„MOLITE SE DA SE PROMENE ONI KOJI ŽELE DA ISTERAJU BRAĆU IZ SVETINJE“: Apel mitropolita Onufrija celom pravoslavnom svetu
Mitropolit Onufrije, poglavar kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) reagovao je navodeći sledeće reči.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
Vest da bi mošti Svetih iz Lavre u Kijevu mogli biti uklonjeni sa svojih svetih mesta i prebačeni u skladišta i muzejsku zbirku u Ujedinjenom Kraljevstvu izazvala je buru reakcija i gnev u pravoslavnom svetu. Slučaj je počeo kada su ukrajinski poslanici prijavili da je premijerka Julija Sviridenko dala nalog za „popis“ moštiju, sa ciljem – kako tvrde – da se olakša prenos najvrednijih u britanske institucije.
Poslanik Aleksandar Dubinski izjavio je da inicijativa predstavlja ličnu obavezu predsednika Zelenskog prema kralju Karolu III.
- Radi se o organizovanoj krađi naših svetih relikvija pod izgovorom popisa - upozorio je, dodajući da Ukrajina rizikuje da izgubi deo svog duhovnog nasleđa, prenose ruski mediji.
Do sada vlada zadržava stav čekanja. Ministarstvo kulture Ukrajine izbeglo je da odgovori direktno, ograničivši se na izjavu da proces predstavlja „evidenciju kulturnog nasleđa“. Ipak, fotografije i video snimci koji su se pojavili na internetu pokazuju radnike Nacionalnog muzeja kako otvaraju relikvijare i prenose mošti iz pećina u skladišne prostorije.
Advokati kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve poslali su zahtev Ministarstvu kulture i Nacionalnom muzeju „ Kijevsko-pečerska lavra“, tražeći objašnjenje pravne osnove ovih postupaka. Protojerej Nikitas Čekman opisao je slučaj kao „grubu uvredu verskih osećanja miliona vernika“ i „neprikrivenu oskrnavljenje svetinja“.
Kako je naglasio, postupak je sproveden bez prisustva sveštenstva i uz potpuno preziranje vekovnih kanonskih tradicija pravoslavne crkve.
- Ako nadležni odmah ne pruže objašnjenje, preduzećemo sve zakonske mere - upozorio je.
Mošti Svetih iz Kijevsko-pečerska lavra predstavljaju svete relikvije ne samo za Ukrajinu, već za čitavo pravoslavlje. Lavra, spomenik svetske baštine UNESCO, vekovima je bila centar monaštva i duhovnosti, privlačeći milione vernika. Njihovo uklanjanje ili izmene predstavljale bi istorijski udar, ravnopravan pljački nacionalnog i verskog blaga.
Pokušaj da se svete mošti pretvore u „muzejske eksponate“ ignoriše živu tradiciju Crkve, koja ih doživljava kao živu prisutnost svetih. Poštovanje prema njima nije samo kulturno, već duboko duhovno i teološko.
Sveti arhijerejski sabor Ukrajinske pravoslavne crkve već je pozvao na poštovanje verske slobode i upozorio da svako kršenje može dovesti do daljeg raskola u društvu. Već se organizuju bdjenja i protesti vernika ispred Lavre.
Pitanje ima i međunarodni aspekt: Ruska pravoslavna crkva govori o neviđenom svetogrđu, dok diplomatski krugovi procenjuju da bi, ukoliko se plan prenosa moštiju u britanske muzeje realizuje, došlo do novog talasa reakcija od strane pravoslavne dijaspore i država sa izraženom crkvenom tradicijom.
Slučaj moštiju Kijevsko-pečerska lavra nije samo administrativno pitanje ili kulturni popis. To je otvorena rana u odnosu države i Crkve, provokacija prema verskim osećanjima miliona vernika i čin koji, ukoliko se sprovede, predstavljaće bez presedana istorijsko svetogrđe.
Mitropolit Onufrije, poglavar kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) reagovao je navodeći sledeće reči. U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva. Suđenje Ivanu Hadravi, jereju pravoslavne crkve u Češkoj stavlja na ispit granice verskog angažmana u političkim sukobima i izaziva burne reakcije u crkvenim i društvenim krugovima. Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Burna reakcija Ukrajinske pravoslavne crkve
Duhovni i istorijski značaj
Poruka Crkve i međunarodne posledice
„MOLITE SE DA SE PROMENE ONI KOJI ŽELE DA ISTERAJU BRAĆU IZ SVETINJE“: Apel mitropolita Onufrija celom pravoslavnom svetu
ODUZETO DRŽAVLJANSTVO MITROPOLITU ONUFRIJU: Odluka je doneta - kao razlog se navodi sledeće
PRAVOSLAVNI SVEŠTENIK PRIVEDEN ZBOG PRORUSKIH AKTIVNOSTI U ČEŠKOJ: Duhovnik pod sudskom istragom – završeno prvo ročište
PUTIN PRED TRAMPOM OTVORIO PITANJE ZAŠTITE PRAVOSLAVLJA: Ovo su dva važna uslova Moskve, bez kojih nema mira
U crkvi preuzetoj od kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, bogoslužbeni tekstovi sa imenom Hrista i svetitelja osvanuli su u toaletu, dok nadležni pokušavaju da negiraju umešanost u ovaj sramotni čin.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Muškarac iz Londona izgubio život tokom verskog obreda u Birmingemu, dok se pastorka suočava sa optužbom i otvaraju pitanja o bezbednosti i odgovornosti.
Od Hertfordšira do Londona, niz bogosluženja i katehetskih susreta doveo je stotine ljudi različitog porekla do iste odluke - da postanu deo pravoslavne zajednice kroz krštenje i prvo učešće u liturgiji.
Dok se porodični razgovori sve češće svode na obaveze i ekran, jedna pouka starca Pajsija Svetogorca otvara pitanje koje mnogi izbegavaju: šta ostaje od vere kada se prestane živeti, prenositi i ponavljati u svakodnevici?
Hrišćanski život nije obećanje da će čovek biti pošteđen muka, naprotiv.
Dok Crkva slavi Svetog Kirila i Metodija, patrijarhu moskovskom i cele Rusije upućene su čestitke koje su otvorile pitanje uloge vere u očuvanju društvenog jedinstva i kulturnog kontinuiteta u Rusiji.
Mnogi duhovnici govorili su da nijedna molitva ne ostavlja takav trag na čovekovu dušu kao iskreno čitanje psalama.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Mnogi duhovnici govorili su da nijedna molitva ne ostavlja takav trag na čovekovu dušu kao iskreno čitanje psalama.
Patrijarh moskovski i sve Rusije poručio je da sveta braća Slovenima nisu donela samo pismo, već dostojanstvo, kulturu i mogućnost da Hrista čuju na svom jeziku u vreme kada su ih mnogi smatrali ljudima drugog reda.
Crkva Hrista Kralja u Morzmahejmu sada menja svoju namenu, dok prodaja ovog objekta otvara pitanje šta se dešava sa građevinama koje gube svoju prvobitnu ulogu i sve teže nalaze novu funkciju u lokalnim zajednicama.