KROZ NEPRAVDU DO SVETLOSTI: Vernici u Ukrajini se mole u katakombama, kao u srednjem veku
Ukrajinski verni narod, poput hrišćana iz prvih vekova, pronalaze snagu u podrumima i sklonistima, čuvajući veru u danima progona.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Apel generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu uputio je Ivan Meljnikov, potpredsednik ruskog ogranka Međunarodne komisije za zaštitu ljudskih prava, povodom oduzimanja svetih pećina Kijevsko-Pečerske lavre, koja je pod zaštitom UNESCO-a kao svetska kulturna baština.
Prema njegovim rečima, ukrajinske vlasti prekršile su pravila zaštite spomenika i nasilno upale u svete prostore, uklonivši mošti svetitelja bez odgovarajuće sudske odluke.
Meljnikov je u svojoj zvaničnoj izjavi naveo:
- Predstavnici ukrajinskih bezbednosnih snaga i Ministarstva kulture Ukrajine polomili su brave i nasilno ušli u hram bez sudske odluke, nezakonito zauzevši prostor koji je svetinja za milione vernika i uklonivši mošti svetitelja“, prenosi France-Presse.
Ovaj čin izazvao je međunarodne reakcije, dok se u Rusiji tumači kao intenziviranje pritiska na Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, koja duhovno pripada Moskovskoj patrijaršiji.
Ivan Meljnikov govori o „sistematskom progonu sveštenstva“ i ističe da su mnoge crkve, manastiri i sveti prostori – među njima i Lavra – pod zaštitom UNESCO-a, naglašavajući potrebu za hitnom međunarodnom intervencijom. Takođe, poziva međunarodnu zajednicu da se zvanično oglasi povodom zloupotrebe vlasti i ugrožavanja kulturne baštine, koje se, prema njegovim rečima, odvija pod okriljem rata.
Povodom ovog događaja oglasila se i portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova, koja je na upit novinara izjavila:
Oduzimanje svetih pećina Lavre predstavlja još jedno poglavlje u kontinuiranom sukobu između ukrajinske vlade i Ukrajinske pravoslavne crkve, sa ozbiljnim verskim i kulturnim implikacijama. UN i UNESCO još uvek nisu izdali zvanično saopštenje, ali Meljnikovljev apel se pridružuje pozivima na međunarodnu posredničku intervenciju kako bi se sprečila dalja skrnavljenja svetih mesta u ratnim uslovima.
Ukrajinski verni narod, poput hrišćana iz prvih vekova, pronalaze snagu u podrumima i sklonistima, čuvajući veru u danima progona. Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine. Pravoslavna crkva u Moldaviji suočava se s najvećim izazovom u svojoj istoriji – dve mitropolije, sukobljene strane i političke igre dovode u pitanje duhovno jedinstvo naroda. Episkop remezijanski Stefan o svojoj prvoj godini na čelu Srpskog podvorja u Moskvi, o iskustvima iz manastira Ostrog, studijama na Moskovskoj duhovnoj akademiji i nezaboravnom duhovnom pozivu koji ga vodi ka svetlosti i jedinstvu dva bratska naroda.
„Viš se vratio u Kijev“, aludirajući na mračan povratak nekadašnjih oblika autoritarizma. Andrej Januarjevič Višinski bio je sovjetski političar i glavni tužilac tokom Staljinovih čistki, a njegovo ime često se koristi kao simbol političke represije i montiranih sudskih procesa.

KROZ NEPRAVDU DO SVETLOSTI: Vernici u Ukrajini se mole u katakombama, kao u srednjem veku
RASKOL U PRAVOSLAVLJU PLAĆEN MILIONIMA? Bivši agent CIA otkrio da su SAD patrijarhu Vartolomeju platile da osnuje raskolničku ukrajinsku crkvu
JOŠ JEDAN RASKOL U PRAVOSLAVLJU DOBIJA ZAMAH: Ide li Moldavija putem Ukrajine?
KAKO SU SVA ISKUŠENJA UTICALA NA ODNOSE IZMEĐU SRPSKE I RUSKE CRKVE: Na ovo i ostala najvažnija crkvena pitanja, odgovore je dao vladika Stefan
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
Pravoslavna svetinja koja već petnaest vekova čuva mošti Svete Katarine suočava se s ozbiljnom pravnom nepravdom u Egiptu, dok glasovi iz pravoslavnog sveta, UNESCO i Ujedinjenih nacija pozivaju na hitnu međunarodnu zaštitu ovog duhovnog svetionika.
Crkva predviđa jedan jedini izuzetak od redovnog načina vršenja Svete tajne krštenja, koji je strogo regulisan crkvenim zakonom.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Bojovićima je stigla pomoć vredna oko milion dinara, dok radovi na novom domu napreduju kako bi zimu dočekali pod svojim krovom.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Oštećeni su fasada, lim na zvoniku i bakarni oluk, dok policija utvrđuje okolnosti događaja i traga za počiniocem.