Portal Religija.rs posetio je Kućance, rodno mesto patrijarha Pavla, gde nas je dočekao protojerej Dragan Gaćeša i ispričao neispričane priče o blaženopočivšem poglavaru Srpske pravoslavne crkve, koga ovde već proslavljaju kao sveca.
Samo ime patrijarha Pavla nosi duboku duhovnu snagu i neizmernu ljubav prema narodu. Iako još nije kanonizovan, mnogi vernici ga već smatraju svetim, a njegov rodni kraj i porodično imanje postali su mesto hodočašća i sve češće odredište pokloničkih putovanja. Tim povodom, redakcija Religija.rs posetila je Kućance, gde je patrijarh Pavle rođen, kako bi se upoznala sa radovima koji se trenutno odvijaju na ovom blagoslovenom mestu.
- U Kućancima sada živi 137 Srba u 60 pravoslavnih domova, u koje ja ulazim kao sveštenik. Većinom je to starije stanovništvo, ali imamo i nešto dečice koja idu u osnovnu i srednju školu. Daće Bog da jednog dana u Kućance neko dođe i odluči da ovde kupi kuću ili napušteno imanje, da se ovde nastani, da zasnuje porodicu. Možda jednog dana Kućanci opet zažive kao nekada - kaže paroh, protojerej Dragan Gaćeša.
Foto: Religija.rs
Glavna ulica u Kućancima, ispred rodnog imanja patrijarha Pavla
Rodno imanje patrijarha Pavla, koje je bilo na prodaju, kupio je biznismen iz Čačka Milija Kostić, koji ga je zatim poklonio Eparhiji pakračko-slavonskoj. Sada je, zajedno sa drugim delom koji je kupio vladika Sava, umirovljeni episkop pakračko-slavonski, deo šireg crkvenog vlasništva.
Iako na ovom imanju nije sačuvana kuća u kojoj je patrijarh Pavle rođen, sve je na dobrom putu da postane simbolički i duhovni centar. Sveštenik Dragan Gaćeša, paroh u ovom kraju, podelio je sa nama planove i detalje koji do sada nisu bili poznati široj javnosti.
- Ovo imanje, desno, kupio je vladika Sava, umirovljeni episkop slavonski, i sada je sve spojeno u jedno – sve je vlasništvo Eparhije pakračko-slavonske - kaže otac Dragan.
Foto: Religija.rs
Protojerej Gragan Gaćeša
Prema njegovim rečima, trenutno se radi na obnovi kuće s namerom da se ona pretvori u muzejski prostor posvećen životu patrijarha Pavla.
- Nije sačuvana kuća u kojoj se rodio patrijarh Pavle. Tu se sada nalazi kuća podignuta šezdesetih godina prošlog veka. Po blagoslovu vladike Jovana, ove jeseni započeli smo radove sa željom da ovo mesto pretvorimo u muzejski prostor. Ovaj zid prema ulici urađen je pre nekoliko meseci, i već je ulepšao dvorište. Ljudi odmah prepoznaju da je ovo crkveno imanje i kažu da im liči na manastirsko. Zbog finansijskih okolnosti i drugih faktora ne možemo precizirati kada će muzej biti završen - objašnjava protojerej Dragan Gaćeša za portal Religija.rs.
Dodaje i da je važan korak u obnovi kuće već učinjen, a dvorište sada ima izgled koji podseća na manastirsku portu, što posetioci odmah prepoznaju.
- Kada su naši ljudi počeli da dolaze, osetili su duh ovog kraja. Nema ničeg jačeg od trenutka kada kročite na ovo imanje, gde je odrastao jedan od naših najvećih duhovnika - kaže otac Dragan Gaćeša dok nam pokazuje mesta koja je patrijarh Pavle često posećivao.
Foto: Religija.rs
Rodno imanje patrijarha Pavla
- Društvo ovde nikada nije bilo bogato materijalno, ali je bilo duhovno bogato. Ljudi su se međusobno poštovali, i taj duh se oseća i danas, u miru ove zemlje - dodaje on.
Duhovna vrednost ovog mesta ne ogleda se samo u planovima za budućnost, već i u malim, ali značajnim detaljima. Jedan od njih je bunar iz vremena patrijarha Pavla – jedini preostali artefakt iz tog perioda.
- To je bunar iz kojeg je patrijarh Pavle pio vodu, i siguran sam da je ta voda dobra. Iako se ne koristi za piće već decenijama, naša je dužnost da očistimo i održavamo svaki bunar na crkvenim imanjima - ističe sveštenik Dragan.
Još jedan poseban simbol na imanju je hrast koji je, povodom stogodišnjice rođenja patrijarha Pavla 2014. godine, posadio blaženopočivši mitropolit Amfilohije.
Foto: Religija.rs
Kuća na rodnom imanju patrijarha Pavla, podignuta šezdesetih godina prošlog veka, pretvoriće se u muzej
- Na jednom od pratećih objekata na imanju postavili smo spomen-ploču u znak sećanja na taj događaj kada je zasađen hrast. Sada već imamo drvo koje tokom letnjih meseci pruža hladovinu - kaže otac Dragan i dodaje:
- Vladika pakračko-slavonski blagoslovio je da, po uzoru na blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, koji nam je mnogo pomogao ovde, svaki episkop, kada prvi put dođe u Kućance, posadi jednu sadnicu. Nije važno da li je hrast, bor, kruška ili jabuka – bitno je da ostavi trag. Prošle godine, na praznik Usekovanja, 11. septembra, imali smo uzvišene goste: vladiku Grigorija iz Nemačke, vladiku budimljansko-nikšićkog Metodija, administratora Mitropolije zagrebačko-ljubljanske vladiku Kirila i našeg vladiku pakračko-slavonskog Jovana, koji su posadili po jedno drvo na rodnom imanju patrijarha Pavla - kaže otac Dragan i dodaje da su planovi za budućnost ovog imanja veliki.
