Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Preobraženje Gospodnje, jedan od 12 velikih Hristovih praznika, podseća na trenutak kada se Isus Hrist preobrazio pred svojim učenicima na svetom brdu Tavor. On je poveo apostole Petra, Jakova i Jovana na goru da se mole. Dok se molio, "Njegovo se lice izmeni i zasja kao sunce, a haljine njegove postadoše sjajne i bele kao sneg." (Mt. 17:2)
Tog svetog trenutka, Hristos je otkrio deo svoje božanske slave. Ukazaše se proroci Mojsije i Ilija, koji razgovarahu s njim o smrti koja ga čeka u Jerusalimu. Dok su učenici posmatrali ovo čudesno viđenje, sjajni oblak ih zakloni, iz kojeg se začuo glas Boga Oca: "Ovo je moj ljubljeni Sin, koji je po mojoj volji; njega slušajte." (Mt. 17:5)
Učenici, ispunjeni strahom i poštovanjem, padoše licem na zemlju, ali ih Hristos podiže, rekavši: "Ustanite i ne bojte se!" (Mt. 17:7). Kada su otvorili oči, videše samo Hrista, koji je ponovo imao svoj običan izgled.
Printscreen/YouTube
Ikona Preobraženja Gospodnjeg
Ovaj događaj, uz krštenje na reci Jordanu, potvrđuje Isusovu božansku prirodu i njegovo carstvo nad prorocima. Preobraženje se proslavlja uvek u vreme Gospojinskog posta, a vernici okupljeni u crkvama s molitvom u srcu prisustvuju osveštanju grožđa i slave njegovu svetlost koja obasjava duše vernih.
Ikone Preobraženja prikazuju Hrista okruženog božanskom svetlošću, dok Mojsije i Ilija stoje pored njega, a apostoli, obasjani tim svetlom, leže na zemlji ispunjeni verom i strahopoštovanjem. Ove svete slike podsećaju na svetost Božije slave koja nas sve obasjava.
U duhu ove velike svetkovine, mnogi hramovi i manastiri poput onih u Pančevu, Sokobanji i Manastira Preobraženje u Ovčaru, danas odjekuju molitvama i himnama posvećenim ovom prazniku. Negde se na današnji dan održavaju veliki crkveno-narodni sabori, kao u Manastiru Miljkovu kod Svilajnca, Orahovici u Slavoniji i drugim mestima širom srpskih zemalja.
Bogomolja u selu Godovik kod Požege, obeležje istrajnosti i vere predaka koji su je podigli zbog rivaliteta sa Užicem, posle restauracije povratiće prvobitnu funkciju i biti očuvana kao kulturno-istorijsko blago.
Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
U donjoj zoni Dohije nalazi se vešernica za pranje posteljine monaha i gostiju, kao i ostava za potrebe ambulante (smeštaj medicinske opreme i lekova).
O snazi kratke molitve je pričao iguman Rafailo, sa namerom da skrene pažnju na njenu snagu i to koliko je njena primena jednostavna, a učinkovitost efektna.
U svetogorskim manastirima, gde se vekovima neguje umetnost pripreme posnih jela, jednostavni sastojci postaju specijaliteti bogati ukusima i duhovnim značenjem. Otkrijte recept za jelo koje Svetogorci nazivaju „sfungato“ – monaški specijalitet pripreman s pažnjom, uz poseban dodatak koji mu daje osvežavajuću aromu.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Arhijerejski namesnik župski protojerej Vukman Petrović ističe značaj očuvanja čistote vere i pridržavanja svetih običaja i poručuje da ovaj veliki praznik obeležimo u skladu s crkvenim učenjem.
U drevnoj svetinji, staroj više od šest vekova, hiljade vernika sabralo se da uveliča tradicionalnu manifestaciju, da obnovi svoju veru i pronađe mir, slušajući nadahnutu besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve o preobražaju duše i usklađivanju sa Božjom tvorevinom.
Po kalendaru Srpske pravoslavne crkve, 2. avgusta obeležavamo trojicu svetitelja istog imena – Ilija: gruzijskog, jerusalimskog i, na prvom mestu, starozavetnog čudotvorca čija dela pružaju inspiraciju i snagu, podsećajući nas na neprolaznu snagu Gospodnje ljubavi i zaštite.
U donjoj zoni Dohije nalazi se vešernica za pranje posteljine monaha i gostiju, kao i ostava za potrebe ambulante (smeštaj medicinske opreme i lekova).
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.