Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Na Preobraženje Gospodnje, u Svetouspenskom manastiru u Dalju, održana je svečana sveta liturgija kojoj su prisustvovali vernici iz Dalja i okolnih mesta, kao i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj. Liturgiju je služio umirovljeni episkop srednjoevropski Konstantin, uz sasluženje episkopa jenopoljskog Nikona i osječkopoljskog i baranjskog Heruvima.
Prisustvo uglednih zvanica
Pojanjem je bogosluženje ulepšalo vukovarsko Srpsko pevačko društvo „Javor“, čineći slavlje još svečanijim i duhovno potpunijim. Svetoj liturgiji prisustvovali su i Igor Lazarević, vicekonzul Republike Srbije u Vukovaru, Dejan Drakulić, predsednik ZVO, kao i Srđan Kolar, zamenik gradonačelnika Vukovara.
Foto: SPC
Sveštenstvo, monaštvo i vernici u porti manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Dalju
Poruka episkopa Heruvima o duhovnom preobražaju
Episkop Heruvim, osvećujući slavske darove, istakao je duhovnu dimenziju sabranja:
– Radujemo se što smo sabrani ovde u ovako velikom broju i što nas Bog poziva da se uvek preobražavamo, da menjamo sebe, a to je suština današnjeg praznika. On nas uvek poziva na podvig menjanja sebe i svog bića, preobražavati se za život večni... Danas se pričestio veliki broj ljudi, što je veliki blagoslov Božji, znak naše ljubavi i krsta koji treba neprestano da nosimo u svom srcu i svom biću.
Foto: SPC
Liturgiju su služili vladike Konstantin, Heruvim i Nikon
Ovakva liturgijska sabranja imaju poseban značaj za Srbe u Hrvatskoj, gde očuvanje vere, jezika i tradicije često podrazumeva i podsećanje na zajedničke korene. Sveti praznici i molitvena okupljanja poput Preobraženja u Dalju nisu samo duhovni doživljaj, već i mesto gde zajednica jača svoj identitet i međusobnu povezanost.
Svetionik zajednice i duhovni oslonac
Episkop Heruvim dodao je da je ovo okupljanje svetionik našem narodu kako se čuva vera, kako se čuva jezik, kultura i tradicija i pozvao vernike da u svakodnevnom životu nastave da preobražavaju sebe snagom Božjom.
Današnje bogosluženje još jednom je potvrdilo da Crkva, uprkos izazovima savremenog sveta, ostaje stub zajedništva i duhovnog oslonca za sve koji žele da žive blagodaću Božjom.
– Neka ste svi srećni i blagosloveni i još jednom blagodarim našim vladikama što su došli, što su zajedno sa nama uzeli učešća u molitvi i proslavi ovoga praznika. Svima vama da bude na zdravlje i spasenje, da blagoslov Božiji ponesete u svoje domove i da živite blagodaću Božjom – poručio je vladika Heruvim.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Dok strepnja za budućnost razara unutrašnji mir, veliki srpski duhovnik 20. veka razdvaja strah koji uništava od jedinog koji, po njegovim rečima, može da sačuva čoveka.
Janis Paskvale Tortora u svom radu ističe da odsustvo očinskog autoriteta ostavlja trajne posledice na razvoj mladića i oblikuje njihove kasnije životne izbore.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Prenos moštiju je izvršen po čudesnom snoviđenju jednog hristoljubivog, pobožnog i pravednog monaha, kome se javio Sveti Nikolaj i rekao da se njegove mošti prenesu u Bari.
U Hramu Svetog Save jasno je uređen red prilaska i celivanjasvetinje, a sveštenik objašnjava sve korake – od stajanja u redu i poklonjenja do kratke molitve i izlaska, uz apel vernicima da sve protekne u sabranosti i bez zadržavanja.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
U drevnoj svetinji, staroj više od šest vekova, hiljade vernika sabralo se da uveliča tradicionalnu manifestaciju, da obnovi svoju veru i pronađe mir, slušajući nadahnutu besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve o preobražaju duše i usklađivanju sa Božjom tvorevinom.
Pravoslavna crkva podseća da smisao ovog velikog praznika nije u spoljnim običajima, već u molitvi, unutrašnjem preobraženju i približavanju Hristu – pročitajte molitvu koju verni upućuju Gospodu na dan Preobraženja.
Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Savremeni domaći recept, bez duge istorije, ali sa jasnom idejom deljenja, vraća tu simboliku u svakodnevicu - kroz toplo testo koje iz rerne ne odlazi samo na sto, već i preko praga.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.