Naizgled bezazlen porok krije duhovnu opasnost veću nego što slutimo: od hladnoće srca do gubitka radosti u molitvi i liturgiji.
U pravoslavnom učenju i predanju lenjost nije tek slabost karaktera ili nedostatak radne navike, već ozbiljna bolest duše. Sveti Oci je svrstavaju među strasti koje lagano, ali sigurno udaljavaju čoveka od Boga. Dok se spolja može činiti da je reč o običnoj neaktivnosti, iznutra lenjost otvara vrata ohladnelosti srca i duhovnom mrtvilu.
Sveti Filaret Moskovski o skrivenim uzrocima lenjosti
Veliki ruski svetitelj, Sveti Filaret Moskovski upozoravao je da uzrok lenjosti nije samo umor tela, već pre svega pomisli koje čoveka zarobljavaju i odvlače ga od duhovnog rasta. Govorio je:
- Ako se žalimo na lenjost i ohladnelost duše, trebalo bi da pogledamo da nije ušla u dušu jedna od onih pomisli koje vuku čoveka na dole, a ne uzdižu ga uvis. Takve misli su one u kojima nešto prisvajamo ili pripisujemo sebi: uspeh u nekom poslu, pohvala, primećivanje nedostataka bližnjih i naša nadmoć nad njima. Iskušaj me, Gospode, i isprobaj me, pogledaj da li je u meni put bezakonja i uputi me na put večni.
Ove reči otkrivaju da lenjost nije samo „nedostatak rada“, već stanje u kojem čovek troši snagu na pogrešne misli – na sujetu, osuđivanje i samoljublje. Umesto da srce i um uzdiže ka Hristu, duša se spušta u samodovoljnost i bezvoljnost.
Freepik
Sveti Oci lenjost svrstavaju među strasti koje lagano, ali sigurno udaljavaju čoveka od Boga
Uninije i akedija – dosada koja ubija duhovni život
U duhovnom smislu, lenjost se često povezuje sa uninijem i akedijom – stanjem dosade i ravnodušnosti, kada čovek gubi smisao i radost u molitvi, liturgiji i dobrim delima. To stanje je naročito opasno jer čoveka navikava na život bez Boga, u kojem se duhovna borba doživljava kao teret, a ne kao blagoslov.
Kako se vernik može osloboditi lenjosti
Pravoslavni odgovor na lenjost nije samo biti vredan i delati, već stalna unutrašnja budnost. Svaki vernik je pozvan da preispita svoje misli i namere, da se molitvom i pokajanjem oslobodi onih pomisli koje ga teraju da prisvaja slavu sebi umesto da je predaje Bogu. Kada čovek spozna da svako dobro delo pripada Gospodu, tada mu se vraća snaga i revnost.
Pouka Svetog Filareta i danas odzvanja kao poziv na budnost: duhovni život ne trpi prazninu. Ako je ne ispunimo molitvom, dobrotom i ljubavlju, ona će se napuniti lenjošću i hladnoćom. Zato je svaki dan prilika da se čovek podigne, makar i malim korakom, ka Hristu – jer jedino takav trud rađa plod večnosti.
Jedan od najučenijih i najuticajnijih arhijereja Ruske pravoslavne crkve 19. veka ostavio je snažnu pouku o tome kako gubimo Božiju zaštitu kada napustimo temelje dobra.
Veliki ruski svetitelj otkriva kako male nevolje, koje svi pokušavamo da izbegnemo, postaju najjače oružje u borbi protiv gordosti, duhovne neosetljivosti i tvrdoće srca.
U svakodnevici često čujemo savete da se molimo — pred spavanje, pre obroka, u radosti i u nevolji. Ali da li znamo šta svaka molitva znači i zbog čega je razumevanje njenih oblika ključno za dublji duhovni život?
U besedi za 18. utorak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na savršeno jedinstvo Svete Trojice i uči nas kako blagodat Duha Svetoga vodi vernike ka razumevanju Božje slave.
Kada reči lako ranjavaju, ruski svetitelj i veliki duhovnik uči nas da se vera i mir ne brane silom, već tišinom srca koje preobražava nepravdu u snagu. U nastavku proćitajte Jevanđelja za 18. utorak po Duhovima, 7. oktobar.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Dok tehnologija povezuje, ali ne ispunjava srca, savet svetog starca otkriva da prazninu ne uklanjamo traženjem pažnje, već darovanjem ljubavi kroz veru i brigu za bližnje.
Veliki propovednik 19. veka nas uči da žalost nikada ne sme da prevlada veru i nadu u Boga: i kada je srce obuzeto tugom, molitva i nada otvaraju vrata utehe i smisla.
Kada reči lako ranjavaju, ruski svetitelj i veliki duhovnik uči nas da se vera i mir ne brane silom, već tišinom srca koje preobražava nepravdu u snagu. U nastavku proćitajte Jevanđelja za 18. utorak po Duhovima, 7. oktobar.
U svakodnevici često čujemo savete da se molimo — pred spavanje, pre obroka, u radosti i u nevolji. Ali da li znamo šta svaka molitva znači i zbog čega je razumevanje njenih oblika ključno za dublji duhovni život?
U besedi za 18. utorak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na savršeno jedinstvo Svete Trojice i uči nas kako blagodat Duha Svetoga vodi vernike ka razumevanju Božje slave.
Kada reči lako ranjavaju, ruski svetitelj i veliki duhovnik uči nas da se vera i mir ne brane silom, već tišinom srca koje preobražava nepravdu u snagu. U nastavku proćitajte Jevanđelja za 18. utorak po Duhovima, 7. oktobar.
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
Hiljade vernika ispunile su hram Svetog Spasa kako bi odale počast novoproslavljenom svetitelju, dok su mitropoliti i episkopi SPC istakli značaj njegovih teoloških dela i neumoran rad na očuvanju pravoslavnog identiteta.
Na samo 130 kilometara od Skoplja, sestre manastira Svetog Georgija čuvaju zanat koji se prenosi šapatom – njihove rukotvorine nose najviši poglavari pravoslavnih crkava.