Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Preobraženje Gospodnje je nepomerivi praznik u kalendaru pravoslavnih crkava i uvek se podudara s periodom godine kada započinje berba grožđa. Srpska i Ruska pravoslavna crkva ovaj praznik obeležavaju 19. avgusta, dok pravoslavne crkve koje su prihvatile novi kalendar Preobraženje Gospodnje proslavljaju 6. avgusta.
Na ovaj sveti dan, vernici donose prvo grožđe iz nove berbe u crkvu radi osveštanja. Ovaj čin predstavlja iskrenu zahvalnost Bogu za plodove zemlje i za blagoslov prirode. Osvećenje grožđa u crkvama na praznik Preobraženja Gospodnjeg nosi duboko religiozno i simboličko značenje u pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji.
Shutterstock
Grožđe koje se preobražava u vino,u pravoslavnoj tradiciji simbolizuje preobraženje i duhovnu promenu
U savremenom društvu, mnogi vernici žive u urbanim sredinama, gde nemaju mogućnost uzgajanja plodova prirode, pa ni grožđa. Ipak, tradicija osveštanja i konzumiranja blagoslovenog grožđa na Preobraženje ostala je nepromenjena. Vernici na ovaj dan odlaze na liturgiju, gde dobijaju osveštano grožđe koje sa zahvalnošću konzumiraju, verujući u njegovu moć da donese zdravlje i blagostanje.
Grožđe, kao plod koji se preobražava u vino, simbolizuje preobraženje i duhovnu promenu. Na Preobraženje Hristovo, Isus se svojim učenicima pokazao u proslavljenom telu, otkrivajući im svoju božansku prirodu. Tako i grožđe, kroz blagoslov, postaje simbol ove promene i duhovnog preporoda.
Čin donošenja grožđa u crkvu predstavlja iskaz zahvalnosti vernika za Božju milost i dobrotu. Grožđe se prinosi kao dar, podsećajući na neprekidnu zavisnost od božanske promisli i večnu potrebu za duhovnim preobraženjem.
Shutterstock
Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, vernici jedu osveštano grožđe i hleb, za zdravlje i blagostanje
Preobraženje je jedan od Hristovih velikih praznika u Pravoslavnoj crkvi, jer nagoveštava Isusovu slavu i pruža nadu u večni život i spasenje vernicima. Blagosiljanje grožđa na ovaj dan pojačava vezu između darova prirode i duhovnog blagoslova.
U crkvama, grožđe se postavlja na poslužavnike ispred ikone Hrista ili u središtu crkve. Tokom liturgije, sveštenik ga blagosilja posebnom molitvom, moleći Boga da blagoslovi grožđe i učini ga korisnim za zdravlje i duhovno uzdizanje vernika. Nakon blagoslova, grožđe se deli prisutnima, simbolizujući raspodelu božanskih darova.
Blagosiljanje grožđa je čin duboko ukorenjen u pravoslavnoj tradiciji, ispunjen simbolikom i duhovnom zahvalnošću. Povezuje vernike s prirodom i Bogom, podsećajući ih na potrebu za duhovnim preporodom i večnu zahvalnost za milosti koje im Bog pruža.
Ove reči ispunjene verom, iz Molitvenika Srpske pravoslavne crkve, pomažu vernicima da svaki poduhvat započnu s nadom i završe s Božijom milošću, oslanjajući se na snagu Presvetoga Duha.
Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
Opaki Adrijan saznavši da su i Ipatije i Teodul postali hrišćani pod uticajem Leontija, naredi o je da ih bez poštede biju, a potom da im glave odseku.
Kako se ponašati u crkvi da bi duša zaista bila spremna za susret sa Bogom — saveti jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka koji i danas pomažu vernom narodu širom vaseljene.
U najmračnije doba sovjetskog progona, kada su im pretili smrt i glad, ocu Pavlu Bojku se, po svedočenju njegovog sina, takođe sveštenika, javio Sveti Nikola, a potom se pojavio tajanstveni starac koji mu je pokazao put spasenja.
U kripti svetog Nikolaja Srpskog, episkop šabački rukopoložio je dvojicu služitelja i poručio vernicima da liturgija osvećuje ne samo hram, već i svakoga ko joj sa verom pristupa.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
Kako se ponašati u crkvi da bi duša zaista bila spremna za susret sa Bogom — saveti jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka koji i danas pomažu vernom narodu širom vaseljene.
U najmračnije doba sovjetskog progona, kada su im pretili smrt i glad, ocu Pavlu Bojku se, po svedočenju njegovog sina, takođe sveštenika, javio Sveti Nikola, a potom se pojavio tajanstveni starac koji mu je pokazao put spasenja.
Usrdna molitva majki ima neuništivu snagu u borbi protiv zla i njena reč menja sudbinu cele porodice — otkrijte molitvu koja svakom detetu donosi zaštitu i blagoslov.