„MOLITE SE DA SE PROMENE ONI KOJI ŽELE DA ISTERAJU BRAĆU IZ SVETINJE“: Apel mitropolita Onufrija celom pravoslavnom svetu
Mitropolit Onufrije, poglavar kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) reagovao je navodeći sledeće reči.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
Vest da bi mošti Svetih iz Lavre u Kijevu mogli biti uklonjeni sa svojih svetih mesta i prebačeni u skladišta i muzejsku zbirku u Ujedinjenom Kraljevstvu izazvala je buru reakcija i gnev u pravoslavnom svetu. Slučaj je počeo kada su ukrajinski poslanici prijavili da je premijerka Julija Sviridenko dala nalog za „popis“ moštiju, sa ciljem – kako tvrde – da se olakša prenos najvrednijih u britanske institucije.
Poslanik Aleksandar Dubinski izjavio je da inicijativa predstavlja ličnu obavezu predsednika Zelenskog prema kralju Karolu III.
- Radi se o organizovanoj krađi naših svetih relikvija pod izgovorom popisa - upozorio je, dodajući da Ukrajina rizikuje da izgubi deo svog duhovnog nasleđa, prenose ruski mediji.
Do sada vlada zadržava stav čekanja. Ministarstvo kulture Ukrajine izbeglo je da odgovori direktno, ograničivši se na izjavu da proces predstavlja „evidenciju kulturnog nasleđa“. Ipak, fotografije i video snimci koji su se pojavili na internetu pokazuju radnike Nacionalnog muzeja kako otvaraju relikvijare i prenose mošti iz pećina u skladišne prostorije.
Advokati kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve poslali su zahtev Ministarstvu kulture i Nacionalnom muzeju „ Kijevsko-pečerska lavra“, tražeći objašnjenje pravne osnove ovih postupaka. Protojerej Nikitas Čekman opisao je slučaj kao „grubu uvredu verskih osećanja miliona vernika“ i „neprikrivenu oskrnavljenje svetinja“.
Kako je naglasio, postupak je sproveden bez prisustva sveštenstva i uz potpuno preziranje vekovnih kanonskih tradicija pravoslavne crkve.
- Ako nadležni odmah ne pruže objašnjenje, preduzećemo sve zakonske mere - upozorio je.
Mošti Svetih iz Kijevsko-pečerska lavra predstavljaju svete relikvije ne samo za Ukrajinu, već za čitavo pravoslavlje. Lavra, spomenik svetske baštine UNESCO, vekovima je bila centar monaštva i duhovnosti, privlačeći milione vernika. Njihovo uklanjanje ili izmene predstavljale bi istorijski udar, ravnopravan pljački nacionalnog i verskog blaga.
Pokušaj da se svete mošti pretvore u „muzejske eksponate“ ignoriše živu tradiciju Crkve, koja ih doživljava kao živu prisutnost svetih. Poštovanje prema njima nije samo kulturno, već duboko duhovno i teološko.
Sveti arhijerejski sabor Ukrajinske pravoslavne crkve već je pozvao na poštovanje verske slobode i upozorio da svako kršenje može dovesti do daljeg raskola u društvu. Već se organizuju bdjenja i protesti vernika ispred Lavre.
Pitanje ima i međunarodni aspekt: Ruska pravoslavna crkva govori o neviđenom svetogrđu, dok diplomatski krugovi procenjuju da bi, ukoliko se plan prenosa moštiju u britanske muzeje realizuje, došlo do novog talasa reakcija od strane pravoslavne dijaspore i država sa izraženom crkvenom tradicijom.
Slučaj moštiju Kijevsko-pečerska lavra nije samo administrativno pitanje ili kulturni popis. To je otvorena rana u odnosu države i Crkve, provokacija prema verskim osećanjima miliona vernika i čin koji, ukoliko se sprovede, predstavljaće bez presedana istorijsko svetogrđe.
Mitropolit Onufrije, poglavar kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) reagovao je navodeći sledeće reči. U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva. Suđenje Ivanu Hadravi, jereju pravoslavne crkve u Češkoj stavlja na ispit granice verskog angažmana u političkim sukobima i izaziva burne reakcije u crkvenim i društvenim krugovima. Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Burna reakcija Ukrajinske pravoslavne crkve
Duhovni i istorijski značaj
Poruka Crkve i međunarodne posledice
„MOLITE SE DA SE PROMENE ONI KOJI ŽELE DA ISTERAJU BRAĆU IZ SVETINJE“: Apel mitropolita Onufrija celom pravoslavnom svetu
ODUZETO DRŽAVLJANSTVO MITROPOLITU ONUFRIJU: Odluka je doneta - kao razlog se navodi sledeće
PRAVOSLAVNI SVEŠTENIK PRIVEDEN ZBOG PRORUSKIH AKTIVNOSTI U ČEŠKOJ: Duhovnik pod sudskom istragom – završeno prvo ročište
PUTIN PRED TRAMPOM OTVORIO PITANJE ZAŠTITE PRAVOSLAVLJA: Ovo su dva važna uslova Moskve, bez kojih nema mira
U crkvi preuzetoj od kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, bogoslužbeni tekstovi sa imenom Hrista i svetitelja osvanuli su u toaletu, dok nadležni pokušavaju da negiraju umešanost u ovaj sramotni čin.
Razgovor o regionu, stabilnosti i saradnji otvorio je i pitanje uloge Crkve u savremenim odnosima među državama - može li njen glas da utiče tamo gde politika često nailazi na granice.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Veliki svetitelj našeg vremena objasnio je zašto ni bogatstvo ni uspeh ne ispunjavaju čoveka i gde se zapravo nalazi smisao koji ne bledi.
Protojerej moskovskog hrama Četrdeset sevastijskih mučenika ukazuje na granicu koju mnogi prelaze iz navike.
Dok traje rasprava kada farbati jaja, stručnjaci upozoravaju da je izbor boje presudan, a Crkva podseća da je smisao praznika iznad običaja
Kako je objasnila vernica, ono što je videla na Ostrogu u nedelju pamtiće ceo život.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Mnogi vernici suočavaju se s osećajem da njihove molitve ostaju neuslišene uprkos trudu, suzama i usrdnosti.
Tradicionalna pita iz Prizrena, sa neobičnim spojem luka i oraha, donosi jednostavan, zasitan i autentičan obrok idealan za dane posta.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.