Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Na Preobraženje Gospodnje, u Svetouspenskom manastiru u Dalju, održana je svečana sveta liturgija kojoj su prisustvovali vernici iz Dalja i okolnih mesta, kao i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj. Liturgiju je služio umirovljeni episkop srednjoevropski Konstantin, uz sasluženje episkopa jenopoljskog Nikona i osječkopoljskog i baranjskog Heruvima.
Prisustvo uglednih zvanica
Pojanjem je bogosluženje ulepšalo vukovarsko Srpsko pevačko društvo „Javor“, čineći slavlje još svečanijim i duhovno potpunijim. Svetoj liturgiji prisustvovali su i Igor Lazarević, vicekonzul Republike Srbije u Vukovaru, Dejan Drakulić, predsednik ZVO, kao i Srđan Kolar, zamenik gradonačelnika Vukovara.
Foto: SPC
Sveštenstvo, monaštvo i vernici u porti manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Dalju
Poruka episkopa Heruvima o duhovnom preobražaju
Episkop Heruvim, osvećujući slavske darove, istakao je duhovnu dimenziju sabranja:
– Radujemo se što smo sabrani ovde u ovako velikom broju i što nas Bog poziva da se uvek preobražavamo, da menjamo sebe, a to je suština današnjeg praznika. On nas uvek poziva na podvig menjanja sebe i svog bića, preobražavati se za život večni... Danas se pričestio veliki broj ljudi, što je veliki blagoslov Božji, znak naše ljubavi i krsta koji treba neprestano da nosimo u svom srcu i svom biću.
Foto: SPC
Liturgiju su služili vladike Konstantin, Heruvim i Nikon
Ovakva liturgijska sabranja imaju poseban značaj za Srbe u Hrvatskoj, gde očuvanje vere, jezika i tradicije često podrazumeva i podsećanje na zajedničke korene. Sveti praznici i molitvena okupljanja poput Preobraženja u Dalju nisu samo duhovni doživljaj, već i mesto gde zajednica jača svoj identitet i međusobnu povezanost.
Svetionik zajednice i duhovni oslonac
Episkop Heruvim dodao je da je ovo okupljanje svetionik našem narodu kako se čuva vera, kako se čuva jezik, kultura i tradicija i pozvao vernike da u svakodnevnom životu nastave da preobražavaju sebe snagom Božjom.
Današnje bogosluženje još jednom je potvrdilo da Crkva, uprkos izazovima savremenog sveta, ostaje stub zajedništva i duhovnog oslonca za sve koji žele da žive blagodaću Božjom.
– Neka ste svi srećni i blagosloveni i još jednom blagodarim našim vladikama što su došli, što su zajedno sa nama uzeli učešća u molitvi i proslavi ovoga praznika. Svima vama da bude na zdravlje i spasenje, da blagoslov Božiji ponesete u svoje domove i da živite blagodaću Božjom – poručio je vladika Heruvim.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao „potpuno neutemeljene i zlonamerne“, a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. godine i aferu "Udar".
U hramu u Bijelom Brdu, mestu koje i danas čuva zavet predaka, episkop osečkopoljski i baranjski predvodio je liturgiju i održao besedu koja osvetljava put kroz tamu savremenog sveta, podsećajući na progon hrišćana i snagu ljubavi kao poslednje bojište dobra.
Svetom liturgijom, akademijom i prisustvom visokih zvanica proslavljen je veliki hrišćanski praznik i 20 godina misije škole koja oblikuje mlade duše u duhu vere, nade i ljubavi.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Na praznik Svetog Nikole, episkop osječkopoljski i baranjski služio je liturgiju u hramu posvećenom ovom svecu u selu Jagodnjak, ističući značaj vere, zajedništva i čuda Božje ljubavi.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao „potpuno neutemeljene i zlonamerne“, a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. godine i aferu "Udar".
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.