Naizgled bezazlen porok krije duhovnu opasnost veću nego što slutimo: od hladnoće srca do gubitka radosti u molitvi i liturgiji.
U pravoslavnom učenju i predanju lenjost nije tek slabost karaktera ili nedostatak radne navike, već ozbiljna bolest duše. Sveti Oci je svrstavaju među strasti koje lagano, ali sigurno udaljavaju čoveka od Boga. Dok se spolja može činiti da je reč o običnoj neaktivnosti, iznutra lenjost otvara vrata ohladnelosti srca i duhovnom mrtvilu.
Sveti Filaret Moskovski o skrivenim uzrocima lenjosti
Veliki ruski svetitelj, Sveti Filaret Moskovski upozoravao je da uzrok lenjosti nije samo umor tela, već pre svega pomisli koje čoveka zarobljavaju i odvlače ga od duhovnog rasta. Govorio je:
- Ako se žalimo na lenjost i ohladnelost duše, trebalo bi da pogledamo da nije ušla u dušu jedna od onih pomisli koje vuku čoveka na dole, a ne uzdižu ga uvis. Takve misli su one u kojima nešto prisvajamo ili pripisujemo sebi: uspeh u nekom poslu, pohvala, primećivanje nedostataka bližnjih i naša nadmoć nad njima. Iskušaj me, Gospode, i isprobaj me, pogledaj da li je u meni put bezakonja i uputi me na put večni.
Ove reči otkrivaju da lenjost nije samo „nedostatak rada“, već stanje u kojem čovek troši snagu na pogrešne misli – na sujetu, osuđivanje i samoljublje. Umesto da srce i um uzdiže ka Hristu, duša se spušta u samodovoljnost i bezvoljnost.
Freepik
Sveti Oci lenjost svrstavaju među strasti koje lagano, ali sigurno udaljavaju čoveka od Boga
Uninije i akedija – dosada koja ubija duhovni život
U duhovnom smislu, lenjost se često povezuje sa uninijem i akedijom – stanjem dosade i ravnodušnosti, kada čovek gubi smisao i radost u molitvi, liturgiji i dobrim delima. To stanje je naročito opasno jer čoveka navikava na život bez Boga, u kojem se duhovna borba doživljava kao teret, a ne kao blagoslov.
Kako se vernik može osloboditi lenjosti
Pravoslavni odgovor na lenjost nije samo biti vredan i delati, već stalna unutrašnja budnost. Svaki vernik je pozvan da preispita svoje misli i namere, da se molitvom i pokajanjem oslobodi onih pomisli koje ga teraju da prisvaja slavu sebi umesto da je predaje Bogu. Kada čovek spozna da svako dobro delo pripada Gospodu, tada mu se vraća snaga i revnost.
Pouka Svetog Filareta i danas odzvanja kao poziv na budnost: duhovni život ne trpi prazninu. Ako je ne ispunimo molitvom, dobrotom i ljubavlju, ona će se napuniti lenjošću i hladnoćom. Zato je svaki dan prilika da se čovek podigne, makar i malim korakom, ka Hristu – jer jedino takav trud rađa plod večnosti.
Jedan od najučenijih i najuticajnijih arhijereja Ruske pravoslavne crkve 19. veka ostavio je snažnu pouku o tome kako gubimo Božiju zaštitu kada napustimo temelje dobra.
Veliki ruski svetitelj otkriva kako male nevolje, koje svi pokušavamo da izbegnemo, postaju najjače oružje u borbi protiv gordosti, duhovne neosetljivosti i tvrdoće srca.
Slike gomile smeća između spomenika otkrivaju nepoštovanje prema pokojnicima, dok preostali Srbi u naselju osećaju bol i poniženje zbog narušenog svetilišta.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U besedi za 9. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički poručuje da nema veće nesreće od one koja zadesi čoveka koji se, pošto je upoznao Hrista i svetlost spasenja, svesno vrati u tamu greha.
U snažnoj besedi, zasnovanoj na rečima iz Jevanđelja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se istina o onima koji najviše pričaju – i najviše zavaravaju.
U besedi za 9. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razobličava ljude koji zrače prividom, a u suštini suše i zavode. Za njih, kaže, nije Bog odredio tamu — sami su je izabrali.
Slike gomile smeća između spomenika otkrivaju nepoštovanje prema pokojnicima, dok preostali Srbi u naselju osećaju bol i poniženje zbog narušenog svetilišta.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko naredila „popis“ svetih mošti, izazivajući proteste, bdjenja i upozorenja da bi njihov prenos mogao biti neviđeno kršenje verskih osećanja i tradicije.
Dok je Gestapo pretio vešanjem, arhiepiskop atinski je smelo poručio da „jerarsi ne bivaju streljani, već obešeni“. Umesto da poklekne, izdao je lažne krštenice Jevrejima i Romima, spasavajući ih od logora smrti.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Na praznik Svetih Zosima i Jakova, gospođa Vukotić iz Minhena ispričala kako su joj nestali bolovi nakon operacije, verujući da su joj tumanski svetitelji doneli isceljenje i novi život.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.