Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Preobraženje Gospodnje, jedan od 12 velikih Hristovih praznika, podseća na trenutak kada se Isus Hrist preobrazio pred svojim učenicima na svetom brdu Tavor. On je poveo apostole Petra, Jakova i Jovana na goru da se mole. Dok se molio, "Njegovo se lice izmeni i zasja kao sunce, a haljine njegove postadoše sjajne i bele kao sneg." (Mt. 17:2)
Tog svetog trenutka, Hristos je otkrio deo svoje božanske slave. Ukazaše se proroci Mojsije i Ilija, koji razgovarahu s njim o smrti koja ga čeka u Jerusalimu. Dok su učenici posmatrali ovo čudesno viđenje, sjajni oblak ih zakloni, iz kojeg se začuo glas Boga Oca: "Ovo je moj ljubljeni Sin, koji je po mojoj volji; njega slušajte." (Mt. 17:5)
Učenici, ispunjeni strahom i poštovanjem, padoše licem na zemlju, ali ih Hristos podiže, rekavši: "Ustanite i ne bojte se!" (Mt. 17:7). Kada su otvorili oči, videše samo Hrista, koji je ponovo imao svoj običan izgled.
Printscreen/YouTube
Ikona Preobraženja Gospodnjeg
Ovaj događaj, uz krštenje na reci Jordanu, potvrđuje Isusovu božansku prirodu i njegovo carstvo nad prorocima. Preobraženje se proslavlja uvek u vreme Gospojinskog posta, a vernici okupljeni u crkvama s molitvom u srcu prisustvuju osveštanju grožđa i slave njegovu svetlost koja obasjava duše vernih.
Ikone Preobraženja prikazuju Hrista okruženog božanskom svetlošću, dok Mojsije i Ilija stoje pored njega, a apostoli, obasjani tim svetlom, leže na zemlji ispunjeni verom i strahopoštovanjem. Ove svete slike podsećaju na svetost Božije slave koja nas sve obasjava.
U duhu ove velike svetkovine, mnogi hramovi i manastiri poput onih u Pančevu, Sokobanji i Manastira Preobraženje u Ovčaru, danas odjekuju molitvama i himnama posvećenim ovom prazniku. Negde se na današnji dan održavaju veliki crkveno-narodni sabori, kao u Manastiru Miljkovu kod Svilajnca, Orahovici u Slavoniji i drugim mestima širom srpskih zemalja.
Bogomolja u selu Godovik kod Požege, obeležje istrajnosti i vere predaka koji su je podigli zbog rivaliteta sa Užicem, posle restauracije povratiće prvobitnu funkciju i biti očuvana kao kulturno-istorijsko blago.
Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
Mitropolit budimljansko-nikšićki svedoči o tome dok su meštani i sveštenstvo pokušavali da sačuvaju mir i svetinju, dok je gradonačelnik Berana sa koalicionim partnerima sprovodio nasilnu akciju uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću.
Dok su nekada imena za decu birana po imenima bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
U drevnoj svetinji, staroj više od šest vekova, hiljade vernika sabralo se da uveliča tradicionalnu manifestaciju, da obnovi svoju veru i pronađe mir, slušajući nadahnutu besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve o preobražaju duše i usklađivanju sa Božjom tvorevinom.
Po kalendaru Srpske pravoslavne crkve, 2. avgusta obeležavamo trojicu svetitelja istog imena – Ilija: gruzijskog, jerusalimskog i, na prvom mestu, starozavetnog čudotvorca čija dela pružaju inspiraciju i snagu, podsećajući nas na neprolaznu snagu Gospodnje ljubavi i zaštite.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
U besedi za 10. subotu po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika 20. veka upozorava da i životinje prepoznaju svog gospodara, dok mnogi ljudi ostaju slepi za prisustvo Božje ljubavi, gubeći svoje pravo ljudsko i duhovno dostojanstvo.