Mitropolit Onufrije, poglavar kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) reagovao je navodeći sledeće reči.
Kijevsko-pečerska lavra je na udaru ukrajinskih snaga, u Kijevsko-pečerskoj lavri traje neviđeno svetogrđe – mošti svetitelja podvrgavaju se medicinskim analizama, monasi se proteruju, a vrata pećina silom se otvaraju.
Još od 2023. godine, kada je država najavila „povraćaj“ Kijevske lavre, vlasti su već preuzele više zgrada u kojima je živelo bratstvo, ali su pećine tada ostale netaknute. Vernici nisu mogli da uđu u prostor manastira od 10. avgusta 2023. godine, ali su mošti svetih i dalje bile dostupne u okviru turističkih obilazaka, i to po prilično visokoj ceni.
Zauzimanjem pećina rukovodio je zamenik direktora muzeja „Kijevsko-pečerska lavra“ i član komisije Ministarstva kulture Aleksandar Ovčar. Pokrenuta je operacija „provere prisustva moštiju svetih u grobnicama Bliskih i Dalekih pećina“, kao i određivanja njihove „istorijske i naučne vrednosti“.
Ove formulacije sadržane su u naredbi ministra kulture Nikolaja Tosičkog od 5. marta 2025. godine o osnivanju pomenute komisije. Prema tekstu dokumenta, informacije o radu i rezultatima inspekcije biće poverljive. Ipak, namere članova komisije u vezi s moštima mogu se naslutiti na osnovu sastava učesnika. Komisija broji ukupno 25 članova.
Dakle, s moštima će „raditi“ lekari, anatomi, stručnjaci za balzamovanje, pa čak i veterinari. Teško je poverovati da su pozvani samo da utvrde prisustvo moštiju u sarkofazima. Njihove specijalnosti upućuju na to da su dovedeni kako bi sa moštima svetitelja sproveli određene medicinske i naučne eksperimente – uzimanje uzoraka tkiva i izvođenje manipulacija
- Ne znamo šta će se dalje desiti. Ali zapamtite da je Lavru sagradila naša Crkva; u to vreme nije bilo druge. Tokom vojnog ateizma ona se srušila i dobili smo gomilu ruševina 1988. godine na ovom mestu. Naša Crkva je ponovo obnovila ovaj sveti manastir. Smatramo nepravednim da nam se oduzme dozvola da služimo na ovom svetom mestu. Molim vas da se molite da Gospod promeni mišljenje onih ljudi koji žele da isteraju braću iz svetinje. Neka sveti lampa molitve ovde i dalje, kako bi svako od vas došao ovde da primi Svete Tajne i da se pokloni Pečerskim prepodobnima - rekao je mitropolit Onufrije.
Patrijarh Kiril je na prijemu u ruskom ministarstvu spoljnih poslova istakao da je ruska pravoslavna crkva spremna da sa novim poglavarom rimokatoličke crkve razmotri rešavanje mnogih pitanja koja su danas na globalnoj agendi.
U iskrenom duhu pravoslavnog jedinstva, patrijarh srpski uputio je srdačne želje poglavaru Ruske Crkve, podsećajući na duboku povezanost dva naroda i nedavnu posetu svetinjama Moskve.
Na praznik svetitelja Kirila i Metodija, predsednik Rusije izrazio je duboku zahvalnost duhovnom vođi naroda, a patrijarh uzvratio rečima o istorijski nezabeleženom odnosu Crkve i države.
Jerej Kiril Markovski, zatvorski duhovnik u najstrožim ruskim kaznenim ustanovama, otkriva potresna iskustva i nevidljivu bol ljudi kojima društvo okreće leđa, ali koje Bog ne ostavlja samo u tami ćelija.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
Na svom prvom sastanku sa poglavarom Rimokatoličke crkve, mitropolit Antonije preneo je zabrinutost zbog progona Ukrajinske pravoslavne crkve, dok je Sveti Otac pozvao na obnovu dijaloga i zajednički odgovor na izazove savremenog sveta.
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.