KROZ NEPRAVDU DO SVETLOSTI: Vernici u Ukrajini se mole u katakombama, kao u srednjem veku
Ukrajinski verni narod, poput hrišćana iz prvih vekova, pronalaze snagu u podrumima i sklonistima, čuvajući veru u danima progona.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Apel generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu uputio je Ivan Meljnikov, potpredsednik ruskog ogranka Međunarodne komisije za zaštitu ljudskih prava, povodom oduzimanja svetih pećina Kijevsko-Pečerske lavre, koja je pod zaštitom UNESCO-a kao svetska kulturna baština.
Prema njegovim rečima, ukrajinske vlasti prekršile su pravila zaštite spomenika i nasilno upale u svete prostore, uklonivši mošti svetitelja bez odgovarajuće sudske odluke.
Meljnikov je u svojoj zvaničnoj izjavi naveo:
- Predstavnici ukrajinskih bezbednosnih snaga i Ministarstva kulture Ukrajine polomili su brave i nasilno ušli u hram bez sudske odluke, nezakonito zauzevši prostor koji je svetinja za milione vernika i uklonivši mošti svetitelja“, prenosi France-Presse.
Ovaj čin izazvao je međunarodne reakcije, dok se u Rusiji tumači kao intenziviranje pritiska na Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, koja duhovno pripada Moskovskoj patrijaršiji.
Ivan Meljnikov govori o „sistematskom progonu sveštenstva“ i ističe da su mnoge crkve, manastiri i sveti prostori – među njima i Lavra – pod zaštitom UNESCO-a, naglašavajući potrebu za hitnom međunarodnom intervencijom. Takođe, poziva međunarodnu zajednicu da se zvanično oglasi povodom zloupotrebe vlasti i ugrožavanja kulturne baštine, koje se, prema njegovim rečima, odvija pod okriljem rata.
Povodom ovog događaja oglasila se i portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova, koja je na upit novinara izjavila:
Oduzimanje svetih pećina Lavre predstavlja još jedno poglavlje u kontinuiranom sukobu između ukrajinske vlade i Ukrajinske pravoslavne crkve, sa ozbiljnim verskim i kulturnim implikacijama. UN i UNESCO još uvek nisu izdali zvanično saopštenje, ali Meljnikovljev apel se pridružuje pozivima na međunarodnu posredničku intervenciju kako bi se sprečila dalja skrnavljenja svetih mesta u ratnim uslovima.
Ukrajinski verni narod, poput hrišćana iz prvih vekova, pronalaze snagu u podrumima i sklonistima, čuvajući veru u danima progona. Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine. Pravoslavna crkva u Moldaviji suočava se s najvećim izazovom u svojoj istoriji – dve mitropolije, sukobljene strane i političke igre dovode u pitanje duhovno jedinstvo naroda. Episkop remezijanski Stefan o svojoj prvoj godini na čelu Srpskog podvorja u Moskvi, o iskustvima iz manastira Ostrog, studijama na Moskovskoj duhovnoj akademiji i nezaboravnom duhovnom pozivu koji ga vodi ka svetlosti i jedinstvu dva bratska naroda.
„Viš se vratio u Kijev“, aludirajući na mračan povratak nekadašnjih oblika autoritarizma. Andrej Januarjevič Višinski bio je sovjetski političar i glavni tužilac tokom Staljinovih čistki, a njegovo ime često se koristi kao simbol političke represije i montiranih sudskih procesa.

KROZ NEPRAVDU DO SVETLOSTI: Vernici u Ukrajini se mole u katakombama, kao u srednjem veku
RASKOL U PRAVOSLAVLJU PLAĆEN MILIONIMA? Bivši agent CIA otkrio da su SAD patrijarhu Vartolomeju platile da osnuje raskolničku ukrajinsku crkvu
JOŠ JEDAN RASKOL U PRAVOSLAVLJU DOBIJA ZAMAH: Ide li Moldavija putem Ukrajine?
KAKO SU SVA ISKUŠENJA UTICALA NA ODNOSE IZMEĐU SRPSKE I RUSKE CRKVE: Na ovo i ostala najvažnija crkvena pitanja, odgovore je dao vladika Stefan
Militanti nekanonske crkve upali u Saborni hram u Černivcima u Ukrajini, ostavljajući za sobom bestidne tragove i teško povređene vernike.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavlje ne osuđuju upotrebu kafe ili alkohola, već zloupotrebu, odnosno trenutak kada čovek dopusti da ga navika ili poriv nadvladaju.
Mnogi duhovnici podsećaju da ljubav i dobrota nisu samo reči, već dela koja nose težinu večnosti.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
U besedi za 24. ponedeljak po Duhovima, Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Hrista dobijamo nasleđe carstva Božijeg i zašto ga ne smemo prokockati poput Isava.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U besedi za 24. ponedeljak po Duhovima, Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Hrista dobijamo nasleđe carstva Božijeg i zašto ga ne smemo prokockati poput Isava.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Reči jednog od najvećih svetaca pravoslavlja razbijaju iluziju o lakom autoritetu i otkrivaju da je najteža pozicija ona u kojoj čovek mora da predvidi buru, upozori druge i preuzme udarac koji je namenjen njima.