Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Na Preobraženje Gospodnje, u Svetouspenskom manastiru u Dalju, održana je svečana sveta liturgija kojoj su prisustvovali vernici iz Dalja i okolnih mesta, kao i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj. Liturgiju je služio umirovljeni episkop srednjoevropski Konstantin, uz sasluženje episkopa jenopoljskog Nikona i osječkopoljskog i baranjskog Heruvima.
Prisustvo uglednih zvanica
Pojanjem je bogosluženje ulepšalo vukovarsko Srpsko pevačko društvo „Javor“, čineći slavlje još svečanijim i duhovno potpunijim. Svetoj liturgiji prisustvovali su i Igor Lazarević, vicekonzul Republike Srbije u Vukovaru, Dejan Drakulić, predsednik ZVO, kao i Srđan Kolar, zamenik gradonačelnika Vukovara.
Foto: SPC
Sveštenstvo, monaštvo i vernici u porti manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Dalju
Poruka episkopa Heruvima o duhovnom preobražaju
Episkop Heruvim, osvećujući slavske darove, istakao je duhovnu dimenziju sabranja:
– Radujemo se što smo sabrani ovde u ovako velikom broju i što nas Bog poziva da se uvek preobražavamo, da menjamo sebe, a to je suština današnjeg praznika. On nas uvek poziva na podvig menjanja sebe i svog bića, preobražavati se za život večni... Danas se pričestio veliki broj ljudi, što je veliki blagoslov Božji, znak naše ljubavi i krsta koji treba neprestano da nosimo u svom srcu i svom biću.
Foto: SPC
Liturgiju su služili vladike Konstantin, Heruvim i Nikon
Ovakva liturgijska sabranja imaju poseban značaj za Srbe u Hrvatskoj, gde očuvanje vere, jezika i tradicije često podrazumeva i podsećanje na zajedničke korene. Sveti praznici i molitvena okupljanja poput Preobraženja u Dalju nisu samo duhovni doživljaj, već i mesto gde zajednica jača svoj identitet i međusobnu povezanost.
Svetionik zajednice i duhovni oslonac
Episkop Heruvim dodao je da je ovo okupljanje svetionik našem narodu kako se čuva vera, kako se čuva jezik, kultura i tradicija i pozvao vernike da u svakodnevnom životu nastave da preobražavaju sebe snagom Božjom.
Današnje bogosluženje još jednom je potvrdilo da Crkva, uprkos izazovima savremenog sveta, ostaje stub zajedništva i duhovnog oslonca za sve koji žele da žive blagodaću Božjom.
– Neka ste svi srećni i blagosloveni i još jednom blagodarim našim vladikama što su došli, što su zajedno sa nama uzeli učešća u molitvi i proslavi ovoga praznika. Svima vama da bude na zdravlje i spasenje, da blagoslov Božiji ponesete u svoje domove i da živite blagodaću Božjom – poručio je vladika Heruvim.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
U Konaku kneginje Ljubice 5. januara mališane i roditelje očekuje susret sa običajima, muzikom i radošću praznika, kroz program koji spaja tradiciju, igru i zajedništvo.
U svetu gde svakodnevne oluje preplavljuju srce i um, njegova pouka pokazuje da trpljenje i strpljenje otvaraju put do unutrašnje snage i istinske vere.
Od povratka sa liturgije i lomljenja česnice do molitve, zajedništva i jela pripremljenih s merom - priča o prazničnoj trpezi koja ne počiva na obilju, već na smislu, zahvalnosti i porodičnoj slozi.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
U drevnoj svetinji, staroj više od šest vekova, hiljade vernika sabralo se da uveliča tradicionalnu manifestaciju, da obnovi svoju veru i pronađe mir, slušajući nadahnutu besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve o preobražaju duše i usklađivanju sa Božjom tvorevinom.
Pravoslavna crkva podseća da smisao ovog velikog praznika nije u spoljnim običajima, već u molitvi, unutrašnjem preobraženju i približavanju Hristu – pročitajte molitvu koju verni upućuju Gospodu na dan Preobraženja.
Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Godinu dana posle masakra koji je potresao Crnu Goru, liturgija i molitveno sećanje u drevnoj svetinji postali su mesto sabranja bola, vere i opomene da se zlo ne prećutkuje.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Pravoslavni vernici danas slave Svetu mučenicu Juliju po starom kalendaru, dok se po novom obeležava Sveti prorok Malahija. Katolici proslavljaju blagdan Svetog Imena Isusova, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Ajeti iz sure El-Bekara podsećaju da priroda, hrana i svaki dah zavise od Stvoritelja, učeći nas da kroz pažnju i duhovnu svest gradimo život ispunjen smislom i moralnom jasnoćom.