITURGIJE: U Crnoj Gori Crkva ponovo na udaru
Dok Mitropolija tvrdi da sabor na Tominu nedelju održava na svojoj zemlji u duhu tradicije, inspekcija Ministarstva kulture sumnja da je narušen zaštićeni arheološki lokalitet.
Zgrada fakulteta je u vlasništvu Srpske Pravoslavne Crkve, a ne države Srbije, što je slučaj sa zgradama ostalih državnih fakulteta.
Saopštenje nastavničkog kolegijuma Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu vam prenosimo u celosti:
"Poštovana gospodo studenti,
Posle šestomesečnog perioda u kojem je, delovanjem manje grupe naših studenata i uz podršku pretežno spoljnih (gostujućih) aktera, narušavan tok nastave i života na fakultetu, osećamo pastirsku i profesionalnu dužnost da vam se obratimo i ukažemo na nekoliko bitnih činjenica. Naime, uvažavajući vašu solidarnost sa kolegama sa drugih fakulteta Univerziteta u Beogradu, kao i vaše neosporno pravo da, kao akademski građani, učestvujete u javnoj artikulaciji društvenih i protestnih zahteva, mi - vaši nastavnici, po blagoslovu Svete Crkve - sve ovo vreme smo sa strpljenjem podnosili vaše odsustvo sa nastave i ispita. Imajući, istovremeno, jasnu svest o dvojakoj prirodi naše škole - njenoj pripadnosti i Svetoj Crkvi i Univerzitetu - verovali smo, takođe, da vaša crkvena svest i savest neće biti pokolebane prolaznim izazovima ovoga sveta, te smo s nadom i molitvom iščekivali vaš blagovremeni povratak poslušanju koje ste slobodno i dobrovoljno preuzeli - prihvatanjem učenja kao prvog oblika služenja u Svetoj Crkvi, uz blagoslov koji ste za to od nje primili. Ipak, s obzirom na to da do očekivanog razvoja događaja nije došlo na način koji bi bio u skladu sa prirodom i dostojanstvom našeg bogoslovskog učilišta, već se situacija, naprotiv, u jednom trenutku dodatno pogoršala i dovela do pokušaja fizičke blokade zgrade fakulteta, smatramo potrebnim da vas podsetimo na sledeće:
Imajući ove činjenice u vidu, kao i vaša do sada stečena bogoslovska znanja, dužni smo da vam ukažemo na sledeće:
Imajući sve navedeno u vidu, mi sa punim osećajem pastirske odgovornosti jasno i nedvosmisleno ističemo: u ovom prolaznom svetu, koji, po rečima Svetog Pisma, "u zlu leži" (1 Jn 5, 19) i stalno je ranjavan ljudskim gresima i slabostima, ne postoji nijedan razumni, a kamoli blagosloveni razlog koji bi mogao opravdati ili dopustiti ometanje našeg služenja Crkvi i njenoj spasonosnoj misiji. A time ni prekid bogoslovske nastave i propovedi Reči Božje na našem Fakultetu - posebno ne od strane onih koji su i sami pozvani da kroz izučavanje bogoslovskih nauka služe Hristu (u vremenima prošloga stradanja, takve prepreke dolazile su spolja - od okupatora i ideoloških progonitelja).
Stoga vas sa pastirskom brigom i crkvenom odlučnošću pozivamo da se u potpunosti vratite svojoj službi izučavanja bogoslovskih nauka, odnosno da bez zadrške i na krajnje odgovoran način saobrazite svoj život ustrojstvu Svete Crkve, čija vas je najviša prosvetna ustanova - Pravoslavni bogoslovski fakultet - primila, i u koju ste, svojom slobodnom voljom i sa blagoslovom nadležnih arhijereja Srpske Pravoslavne Crkve, došli da vršite svoje prvo poslušanje u Telu Hristovom - kao učenici, svedoci i budući služitelji Evanđelja.
BONUS VIDEO: Popadija Višnja Kostić o životu pod lupom Crkve i Boga!
Dok Mitropolija tvrdi da sabor na Tominu nedelju održava na svojoj zemlji u duhu tradicije, inspekcija Ministarstva kulture sumnja da je narušen zaštićeni arheološki lokalitet.
Od Ravanice do Gračanice, od Hrama Svetog Save do srpskih crkava u Americi i Kanadi, praznična obeležavanja podsećaju na kneza Lazara, Kosovo i večnu snagu narodne vere
Sveti Tihon Amatunski Čudotvorac je rođen je u Amatuntu na Kipru, gde je živeo apostolskim životom i učio ljude hrišćanskoj veri.
Svetitelji su bili rođena braća.
Nakon višenedeljnih tenzija i blokade nastave, protojerej dr Zoran Ranković upozorava da bezbednost i svetost prostora Fakulteta ugrožavaju nepoznati pojedinci, dok u saopštenju otkriva i šta je dogovoreno sa studentima – i zašto je svaka drugačija interpretacija obmana.
U trenutku kada se istine prepliću sa nagađanjima, Fakultet potvrđuje duh zajedništva i odgovornosti kroz dogovor koji donosi stabilnost ispitnih rokova i podseća na vrednosti koje nadilaze prolazne izazove društva
Nakon oštrih reakcija na njegove tekstove, zajedničkog pisma šestorice vladika i medijskih spekulacija, mitropolit David ponovo se oglasio, jasno poručujući da ostaje dosledan svojim stavovima i da ne dozvoljava manipulacije njegovim rečima i delima.
U emotivnom obraćanju, mitropolit kruševački David otkriva motive zlonamernih napisa i poziva na čitanje celokupnog njegovog autorskog teksta kako bi se otkrila istina koja je iza medijske igre.
Jedna iskrena reč starca razbija iluziju univerzalnog spasenja i pokazuje da vera nije pasivna uteha, već put dela i lične odgovornosti.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Brak zahteva zrelost, spremnost na žrtvu, odgovornost i sposobnost da se voli drugi više od sebe.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Desert koji se podjednako rado iznosi pred goste i ostavlja za miran ili svečani porodični ručak u danima posta na ulju.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.