Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Preobraženje Gospodnje je nepomerivi praznik u kalendaru pravoslavnih crkava i uvek se podudara s periodom godine kada započinje berba grožđa. Srpska i Ruska pravoslavna crkva ovaj praznik obeležavaju 19. avgusta, dok pravoslavne crkve koje su prihvatile novi kalendar Preobraženje Gospodnje proslavljaju 6. avgusta.
Na ovaj sveti dan, vernici donose prvo grožđe iz nove berbe u crkvu radi osveštanja. Ovaj čin predstavlja iskrenu zahvalnost Bogu za plodove zemlje i za blagoslov prirode. Osvećenje grožđa u crkvama na praznik Preobraženja Gospodnjeg nosi duboko religiozno i simboličko značenje u pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji.
Shutterstock
Grožđe koje se preobražava u vino,u pravoslavnoj tradiciji simbolizuje preobraženje i duhovnu promenu
U savremenom društvu, mnogi vernici žive u urbanim sredinama, gde nemaju mogućnost uzgajanja plodova prirode, pa ni grožđa. Ipak, tradicija osveštanja i konzumiranja blagoslovenog grožđa na Preobraženje ostala je nepromenjena. Vernici na ovaj dan odlaze na liturgiju, gde dobijaju osveštano grožđe koje sa zahvalnošću konzumiraju, verujući u njegovu moć da donese zdravlje i blagostanje.
Grožđe, kao plod koji se preobražava u vino, simbolizuje preobraženje i duhovnu promenu. Na Preobraženje Hristovo, Isus se svojim učenicima pokazao u proslavljenom telu, otkrivajući im svoju božansku prirodu. Tako i grožđe, kroz blagoslov, postaje simbol ove promene i duhovnog preporoda.
Čin donošenja grožđa u crkvu predstavlja iskaz zahvalnosti vernika za Božju milost i dobrotu. Grožđe se prinosi kao dar, podsećajući na neprekidnu zavisnost od božanske promisli i večnu potrebu za duhovnim preobraženjem.
Shutterstock
Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, vernici jedu osveštano grožđe i hleb, za zdravlje i blagostanje
Preobraženje je jedan od Hristovih velikih praznika u Pravoslavnoj crkvi, jer nagoveštava Isusovu slavu i pruža nadu u večni život i spasenje vernicima. Blagosiljanje grožđa na ovaj dan pojačava vezu između darova prirode i duhovnog blagoslova.
U crkvama, grožđe se postavlja na poslužavnike ispred ikone Hrista ili u središtu crkve. Tokom liturgije, sveštenik ga blagosilja posebnom molitvom, moleći Boga da blagoslovi grožđe i učini ga korisnim za zdravlje i duhovno uzdizanje vernika. Nakon blagoslova, grožđe se deli prisutnima, simbolizujući raspodelu božanskih darova.
Blagosiljanje grožđa je čin duboko ukorenjen u pravoslavnoj tradiciji, ispunjen simbolikom i duhovnom zahvalnošću. Povezuje vernike s prirodom i Bogom, podsećajući ih na potrebu za duhovnim preporodom i večnu zahvalnost za milosti koje im Bog pruža.
Ove reči ispunjene verom, iz Molitvenika Srpske pravoslavne crkve, pomažu vernicima da svaki poduhvat započnu s nadom i završe s Božijom milošću, oslanjajući se na snagu Presvetoga Duha.
Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.