Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
Na svetlom obzorju današnjeg praznika, kad se Hrist preobrazio pred svojim učenicima, pravoslavni vernici se sećaju ne samo Božanskog otkrivenja, već i preobražaja sopstvenih duša. Preobraženje Gospodnje je trenutak kada se svetlost Božja, koja je skrivena u svakom srcu, otkriva onima koji su spremni da prihvate milost i osvetljenje. Ovaj sveti dan nas podseća da je celokupni naš život put ka Božanskom svetlu, put ka preobraženju našeg unutrašnjeg bića.
Protojerej Vukman Petrović, arhijerejski namesnik župski, naglašava da u ovim danima posta, koji se nazivaju Bogorodičinim, treba da se setimo onoga što je najuzvišenije u našoj veri:
- Preobraženje uvek pada u vreme posta koji zovemo Bogorodičin ili Gospojinski. Često čujemo da je on posvećen Bogorodici, a zapravo čitav naš život od rođenja Hristovog posvećen je njoj. Naša srca mogu neprekidno da blagodare, što je naša ljudska priroda udostojena da se u njoj ovaploti Sin Boga Živoga, u Bogorodici, najuzvišenijem, najčistijem biću koje je iznedrila ljudska priroda. Dok postimo ovaj post, važno je da razmišljamo o njoj i njenoj ličnosti - ističe otac Vukman.
Shutterstock
Na Preobraženje posti se uz grožđe, vino i ribu
On dalje objašnjava simboliku praznika Preobraženja Gospodnjeg, naglašavajući važnost očuvanja tradicionalnih crkvenih običaja i odricanja od sujeverja.
- Na današnji praznik postimo tako što jedemo grožđe, ribu i pijemo vino u znak sećanja na dan kada se Hrist preobrazio - kaže otac Vukman, dodajući da su u crkvenom učenju postojala pravila koja nalažu da se novo zrelo grožđe ne jede dok se ne osveti na sam dan Preobraženja Gospodnjeg.
- Postoji po tim starim tipicima pravilo - ako pre Preobraženja i osvećenja neki monah ubere neko zrno ili neko od mirjana negde, pojde neko zrno grožđa iz velike želje, zato što je lepo i zrelo - on dobi jednu malu epitimiju, da ne jede grožđe do Velike Gospojine, da se uzdrži kao znak da nije trebalo to da učini.
Shutterstock
Osveštavanje grožđa na Preobraženje
Ova pravila, kako otac Vukman naglašava, nisu puka formalnost, već duboka simbolika duhovnog rasta i osvećenja.
- Upravo to je jedna simbolika, da mi treba da se trudimo da u svemu budemo osvećeni. Jer nas Gospod osvećuje upravo onoliko svojom blagodaću koliko mi otvorimo svoje srce za njeja, koliko se mi trudimo da budemo njegov rod, ljudski rod, novi rod vinogradski - zaključuje protojerej Vukman Petrović, prenosi Svetosavska bašta RTK.
Praznik Preobraženja Gospodnjeg nas poziva na duhovnu budnost, na osvećenje naših dela i misli, kako bismo i mi, poput vinograda, doneli rod dostojan Božanskog svetla.
U besedi za Mesopusnu nedelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva zabludu samoupravljanja i pokazuje zašto život bez oslonca na Duha Svetog neminovno skreće u pogrešnom pravcu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Svetogorski starac objašnjava zašto sveta tajna ispovesti nije puko nabrajanje grešnih pomisli i kako duhovna budnost može doneti mir i duhovno jačanje.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Trifuna po starom i Svetog Avksentija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Valentina, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.