Foto: Religija.rs
Radovi u kući koja će postati Muzej patrijarha pavla, započeli su prethodne jeseni
- Svi koji dolaze ovde na hodočašće mogu da posade drvo u znak sećanja. Takođe, planiramo da se prateći objekti na imanju koriste kao blagovaonice i prostori za odmor vernika - objašnjava on.
Na imanju se neprestano radi, a svaki korak donosi napredak. Pored obnovljenih objekata, sveštenik Dragan Gaćeša otkriva i ambiciozne planove za širenje crkvenog poseda. U poslednje vreme kupljena su još dva imanja u okolini, a cilj je stvoriti uslove za sve veći broj hodočasnika koji dolaze.
- Mi ovde imamo volju i želju da oko naše crkve u Kućancima kupujemo imanja koje su na prodaju. Kao nekim čudom, sve se lepo udesi da uspemo dogovoriti cenu, da u tom momentu imamo taj novac. Pre mesec dana, kupili smo još jedno imanje pored seoskog doma, za potrebe naše parohije. Planiramo na tom imanju da napravimo konak, da poklonici koji sve više dolaze u Kućance, mogu da prespavaju - navodi otac Dragan. Takođe, ističe da vernici mogu posetiti Kućance tokom tri velika sabora koja se u rodnom kraju patrijarha Pavla organizuju na Pavlovdan, 13. jula, Usekovanje, 11. septembra, i na dan upokojenja patrijarha Pavla, 15. novembra.
Foto: Religija.rs
Nedavno je ozidana ograda koja mnoge podseća na manastirske komplekse
- Ono što nas sve ovde povezuje ljubav prema veri i želja da sačuvamo spomen na jednog velikog čoveka - kaže sveštenik Dragan Gaćeša, pozivajući vernike da dolaze i učestvuju u događajima i obeležavanjima koja će biti održana na ovom svetom imanju.
Iako se o Kućancima zna mnogo, manje je poznato da je patrijarh Pavle u mladosti bio ljubitelj sporta. Sveštenik Gaćeša priseća se priče o dedi Milivoju Mirkoviću, pobožnom čoveku koji je govorio o mladom Gojku Stojčeviću, potonjem patrijarhu Pavlu, kao o lepom i stasitom mladiću.
- U Kućancima imamo jednu baru u njivama, koja se zimi zaledi. Kažu da su viđali patrijarha Pavla, tadašnjeg Gojka Stojčevića, kako se kliže na tom ledu. Bio je svestran, pravi sportski tip, ako možemo tako reći. Ovde ga pamte kao kulturnog, finog i obrazovanog momka - pripoveda otac Dragan za portal Religija.rs.
Kada se deda Milivoje upokojio, njegov unuk Momir prodao je imanje crkvi, iz ljubavi koju je njegov deda gajio prema svojoj svetinji.
- Deda Milivoje je bio veoma pobožan čovek, član crkvenog odbora, i uveren sam da se on na nebu raduje što njegovo imanje sada pripada crkvi - ističe protojerej Dragan Gaćeša.
Za kraj, otac Dragan poziva sve vernike da posete ovo sveto mesto, koje postaje sve značajnije duhovno središte.
- Dođite, braćo i sestre! Dođite, ništa nam ne treba osim vaše posete Kućancima, da zajedno služimo svetu liturgiju, da se pričestimo svetim tajnama Hristovim u hramu gde je kršten patrijarh Pavle. Ovde nema mnogo vernika i parohijana, ali ako budete dolazili, naša radost biće velika - poručuje otac Dragan, uveravajući da će svi posetioci biti srdačno i domaćinski dočekani.
Ovde, gde je patrijarh Pavle prvi put kročio u svet, vernici će moći da se pomole, učestvuju u liturgiji i osete mir i duhovnu snagu koju je ovaj veliki duhovnik ostavio za sobom.
Rodno mesto jednog od najvoljenijih patrijarha SPC postaje duhovni centar i simbol vere. Zadužbina koja se gradi u Kućancima ovekovečiće njegovu životnu misiju i svetiteljsku skromnost.
Radi se o majci koja se, suočena sa najvećim bolom - gubitkom deteta koje je odlučilo da sebi oduzme život - obratila svešteniku i molila ga da se sinu održi opelo.
Iz Informativne službe SPC naglašavaju da svako ko je poznavao patrijarha Pavla, slušao njegove propovedi, čitao intervjue i bogoslovske tekstove ili gledao, retke emisije sa njim snimljene, zna da je bilo kakav pa i najblaži politički angažman bio apsolutno nemoguć u njegovom slučaju.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
U svetlosti vere, svako iskušenje, koliko god teško i bolno bilo, posmatra se kao deo puta, kao izazov koji duhovno oblikuje čoveka i približava ga Bogu.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Ekipa portala religija.rs posetila je crkvu Svetih apostola Petra i Pavla u rodnom mestu blaženopočivšeg patrijarha srpskog, koja je postala simbol vere, upornosti i ljubavi, dok mozaik sa njegovim likom podseća na svetlost koju je ovaj veliki duhovnik ostavio.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
U svetlosti vere, svako iskušenje, koliko god teško i bolno bilo, posmatra se kao deo puta, kao izazov koji duhovno oblikuje čoveka i približava ga Bogu.
Razlika između grešnika koji propada i pravednika koji se spasava samo je jedna: u odlučnosti, u tome da čovek postavi sebi zadatak i da reši da ne odstupa od one istine koju je izabrao, ističe otac Antonije.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.