Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Preobraženje Gospodnje je nepomerivi praznik u kalendaru pravoslavnih crkava i uvek se podudara s periodom godine kada započinje berba grožđa. Srpska i Ruska pravoslavna crkva ovaj praznik obeležavaju 19. avgusta, dok pravoslavne crkve koje su prihvatile novi kalendar Preobraženje Gospodnje proslavljaju 6. avgusta.
Na ovaj sveti dan, vernici donose prvo grožđe iz nove berbe u crkvu radi osveštanja. Ovaj čin predstavlja iskrenu zahvalnost Bogu za plodove zemlje i za blagoslov prirode. Osvećenje grožđa u crkvama na praznik Preobraženja Gospodnjeg nosi duboko religiozno i simboličko značenje u pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji.
Shutterstock
Grožđe koje se preobražava u vino,u pravoslavnoj tradiciji simbolizuje preobraženje i duhovnu promenu
U savremenom društvu, mnogi vernici žive u urbanim sredinama, gde nemaju mogućnost uzgajanja plodova prirode, pa ni grožđa. Ipak, tradicija osveštanja i konzumiranja blagoslovenog grožđa na Preobraženje ostala je nepromenjena. Vernici na ovaj dan odlaze na liturgiju, gde dobijaju osveštano grožđe koje sa zahvalnošću konzumiraju, verujući u njegovu moć da donese zdravlje i blagostanje.
Grožđe, kao plod koji se preobražava u vino, simbolizuje preobraženje i duhovnu promenu. Na Preobraženje Hristovo, Isus se svojim učenicima pokazao u proslavljenom telu, otkrivajući im svoju božansku prirodu. Tako i grožđe, kroz blagoslov, postaje simbol ove promene i duhovnog preporoda.
Čin donošenja grožđa u crkvu predstavlja iskaz zahvalnosti vernika za Božju milost i dobrotu. Grožđe se prinosi kao dar, podsećajući na neprekidnu zavisnost od božanske promisli i večnu potrebu za duhovnim preobraženjem.
Shutterstock
Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, vernici jedu osveštano grožđe i hleb, za zdravlje i blagostanje
Preobraženje je jedan od Hristovih velikih praznika u Pravoslavnoj crkvi, jer nagoveštava Isusovu slavu i pruža nadu u večni život i spasenje vernicima. Blagosiljanje grožđa na ovaj dan pojačava vezu između darova prirode i duhovnog blagoslova.
U crkvama, grožđe se postavlja na poslužavnike ispred ikone Hrista ili u središtu crkve. Tokom liturgije, sveštenik ga blagosilja posebnom molitvom, moleći Boga da blagoslovi grožđe i učini ga korisnim za zdravlje i duhovno uzdizanje vernika. Nakon blagoslova, grožđe se deli prisutnima, simbolizujući raspodelu božanskih darova.
Blagosiljanje grožđa je čin duboko ukorenjen u pravoslavnoj tradiciji, ispunjen simbolikom i duhovnom zahvalnošću. Povezuje vernike s prirodom i Bogom, podsećajući ih na potrebu za duhovnim preporodom i večnu zahvalnost za milosti koje im Bog pruža.
Ove reči ispunjene verom, iz Molitvenika Srpske pravoslavne crkve, pomažu vernicima da svaki poduhvat započnu s nadom i završe s Božijom milošću, oslanjajući se na snagu Presvetoga Duha.
Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.