Mitropolit Onufrije, poglavar kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) reagovao je navodeći sledeće reči.
Kijevsko-pečerska lavra je na udaru ukrajinskih snaga, u Kijevsko-pečerskoj lavri traje neviđeno svetogrđe – mošti svetitelja podvrgavaju se medicinskim analizama, monasi se proteruju, a vrata pećina silom se otvaraju.
Još od 2023. godine, kada je država najavila „povraćaj“ Kijevske lavre, vlasti su već preuzele više zgrada u kojima je živelo bratstvo, ali su pećine tada ostale netaknute. Vernici nisu mogli da uđu u prostor manastira od 10. avgusta 2023. godine, ali su mošti svetih i dalje bile dostupne u okviru turističkih obilazaka, i to po prilično visokoj ceni.
Zauzimanjem pećina rukovodio je zamenik direktora muzeja „Kijevsko-pečerska lavra“ i član komisije Ministarstva kulture Aleksandar Ovčar. Pokrenuta je operacija „provere prisustva moštiju svetih u grobnicama Bliskih i Dalekih pećina“, kao i određivanja njihove „istorijske i naučne vrednosti“.
Ove formulacije sadržane su u naredbi ministra kulture Nikolaja Tosičkog od 5. marta 2025. godine o osnivanju pomenute komisije. Prema tekstu dokumenta, informacije o radu i rezultatima inspekcije biće poverljive. Ipak, namere članova komisije u vezi s moštima mogu se naslutiti na osnovu sastava učesnika. Komisija broji ukupno 25 članova.
Dakle, s moštima će „raditi“ lekari, anatomi, stručnjaci za balzamovanje, pa čak i veterinari. Teško je poverovati da su pozvani samo da utvrde prisustvo moštiju u sarkofazima. Njihove specijalnosti upućuju na to da su dovedeni kako bi sa moštima svetitelja sproveli određene medicinske i naučne eksperimente – uzimanje uzoraka tkiva i izvođenje manipulacija
- Ne znamo šta će se dalje desiti. Ali zapamtite da je Lavru sagradila naša Crkva; u to vreme nije bilo druge. Tokom vojnog ateizma ona se srušila i dobili smo gomilu ruševina 1988. godine na ovom mestu. Naša Crkva je ponovo obnovila ovaj sveti manastir. Smatramo nepravednim da nam se oduzme dozvola da služimo na ovom svetom mestu. Molim vas da se molite da Gospod promeni mišljenje onih ljudi koji žele da isteraju braću iz svetinje. Neka sveti lampa molitve ovde i dalje, kako bi svako od vas došao ovde da primi Svete Tajne i da se pokloni Pečerskim prepodobnima - rekao je mitropolit Onufrije.
Patrijarh Kiril je na prijemu u ruskom ministarstvu spoljnih poslova istakao da je ruska pravoslavna crkva spremna da sa novim poglavarom rimokatoličke crkve razmotri rešavanje mnogih pitanja koja su danas na globalnoj agendi.
U iskrenom duhu pravoslavnog jedinstva, patrijarh srpski uputio je srdačne želje poglavaru Ruske Crkve, podsećajući na duboku povezanost dva naroda i nedavnu posetu svetinjama Moskve.
Na praznik svetitelja Kirila i Metodija, predsednik Rusije izrazio je duboku zahvalnost duhovnom vođi naroda, a patrijarh uzvratio rečima o istorijski nezabeleženom odnosu Crkve i države.
Jerej Kiril Markovski, zatvorski duhovnik u najstrožim ruskim kaznenim ustanovama, otkriva potresna iskustva i nevidljivu bol ljudi kojima društvo okreće leđa, ali koje Bog ne ostavlja samo u tami ćelija.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
Na svom prvom sastanku sa poglavarom Rimokatoličke crkve, mitropolit Antonije preneo je zabrinutost zbog progona Ukrajinske pravoslavne crkve, dok je Sveti Otac pozvao na obnovu dijaloga i zajednički odgovor na izazove savremenog sveta.
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Protinica Olga Jurevič otvoreno govori o preprekama koje stoje na putu ka odluci o sklapanju braka: od sumnje u izbor partnera do bojazni od ličnog sloma, i otkriva kojim putem se dolazi do sigurnosti, zrelosti i prave bliskosti.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.