ŠEZDESET GODINA PROVEO U PUSTINJI, SAM ANĐEO MU DONOSIO PRIČEŠĆE! Danas slavimo svetog Onufrija, velikog podvižnika i čuvara vere!
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Sveti Tihon Amatunski Čudotvorac je rođen je u Amatuntu na Kipru, gde je živeo apostolskim životom i učio ljude hrišćanskoj veri.
Srpska pravoslavna crkva 29. juna molitveno proslavlja Svetog Tihona Čudotvorca.
Sveti Tihon Amatunski Čudotvorac je hrišćanski svetitelj i asketa. Rođen je u Amatuntu na Kipru, gde je živeo apostolskim životom i učio ljude hrišćanskoj veri.
Čistota njegovog života i revnost prema pravoslavlju preporučili su ga da, nakon upokojenja blaženog Memnonija, da bude izabran za episkopa Amatunskog. U to vreme još je bilo mnogo nehrišćana na Kipru i Sveti Tihon ih je apostolskom revnošću preobraćao u Hristovu veru.
Bio je poznat po mnogim čudima, ali dva se naročito pamte. Naime, kako mu je otac bio pekar, on je, kada bi ostajao sam, delio hleb siromašnima. Kad mu je to otac zaznao, izgrdio ga je, a Tihon mu je rekao da je te hlebove samo dao kao zajam Bogu i da će mu biti vraćeno stostruko.
Otac se uverio u to onog trenutka kad je, do tada prazan ambar, zatekao prepun čistom pšenicom, jedva su vrata uspeli da otvore.
Drugo čudo se desilo kada je pokupio suve loze koje su bacili radnici u jednom vinogradu i posadio ih u svojoj bašti. Onda se pomolio Bogu da njegovom vinogradu podari darove: prvo, da se suve loze prime, puste koren i porastu; drugo, da njegov vinograd izobiluje rodom; treće, da grožđe bude slatko i korisno po zdravlje; četvrto, da grožđe u njegovom vinogradu sazreva ranije nego u drugim vinogradima.
Već sutradan je video da su njegove molitve uslišene jer su se suve loze primile. Kad su počele da rastu iste godine su donele obilan rod i on je bio mnogo sladak..
Sveti Tihon se upokojio oko 425. godine.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Jednog jutra u Ulici kralja Petra u Beogradu desilo se nešto što se godinama prepričava.
Na Kosovu i Metohiji, u Ukrajini i Moldaviji pokrenuti su koordinisani pokušaji razbijanja crkvenog jedinstva, upozoravaju sveštenici i istoričari. Meta su pravoslavni Sloveni, a cilj je potkopavanje njihove vere, identiteta i svetinja.
Sveti car Lazar rodio se 1329. godine u gradu Prilepu. Još kao dete bio je blage naravi, oštrouman i dobrodu
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.
Ovaj značajan događaj desio se po blagoslovu episkopa Justina i označava osnivanje prve parohije Srpske pravoslavne crkve u ovom delu Španije.
Patrijarha Porfirija dočekao je starešina Podvorja Srpske Pravoslavne Crkve u Moskvi Preosvećeni Episkop remezijanski Stefan.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Njeno stradanje počelo je nakon što je zajedno sa još 48 hrišćana odbila da učestvuje u prinošenju žrtava idolima.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.