Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
Na svetlom obzorju današnjeg praznika, kad se Hrist preobrazio pred svojim učenicima, pravoslavni vernici se sećaju ne samo Božanskog otkrivenja, već i preobražaja sopstvenih duša. Preobraženje Gospodnje je trenutak kada se svetlost Božja, koja je skrivena u svakom srcu, otkriva onima koji su spremni da prihvate milost i osvetljenje. Ovaj sveti dan nas podseća da je celokupni naš život put ka Božanskom svetlu, put ka preobraženju našeg unutrašnjeg bića.
Protojerej Vukman Petrović, arhijerejski namesnik župski, naglašava da u ovim danima posta, koji se nazivaju Bogorodičinim, treba da se setimo onoga što je najuzvišenije u našoj veri:
- Preobraženje uvek pada u vreme posta koji zovemo Bogorodičin ili Gospojinski. Često čujemo da je on posvećen Bogorodici, a zapravo čitav naš život od rođenja Hristovog posvećen je njoj. Naša srca mogu neprekidno da blagodare, što je naša ljudska priroda udostojena da se u njoj ovaploti Sin Boga Živoga, u Bogorodici, najuzvišenijem, najčistijem biću koje je iznedrila ljudska priroda. Dok postimo ovaj post, važno je da razmišljamo o njoj i njenoj ličnosti - ističe otac Vukman.
Shutterstock
Na Preobraženje posti se uz grožđe, vino i ribu
On dalje objašnjava simboliku praznika Preobraženja Gospodnjeg, naglašavajući važnost očuvanja tradicionalnih crkvenih običaja i odricanja od sujeverja.
- Na današnji praznik postimo tako što jedemo grožđe, ribu i pijemo vino u znak sećanja na dan kada se Hrist preobrazio - kaže otac Vukman, dodajući da su u crkvenom učenju postojala pravila koja nalažu da se novo zrelo grožđe ne jede dok se ne osveti na sam dan Preobraženja Gospodnjeg.
- Postoji po tim starim tipicima pravilo - ako pre Preobraženja i osvećenja neki monah ubere neko zrno ili neko od mirjana negde, pojde neko zrno grožđa iz velike želje, zato što je lepo i zrelo - on dobi jednu malu epitimiju, da ne jede grožđe do Velike Gospojine, da se uzdrži kao znak da nije trebalo to da učini.
Shutterstock
Osveštavanje grožđa na Preobraženje
Ova pravila, kako otac Vukman naglašava, nisu puka formalnost, već duboka simbolika duhovnog rasta i osvećenja.
- Upravo to je jedna simbolika, da mi treba da se trudimo da u svemu budemo osvećeni. Jer nas Gospod osvećuje upravo onoliko svojom blagodaću koliko mi otvorimo svoje srce za njeja, koliko se mi trudimo da budemo njegov rod, ljudski rod, novi rod vinogradski - zaključuje protojerej Vukman Petrović, prenosi Svetosavska bašta RTK.
Praznik Preobraženja Gospodnjeg nas poziva na duhovnu budnost, na osvećenje naših dela i misli, kako bismo i mi, poput vinograda, doneli rod dostojan Božanskog svetla.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
U drevnoj svetinji, staroj više od šest vekova, hiljade vernika sabralo se da uveliča tradicionalnu manifestaciju, da obnovi svoju veru i pronađe mir, slušajući nadahnutu besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve o preobražaju duše i usklađivanju sa Božjom tvorevinom.
Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.