Mitropolit Onufrije, poglavar kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) reagovao je navodeći sledeće reči.
Kijevsko-pečerska lavra je na udaru ukrajinskih snaga, u Kijevsko-pečerskoj lavri traje neviđeno svetogrđe – mošti svetitelja podvrgavaju se medicinskim analizama, monasi se proteruju, a vrata pećina silom se otvaraju.
Još od 2023. godine, kada je država najavila „povraćaj“ Kijevske lavre, vlasti su već preuzele više zgrada u kojima je živelo bratstvo, ali su pećine tada ostale netaknute. Vernici nisu mogli da uđu u prostor manastira od 10. avgusta 2023. godine, ali su mošti svetih i dalje bile dostupne u okviru turističkih obilazaka, i to po prilično visokoj ceni.
Zauzimanjem pećina rukovodio je zamenik direktora muzeja „Kijevsko-pečerska lavra“ i član komisije Ministarstva kulture Aleksandar Ovčar. Pokrenuta je operacija „provere prisustva moštiju svetih u grobnicama Bliskih i Dalekih pećina“, kao i određivanja njihove „istorijske i naučne vrednosti“.
Ove formulacije sadržane su u naredbi ministra kulture Nikolaja Tosičkog od 5. marta 2025. godine o osnivanju pomenute komisije. Prema tekstu dokumenta, informacije o radu i rezultatima inspekcije biće poverljive. Ipak, namere članova komisije u vezi s moštima mogu se naslutiti na osnovu sastava učesnika. Komisija broji ukupno 25 članova.
Dakle, s moštima će „raditi“ lekari, anatomi, stručnjaci za balzamovanje, pa čak i veterinari. Teško je poverovati da su pozvani samo da utvrde prisustvo moštiju u sarkofazima. Njihove specijalnosti upućuju na to da su dovedeni kako bi sa moštima svetitelja sproveli određene medicinske i naučne eksperimente – uzimanje uzoraka tkiva i izvođenje manipulacija
- Ne znamo šta će se dalje desiti. Ali zapamtite da je Lavru sagradila naša Crkva; u to vreme nije bilo druge. Tokom vojnog ateizma ona se srušila i dobili smo gomilu ruševina 1988. godine na ovom mestu. Naša Crkva je ponovo obnovila ovaj sveti manastir. Smatramo nepravednim da nam se oduzme dozvola da služimo na ovom svetom mestu. Molim vas da se molite da Gospod promeni mišljenje onih ljudi koji žele da isteraju braću iz svetinje. Neka sveti lampa molitve ovde i dalje, kako bi svako od vas došao ovde da primi Svete Tajne i da se pokloni Pečerskim prepodobnima - rekao je mitropolit Onufrije.
Patrijarh Kiril je na prijemu u ruskom ministarstvu spoljnih poslova istakao da je ruska pravoslavna crkva spremna da sa novim poglavarom rimokatoličke crkve razmotri rešavanje mnogih pitanja koja su danas na globalnoj agendi.
U iskrenom duhu pravoslavnog jedinstva, patrijarh srpski uputio je srdačne želje poglavaru Ruske Crkve, podsećajući na duboku povezanost dva naroda i nedavnu posetu svetinjama Moskve.
Na praznik svetitelja Kirila i Metodija, predsednik Rusije izrazio je duboku zahvalnost duhovnom vođi naroda, a patrijarh uzvratio rečima o istorijski nezabeleženom odnosu Crkve i države.
Jerej Kiril Markovski, zatvorski duhovnik u najstrožim ruskim kaznenim ustanovama, otkriva potresna iskustva i nevidljivu bol ljudi kojima društvo okreće leđa, ali koje Bog ne ostavlja samo u tami ćelija.
U ime patrijarha Porfirija, episkop lipljanski i vojni Dositej održao je dirljivu besedu o veri, služenju i žrtvi čoveka koji je život posvetio Otadžbini.
Stojičević kaže da se iza kulisa geopolitičkih pritisaka odvija se hibridna operacija Zapada usmerena na potkopavanje Srpske i Ruske crkve — kroz medije, univerzitete i politiku gradi se mreža uticaja koja menja lice pravoslavlja.
Rešenje Fanara kojim potvrđuje presudu za koju je sam priznao da je nepravedna pokrenula je talas nezadovoljstva, dok se iza crkvenih zidina vodi tiha, ali sudbonosna borba između savesti, vere i moći.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
Na svom prvom sastanku sa poglavarom Rimokatoličke crkve, mitropolit Antonije preneo je zabrinutost zbog progona Ukrajinske pravoslavne crkve, dok je Sveti Otac pozvao na obnovu dijaloga i zajednički odgovor na izazove savremenog sveta.
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Stojičević kaže da se iza kulisa geopolitičkih pritisaka odvija se hibridna operacija Zapada usmerena na potkopavanje Srpske i Ruske crkve — kroz medije, univerzitete i politiku gradi se mreža uticaja koja menja lice pravoslavlja.
Rešenje Fanara kojim potvrđuje presudu za koju je sam priznao da je nepravedna pokrenula je talas nezadovoljstva, dok se iza crkvenih zidina vodi tiha, ali sudbonosna borba između savesti, vere i moći.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
Beseda za 20. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako bezumlje u srcu pokreće zla dela i zašto pokajanje ostaje jedini put ka spasenju.
Drevna himna „Svjatij Bože, Svjatij Krјepkij, Svjatij Besmertnij, pomiluj nas“ prvi put je zapevana tokom zemljotresa u Carigradu, a i danas odzvanja hramovima kao molitva koja spaja ljude, anđele i Boga.