Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Preobraženje Gospodnje je nepomerivi praznik u kalendaru pravoslavnih crkava i uvek se podudara s periodom godine kada započinje berba grožđa. Srpska i Ruska pravoslavna crkva ovaj praznik obeležavaju 19. avgusta, dok pravoslavne crkve koje su prihvatile novi kalendar Preobraženje Gospodnje proslavljaju 6. avgusta.
Na ovaj sveti dan, vernici donose prvo grožđe iz nove berbe u crkvu radi osveštanja. Ovaj čin predstavlja iskrenu zahvalnost Bogu za plodove zemlje i za blagoslov prirode. Osvećenje grožđa u crkvama na praznik Preobraženja Gospodnjeg nosi duboko religiozno i simboličko značenje u pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji.
Shutterstock
Grožđe koje se preobražava u vino,u pravoslavnoj tradiciji simbolizuje preobraženje i duhovnu promenu
U savremenom društvu, mnogi vernici žive u urbanim sredinama, gde nemaju mogućnost uzgajanja plodova prirode, pa ni grožđa. Ipak, tradicija osveštanja i konzumiranja blagoslovenog grožđa na Preobraženje ostala je nepromenjena. Vernici na ovaj dan odlaze na liturgiju, gde dobijaju osveštano grožđe koje sa zahvalnošću konzumiraju, verujući u njegovu moć da donese zdravlje i blagostanje.
Grožđe, kao plod koji se preobražava u vino, simbolizuje preobraženje i duhovnu promenu. Na Preobraženje Hristovo, Isus se svojim učenicima pokazao u proslavljenom telu, otkrivajući im svoju božansku prirodu. Tako i grožđe, kroz blagoslov, postaje simbol ove promene i duhovnog preporoda.
Čin donošenja grožđa u crkvu predstavlja iskaz zahvalnosti vernika za Božju milost i dobrotu. Grožđe se prinosi kao dar, podsećajući na neprekidnu zavisnost od božanske promisli i večnu potrebu za duhovnim preobraženjem.
Shutterstock
Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, vernici jedu osveštano grožđe i hleb, za zdravlje i blagostanje
Preobraženje je jedan od Hristovih velikih praznika u Pravoslavnoj crkvi, jer nagoveštava Isusovu slavu i pruža nadu u večni život i spasenje vernicima. Blagosiljanje grožđa na ovaj dan pojačava vezu između darova prirode i duhovnog blagoslova.
U crkvama, grožđe se postavlja na poslužavnike ispred ikone Hrista ili u središtu crkve. Tokom liturgije, sveštenik ga blagosilja posebnom molitvom, moleći Boga da blagoslovi grožđe i učini ga korisnim za zdravlje i duhovno uzdizanje vernika. Nakon blagoslova, grožđe se deli prisutnima, simbolizujući raspodelu božanskih darova.
Blagosiljanje grožđa je čin duboko ukorenjen u pravoslavnoj tradiciji, ispunjen simbolikom i duhovnom zahvalnošću. Povezuje vernike s prirodom i Bogom, podsećajući ih na potrebu za duhovnim preporodom i večnu zahvalnost za milosti koje im Bog pruža.
Ove reči ispunjene verom, iz Molitvenika Srpske pravoslavne crkve, pomažu vernicima da svaki poduhvat započnu s nadom i završe s Božijom milošću, oslanjajući se na snagu Presvetoga Duha.
Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.