Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Na Preobraženje Gospodnje, u Svetouspenskom manastiru u Dalju, održana je svečana sveta liturgija kojoj su prisustvovali vernici iz Dalja i okolnih mesta, kao i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj. Liturgiju je služio umirovljeni episkop srednjoevropski Konstantin, uz sasluženje episkopa jenopoljskog Nikona i osječkopoljskog i baranjskog Heruvima.
Prisustvo uglednih zvanica
Pojanjem je bogosluženje ulepšalo vukovarsko Srpsko pevačko društvo „Javor“, čineći slavlje još svečanijim i duhovno potpunijim. Svetoj liturgiji prisustvovali su i Igor Lazarević, vicekonzul Republike Srbije u Vukovaru, Dejan Drakulić, predsednik ZVO, kao i Srđan Kolar, zamenik gradonačelnika Vukovara.
Foto: SPC
Sveštenstvo, monaštvo i vernici u porti manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Dalju
Poruka episkopa Heruvima o duhovnom preobražaju
Episkop Heruvim, osvećujući slavske darove, istakao je duhovnu dimenziju sabranja:
– Radujemo se što smo sabrani ovde u ovako velikom broju i što nas Bog poziva da se uvek preobražavamo, da menjamo sebe, a to je suština današnjeg praznika. On nas uvek poziva na podvig menjanja sebe i svog bića, preobražavati se za život večni... Danas se pričestio veliki broj ljudi, što je veliki blagoslov Božji, znak naše ljubavi i krsta koji treba neprestano da nosimo u svom srcu i svom biću.
Foto: SPC
Liturgiju su služili vladike Konstantin, Heruvim i Nikon
Ovakva liturgijska sabranja imaju poseban značaj za Srbe u Hrvatskoj, gde očuvanje vere, jezika i tradicije često podrazumeva i podsećanje na zajedničke korene. Sveti praznici i molitvena okupljanja poput Preobraženja u Dalju nisu samo duhovni doživljaj, već i mesto gde zajednica jača svoj identitet i međusobnu povezanost.
Svetionik zajednice i duhovni oslonac
Episkop Heruvim dodao je da je ovo okupljanje svetionik našem narodu kako se čuva vera, kako se čuva jezik, kultura i tradicija i pozvao vernike da u svakodnevnom životu nastave da preobražavaju sebe snagom Božjom.
Današnje bogosluženje još jednom je potvrdilo da Crkva, uprkos izazovima savremenog sveta, ostaje stub zajedništva i duhovnog oslonca za sve koji žele da žive blagodaću Božjom.
– Neka ste svi srećni i blagosloveni i još jednom blagodarim našim vladikama što su došli, što su zajedno sa nama uzeli učešća u molitvi i proslavi ovoga praznika. Svima vama da bude na zdravlje i spasenje, da blagoslov Božiji ponesete u svoje domove i da živite blagodaću Božjom – poručio je vladika Heruvim.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U hramu u Bijelom Brdu, mestu koje i danas čuva zavet predaka, episkop osečkopoljski i baranjski predvodio je liturgiju i održao besedu koja osvetljava put kroz tamu savremenog sveta, podsećajući na progon hrišćana i snagu ljubavi kao poslednje bojište dobra.
Svetom liturgijom, akademijom i prisustvom visokih zvanica proslavljen je veliki hrišćanski praznik i 20 godina misije škole koja oblikuje mlade duše u duhu vere, nade i ljubavi.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Na praznik Svetog Nikole, episkop osječkopoljski i baranjski služio je liturgiju u hramu posvećenom ovom svecu u selu Jagodnjak, ističući značaj vere, zajedništva i čuda Božje ljubavi.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.