Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Preobraženje Gospodnje je nepomerivi praznik u kalendaru pravoslavnih crkava i uvek se podudara s periodom godine kada započinje berba grožđa. Srpska i Ruska pravoslavna crkva ovaj praznik obeležavaju 19. avgusta, dok pravoslavne crkve koje su prihvatile novi kalendar Preobraženje Gospodnje proslavljaju 6. avgusta.
Na ovaj sveti dan, vernici donose prvo grožđe iz nove berbe u crkvu radi osveštanja. Ovaj čin predstavlja iskrenu zahvalnost Bogu za plodove zemlje i za blagoslov prirode. Osvećenje grožđa u crkvama na praznik Preobraženja Gospodnjeg nosi duboko religiozno i simboličko značenje u pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji.
Shutterstock
Grožđe koje se preobražava u vino,u pravoslavnoj tradiciji simbolizuje preobraženje i duhovnu promenu
U savremenom društvu, mnogi vernici žive u urbanim sredinama, gde nemaju mogućnost uzgajanja plodova prirode, pa ni grožđa. Ipak, tradicija osveštanja i konzumiranja blagoslovenog grožđa na Preobraženje ostala je nepromenjena. Vernici na ovaj dan odlaze na liturgiju, gde dobijaju osveštano grožđe koje sa zahvalnošću konzumiraju, verujući u njegovu moć da donese zdravlje i blagostanje.
Grožđe, kao plod koji se preobražava u vino, simbolizuje preobraženje i duhovnu promenu. Na Preobraženje Hristovo, Isus se svojim učenicima pokazao u proslavljenom telu, otkrivajući im svoju božansku prirodu. Tako i grožđe, kroz blagoslov, postaje simbol ove promene i duhovnog preporoda.
Čin donošenja grožđa u crkvu predstavlja iskaz zahvalnosti vernika za Božju milost i dobrotu. Grožđe se prinosi kao dar, podsećajući na neprekidnu zavisnost od božanske promisli i večnu potrebu za duhovnim preobraženjem.
Shutterstock
Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, vernici jedu osveštano grožđe i hleb, za zdravlje i blagostanje
Preobraženje je jedan od Hristovih velikih praznika u Pravoslavnoj crkvi, jer nagoveštava Isusovu slavu i pruža nadu u večni život i spasenje vernicima. Blagosiljanje grožđa na ovaj dan pojačava vezu između darova prirode i duhovnog blagoslova.
U crkvama, grožđe se postavlja na poslužavnike ispred ikone Hrista ili u središtu crkve. Tokom liturgije, sveštenik ga blagosilja posebnom molitvom, moleći Boga da blagoslovi grožđe i učini ga korisnim za zdravlje i duhovno uzdizanje vernika. Nakon blagoslova, grožđe se deli prisutnima, simbolizujući raspodelu božanskih darova.
Blagosiljanje grožđa je čin duboko ukorenjen u pravoslavnoj tradiciji, ispunjen simbolikom i duhovnom zahvalnošću. Povezuje vernike s prirodom i Bogom, podsećajući ih na potrebu za duhovnim preporodom i večnu zahvalnost za milosti koje im Bog pruža.
Ove reči ispunjene verom, iz Molitvenika Srpske pravoslavne crkve, pomažu vernicima da svaki poduhvat započnu s nadom i završe s Božijom milošću, oslanjajući se na snagu Presvetoga Duha.
Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.