Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Preobraženje Gospodnje, jedan od 12 velikih Hristovih praznika, podseća na trenutak kada se Isus Hrist preobrazio pred svojim učenicima na svetom brdu Tavor. On je poveo apostole Petra, Jakova i Jovana na goru da se mole. Dok se molio, "Njegovo se lice izmeni i zasja kao sunce, a haljine njegove postadoše sjajne i bele kao sneg." (Mt. 17:2)
Tog svetog trenutka, Hristos je otkrio deo svoje božanske slave. Ukazaše se proroci Mojsije i Ilija, koji razgovarahu s njim o smrti koja ga čeka u Jerusalimu. Dok su učenici posmatrali ovo čudesno viđenje, sjajni oblak ih zakloni, iz kojeg se začuo glas Boga Oca: "Ovo je moj ljubljeni Sin, koji je po mojoj volji; njega slušajte." (Mt. 17:5)
Učenici, ispunjeni strahom i poštovanjem, padoše licem na zemlju, ali ih Hristos podiže, rekavši: "Ustanite i ne bojte se!" (Mt. 17:7). Kada su otvorili oči, videše samo Hrista, koji je ponovo imao svoj običan izgled.
Printscreen/YouTube
Ikona Preobraženja Gospodnjeg
Ovaj događaj, uz krštenje na reci Jordanu, potvrđuje Isusovu božansku prirodu i njegovo carstvo nad prorocima. Preobraženje se proslavlja uvek u vreme Gospojinskog posta, a vernici okupljeni u crkvama s molitvom u srcu prisustvuju osveštanju grožđa i slave njegovu svetlost koja obasjava duše vernih.
Ikone Preobraženja prikazuju Hrista okruženog božanskom svetlošću, dok Mojsije i Ilija stoje pored njega, a apostoli, obasjani tim svetlom, leže na zemlji ispunjeni verom i strahopoštovanjem. Ove svete slike podsećaju na svetost Božije slave koja nas sve obasjava.
U duhu ove velike svetkovine, mnogi hramovi i manastiri poput onih u Pančevu, Sokobanji i Manastira Preobraženje u Ovčaru, danas odjekuju molitvama i himnama posvećenim ovom prazniku. Negde se na današnji dan održavaju veliki crkveno-narodni sabori, kao u Manastiru Miljkovu kod Svilajnca, Orahovici u Slavoniji i drugim mestima širom srpskih zemalja.
Bogomolja u selu Godovik kod Požege, obeležje istrajnosti i vere predaka koji su je podigli zbog rivaliteta sa Užicem, posle restauracije povratiće prvobitnu funkciju i biti očuvana kao kulturno-istorijsko blago.
Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog mučenika Jakova Persijanca po starom kalendaru, a po novom Sveti mučenici Mina, Hermogen i Eugraf. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Alimpija Stolpnika po starom kalendaru, Začeće Svete Ane po novom, a katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Posle hapšenja usvojenog sina, arhijerej Ukrajinske pravoslavne crkve javno govori o ličnoj tragediji, stotinama štićenika i granici ljudske izdržljivosti.