Nakon višenedeljnih tenzija i blokade nastave, protojerej dr Zoran Ranković upozorava da bezbednost i svetost prostora Fakulteta ugrožavaju nepoznati pojedinci, dok u saopštenju otkriva i šta je dogovoreno sa studentima – i zašto je svaka drugačija interpretacija obmana.
Na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu višenedeljna tenzija među studentima i upravom kulminirala je u utorak, 27. maja 2025. godine, incidentom koji je, prema rečima dekana, prerastao u „verbalno nasilje, ugrožavanje ljudskih i verskih prava i slobode kretanja“.
U zvaničnom saopštenju za javnost dekan Fakulteta, protojerej dr Zoran Ranković, naglašava da je, uprkos složenim okolnostima, postignut dogovor sa većinom studenata o privremenoj normalizaciji akademskih aktivnosti, ali i upozorava na prisustvo neovlašćenih i agresivnih pojedinaca u prostoru Fakulteta, što predstavlja ozbiljnu pretnju bezbednosti i svetosti bogoslovskog okruženja.
„Povodom aktuelnih događaja na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu, koji su kulminirali u utorak, 27. maja 2025. godine, u večernjim časovima verbalnim nasiljem, ugrožavanjem ljudskih i verskih prava i slobode kretanja dekana Fakulteta i jednog profesora, želim da javnost obavestim o nekoliko činjenica“, navodi na početku saopštenja dekan Bogoslovskog fakulteta, protojerej dr Zoran Ranković, a potom objašnjava da mesecima unazad nesmetano i redovno, bez posrednika, komunicira sa svim svojim studentima, ali da su se sada isprečila brojna iskušenja:
SPC
Dekan Bogoslovskog fakulteta, protojerej dr Zoran Ranković
- U ponedeljak, 26. maja, obavešten sam da su studenti koji čine većinu plenuma doneli odluku o ukidanju blokade Fakulteta, a potom su sa profesorima, u duhu međusobnog razumevanja i odgovornosti, postigli dogovor da se januarski i aprilski ispitni rok održe u skladu sa predloženim rasporedom. Istovremeno, postignut je dogovor da se ostali ispitni rokovi odlože do daljeg, o čemu će studenti biti blagovremeno obavešteni. Svako drugačije tumačenje i insinuiranje, od strane onih koji sastanku nisu ni prisustvovali, neistina je - ističe dekan Bogoslovskog fakulteta i dodaje:
- U vezi sa blokadama, podsećam javnost da se u zgradi našeg Fakulteta nalazi i studentski dom u kojem studenti žive tokom cele akademske godine, pa i sada. Za njihovu ličnu bezbednost odgovorno lice je dekan Fakulteta. Nedopustivo je – i to se nikada neće promeniti – da nepoznata lica ulaze u njihov životni i radni prostor. Ispred Fakulteta, i u ovom trenutku, nalaze se lica koja nisu ni studenti ni profesori, lica u vojnoj opremi i uniformama, kao i pojedinci vrlo agresivnog ponašanja.
Sastavni deo zgrade je i kapela Fakulteta – bogoslužbeni prostor i svojevrsna učionica naših studenata, jer je bogoslovlje, kao nauka zasnovana na Svetom pismu i Svetom predanju, neodvojivo od bogoslužbenog života Crkve.
Wikimedia/Andrija12345678
Bogoslovski fakultet
U demokratskom društvu i u akademskoj zajednici, protesti i kritičko mišljenje jesu dozvoljeni i važni oblici izražavanja nezadovoljstva građana i korisni putokazi donosiocima odluka za mere koje bi trebalo preduzimati u cilju suzbijanja korupcije, procesuiranja svih odgovornih za povrede pravnog poretka i unapređenja funkcionisanja institucija.
Međutim, ma kako plemenit bio cilj, on ne opravdava postupke kojima se ugrožavaju bezbednost, ljudska prava i slobode drugih, ne opravdava sprečavanje rada ustanova i pojedinaca – i naročito ne opravdava ucenjivanje i postavljanje uslova za „deblokadu“, kao ni selekciju nepodobnih kojima se onemogućava pravo na rad i obrazovanje.
Na kraju, protojerej dr Zoran Ranković zaključuje:
- Dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, podsećam, od početka studentskih protesta snažno podržava njihove opravdane inicijalne zahteve. U isto vreme, naša je akademska dužnost da za ovu i sve naredne generacije naših studenata sačuvamo ono što su generacije prethodnika izgradile - navodi u saopštenju protojerej dr Zoran Ranković, dekan Bogoslovskog fakulteta.
U okviru studijskog putovanja kroz Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, budući evropski zvaničnici i diplomate iz više od 30 zemalja s pažnjom su slušali poruke poglavara Srpske pravoslavne crkve o duhovnom identitetu, ulozi Crkve u društvu i važnosti dijaloga među različitim kulturama.
Nakon što su pojedini mediji objavili da je studentima onemogućen ulazak u portu hrama u Štitaru, oglasila se Eparhija šabačka i otkrila šta se zapravo dogodilo, optužujući jednog političkog aktivistu za pokušaj zloupotrebe svetinje u političke svrhe.
U trenutku kada se istine prepliću sa nagađanjima, Fakultet potvrđuje duh zajedništva i odgovornosti kroz dogovor koji donosi stabilnost ispitnih rokova i podseća na vrednosti koje nadilaze prolazne izazove društva
Uz molitve hiljada vernika i prisustvo patrijarha Porfirija, prestoni grad je dočekao jedini sačuvani deo moštiju Svetog Save. Ruka prvog arhiepiskopa srpskog predvodiće ovogodišnju Spasovdansku litiju kroz srce glavnog grada.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u besedi se prisetio nesebične ljubavi uglednog privrednika Vidaka Radevića prema svetinjama i narodu, ističući da dela učinjena u slavu Božiju ostaju sačuvana i nakon zemaljskog rastanka.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Dok Srbija prolazi kroz društvene podele i talas protesta, profesor Bogoslovskog fakulteta i šef Grupe za biblistiku upozorava na opasnost zloupotrebe Biblije za dnevnopolitičke borbe i pozive na neposlušnost Crkvi.
U vremenu Vaskršnjeg posta, Srpska pravoslavna crkva poziva na bratstvo, unutrašnje pročišćenje i izgradnju međusobnog poverenja, naglašavajući značaj duhovnog pomirenja i socijalne odgovornosti.
U vreme Velikog posta, kada smo pozvani na smirenje i praštanje, u svim crkvama Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke služiće se akatist Majci Božijoj – kao snaga, uteha i put ka duhovnoj obnovi.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.