Danas je crno slovo i slava velikog broja Srba: Obeležavamo Svete Vrače Kozmu i Damjana
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
Na svetlom obzorju današnjeg praznika, kad se Hrist preobrazio pred svojim učenicima, pravoslavni vernici se sećaju ne samo Božanskog otkrivenja, već i preobražaja sopstvenih duša. Preobraženje Gospodnje je trenutak kada se svetlost Božja, koja je skrivena u svakom srcu, otkriva onima koji su spremni da prihvate milost i osvetljenje. Ovaj sveti dan nas podseća da je celokupni naš život put ka Božanskom svetlu, put ka preobraženju našeg unutrašnjeg bića.
Protojerej Vukman Petrović, arhijerejski namesnik župski, naglašava da u ovim danima posta, koji se nazivaju Bogorodičinim, treba da se setimo onoga što je najuzvišenije u našoj veri:
- Preobraženje uvek pada u vreme posta koji zovemo Bogorodičin ili Gospojinski. Često čujemo da je on posvećen Bogorodici, a zapravo čitav naš život od rođenja Hristovog posvećen je njoj. Naša srca mogu neprekidno da blagodare, što je naša ljudska priroda udostojena da se u njoj ovaploti Sin Boga Živoga, u Bogorodici, najuzvišenijem, najčistijem biću koje je iznedrila ljudska priroda. Dok postimo ovaj post, važno je da razmišljamo o njoj i njenoj ličnosti - ističe otac Vukman.

On dalje objašnjava simboliku praznika Preobraženja Gospodnjeg, naglašavajući važnost očuvanja tradicionalnih crkvenih običaja i odricanja od sujeverja.
- Na današnji praznik postimo tako što jedemo grožđe, ribu i pijemo vino u znak sećanja na dan kada se Hrist preobrazio - kaže otac Vukman, dodajući da su u crkvenom učenju postojala pravila koja nalažu da se novo zrelo grožđe ne jede dok se ne osveti na sam dan Preobraženja Gospodnjeg.
- Postoji po tim starim tipicima pravilo - ako pre Preobraženja i osvećenja neki monah ubere neko zrno ili neko od mirjana negde, pojde neko zrno grožđa iz velike želje, zato što je lepo i zrelo - on dobi jednu malu epitimiju, da ne jede grožđe do Velike Gospojine, da se uzdrži kao znak da nije trebalo to da učini.
Ova pravila, kako otac Vukman naglašava, nisu puka formalnost, već duboka simbolika duhovnog rasta i osvećenja.
- Upravo to je jedna simbolika, da mi treba da se trudimo da u svemu budemo osvećeni. Jer nas Gospod osvećuje upravo onoliko svojom blagodaću koliko mi otvorimo svoje srce za njeja, koliko se mi trudimo da budemo njegov rod, ljudski rod, novi rod vinogradski - zaključuje protojerej Vukman Petrović, prenosi Svetosavska bašta RTK.
Praznik Preobraženja Gospodnjeg nas poziva na duhovnu budnost, na osvećenje naših dela i misli, kako bismo i mi, poput vinograda, doneli rod dostojan Božanskog svetla.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Kako pomiriti sliku Hrista Mirotvorca i Hrista sa mačem: Vladika Nikolaj razjašnjava značenje Božije pravde i ljubavi.
Đakon Svetojovanjskog hrama objašnjava kako običaji uoči ova dva sveta dana često nisu u skladu sa suštinskim učenjima hrišćanske vere.
Iako se tokom vekova mnogo šta menjalo u životima i običajima našeg naroda, slava je čuvana kao najveća svetinja i upražnjavala se i u ratovima, i u igznanstvima, i u bolnicama i kada se imalo i kada nije.
Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Anastasija je rođena u Rimu, u blagorodnoj porodici, ali je već sa tri godine ostala siroče.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.