OVAKVE MOLITVE BOG NE ČUJE, ČAK I DA SU NAJUZVIŠENIJE: Đakon Aleksandar Milojkov otkrio kako se pravilno moli i gde većina greši
Kroz molitvu, čovek ne izgovara samo reči, već otvara srce, ulazi u dijalog sa Bogom i dotiče večnost.
U trenutku kada se istine prepliću sa nagađanjima, Fakultet potvrđuje duh zajedništva i odgovornosti kroz dogovor koji donosi stabilnost ispitnih rokova i podseća na vrednosti koje nadilaze prolazne izazove društva
U vremenu previranja u našem društvu i velikih iskušenja, kada se mnoga pitanja iznova postavljaju, a odgovori traže i među najmlađima, u žižu javnosti neretko dospevaju i studenti Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta. Njihova uloga u savremenim tokovima društvenog života često se osvetljava iz različitih uglova – dok jedni ističu primere mudrosti, sabranosti i smirenja koje bogoslovska omladina unosi u javni prostor, drugi neretko šire neproverene i proizvoljne informacije, koje više pripadaju sferi nagađanja nego istine. U takvom ambijentu, gde je potreba za jasnom rečju i smirenim glasom naročito izražena, Bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu oglasio se saopštenjem od suštinske važnosti za svoje studente.
– Obaveštavamo studente Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu da su studenti i profesori Fakulteta danas, 26. maja 2025. godine, u duhu međusobnog razumevanja i odgovornosti postigli dogovor da se januarski i aprilski ispitni rok neometano održe u skladu sa već objavljenim rasporedom.
U ovom kratkom, ali sadržajnom saopštenju odražava se duh zajedništva, sabornosti i razboritosti, koji odlikuju pravoslavnu akademsku zajednicu. U vremenu kada su mnoge odluke u obrazovnom sistemu obavijene neizvesnošću, ovo obraćanje svedoči o postojanosti duha, o želji da se sačuva red, ali i da se pokaže spremnost na dijalog i međusobno razumevanje između nastavnog osoblja i studenata.
Fakultet koji ne samo da obrazuje, već i vaspitava u duhu Jevanđelja, ovim činom potvrđuje da mir i složnost nisu samo pojmovi iz udžbenika, već moguća i delatna stvarnost, čak i u danima kada su mnoge druge obrazovne ustanove suočene sa izazovima.
U duhu svetootačkog predanja, kojim se i vodi u svom radu, Pravoslavni bogoslovski fakultet još jednom podseća da Crkva, kao Telo Hristovo, ne živi po zakonima trenutka, već po zakonu večnosti, te da se i u najdelikatnijim okolnostima teži svetlosti razuma, a ne buci nesporazuma.
Kroz molitvu, čovek ne izgovara samo reči, već otvara srce, ulazi u dijalog sa Bogom i dotiče večnost. U vremenu kada mnogi žeđ gase prolaznim stvarima, poglavar Srpske pravoslavne crkve poziva: ostavimo krčage i dođimo na izvor večnosti. Starac Jefrem Katunakijski da ljudi koji izgovaraju ovo molitvu, duboku u sebi, da su ravni monasima. Savremeni način života, ubrzan tempo, ekonomska nesigurnost, kao i rastući individualizam doveli su do toga da se brak i porodica sve više doživljavaju kao teret, a ne kao duhovni i emocionalni oslonac.
Svi ostali ispitni rokovi se odlažu do daljeg dogovora, o čemu će studenti biti blagovremeno obavešteni – zaključuje se u saopštenju Bogoslovskog fakulteta.
OVAKVE MOLITVE BOG NE ČUJE, ČAK I DA SU NAJUZVIŠENIJE: Đakon Aleksandar Milojkov otkrio kako se pravilno moli i gde većina greši
"AKO NE DOĐEMO DO IZVORA ŽIVOTA, OGLADNEĆEMO I OŽEDNEĆEMO": Poručio patrijarh Porfirije u Nedelju Samarjanke u Hramu Svetog Save
URADITE OVO SVAKI DAN POLA SATA PRED PONOĆ I ŽIVOT ĆE VAM SE PREOKRENUTI! Starac Jefrem je govorio da je to idealan način za dostizanje prave sreće
"KRIV JE ONAJ KOME JE DATO DA BUDE ODGOVORAN": Vladika Petar bez pardona o krizi braka i porodice u savremenom društvu!
Nakon što su pojedini mediji objavili da je studentima onemogućen ulazak u portu hrama u Štitaru, oglasila se Eparhija šabačka i otkrila šta se zapravo dogodilo, optužujući jednog političkog aktivistu za pokušaj zloupotrebe svetinje u političke svrhe.
U okviru studijskog putovanja kroz Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, budući evropski zvaničnici i diplomate iz više od 30 zemalja s pažnjom su slušali poruke poglavara Srpske pravoslavne crkve o duhovnom identitetu, ulozi Crkve u društvu i važnosti dijaloga među različitim kulturama.
U vremenu Vaskršnjeg posta, Srpska pravoslavna crkva poziva na bratstvo, unutrašnje pročišćenje i izgradnju međusobnog poverenja, naglašavajući značaj duhovnog pomirenja i socijalne odgovornosti.
U vreme Velikog posta, kada smo pozvani na smirenje i praštanje, u svim crkvama Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke služiće se akatist Majci Božijoj – kao snaga, uteha i put ka duhovnoj obnovi.
Na praznik Svete mučenice Glikerije, vladika Pahomije osveštao je krstove i zvona novog hrama Svetog kralja Milutina u selu Žitorađa, uz prisustvo velikog broja vernika i dodelu arhijerejskih gramata najzaslužnijima.
Duhovni biser za utorak šeste sedmice po Vaskrsu: kako nas ruski svetitelj uči da se umiranjem za svet rađa život u Bogu i donosi plod večnosti.
Na dan kada Crkva slavi Prenos moštiju Svetog Nikolaja, manastir Ježevica zasijao je u punom liturgijskom sjaju — uz svetu liturgiju koju je služio vladika Justin, osvećenje novih ikona i molitveno sabranje kao svedočanstvo žive vere.
U srcu Kosova i Metohije, pod svodovima drevnog manastira, služena je liturgija koja je postala mnogo više od verskog obreda – postala je podsećanje ko smo, odakle dolazimo i zašto ne smemo zaboraviti ono što nas veže.
Imamo sačuvane mošti gotovo svih Nemanjića, a poznata je i tragična priča o spaljivanju moštiju Svetog Save, koje su Turci uništili u Beogradu 10. maja 1594. godine.
Iza nametnutih moralnih vrednosti isijava istinski savet svojevremenog duhovnog vođe - kog Srbi ne zaboravljaju ni 16 godina od njegovog upokojenja.
Iako je ovo jedan od glavnih pravoslavnih praksi, mnogi vernici ne znaju ili se prave da znaju šta ona predstavlja
Godine 1996. u Portlandu se pojavila neobična vest - osnivanje "Crkve Kurta Kobejna“.
Pričešću se prilazi s najvećom pažnjom i najdubljim osećajem nedostojnosti i nadom u Božju pomoć, istakao je otac Dimitrije.
Iza nametnutih moralnih vrednosti isijava istinski savet svojevremenog duhovnog vođe - kog Srbi ne zaboravljaju ni 16 godina od njegovog upokojenja.
Vranjanski propeć nije samo omiljeni doručak naših baka, već i ukus koji vraća mirise ognjišta, dedine ruke u brašnu i toplinu jutra kroz pendžer u kome se prvi dim meša sa pesmom.