SUTRA JE CRNO SLOVO I SLAVA MNOGIH SRBA! Obeležavamo Svetog apostola Tomu - Tomindan!
Ovaj dan posvećen je jednom od dvanaestorice Hristovih učenika, apostolu Tomi, poznatom i kao Neverni Toma.
Bogomolja u selu Godovik kod Požege, obeležje istrajnosti i vere predaka koji su je podigli zbog rivaliteta sa Užicem, posle restauracije povratiće prvobitnu funkciju i biti očuvana kao kulturno-istorijsko blago.
U srcu Zlatiborskog okruga, u selu Godovik nadomak Požege, nalazi se jedna od najneobičnijih crkava, koja je posvećena Svetom proroku Iliji. Ova bogomolja, već godinama prepoznatljiva po svom nagnutom izgledu, simbol je istrajnosti i vere, uprkos tome što njeni temelji tonu zbog lošeg terena na kojem je izgrađena.
Dugo je postojala inicijativa za sanaciju i rekonstrukciju ove crkve, a onda su 2021. konačno izdvojena sredstva koja omogućavaju da se svetinja obnovi. Crkva Svetog Ilije, koja pripada Eparhiji žičkoj, pretvorila se u gradilište.
- Najveći problem ovde predstavlja nosivost tla, naišli smo na mnogo pepeljaste gline i na onu koja je veoma masna. Sva voda koja padne dolazi do crkve i tu ostaje kao zarobljeno jezero - rekao je Nikola Smiljanić, a potom dodao:
- Crkva će kompletno dobiti novo ruho i biće joj vraćena njena prvobitna funkcija. Svakako da treba nekoliko godina da se ovaj projekat realizuje do kraja.
Priča o nastanku ove crkve seže duboko u 19. vek i osvetljava rivalitet između stanovnika Požege i Užica.. Prema predanjima, crkva je izgrađena zahvaljujući novcu meštana Godovićke parohije, predvođenih lokalnim bogatim trgovcima, koji su želeli da izgrade veću i bolju svetinju od one u Užicu. U tome su uspeli, jer je crkva u Godoviku za oko tri metra viša, ali tlo koje su izabrali nije bilo povoljno.
- Sama pozicija crkve nije baš najsrećnije izabrana, jer se radi o podvodnom području. Došlo je do pucanja, pre svega zapadnog zida koji je u najlošijem stanju, što je tokom vremena uslovilo pomeranje zvonika od nekih 20 centimetara od svoje ose - kazao je arhitekta Bojan Tešić, a potom je pojasnio u kakvom stanju se ova svetinja nalazi:
- Prilikom istraživanja ove građevine, otkrili smo da je brod crkve u dobrom stanju, ali da je zvonik prilično ugrožen. Sam zvonik, iako iz nekih uglova alarmantno deluje, stabilniji je nego što izgleda. Međutim, ukoliko u nekom skorom budućem periodu ne bi došlo do sanacije, mogla bi da propadne - rekao je Bojan Tešić, prenosi Rina.
Ceo kompleks Crkve Svetog proroka Ilije, zajedno sa Crkvom Svetog Đorđa, pod zaštitom je države kao kulturno-istorijsko dobro od velikog značaja.
Ova sveta bogomolja, sa svojom bogatom istorijom i simbolikom, predstavlja ne samo verski, već i kulturni spomenik koji svedoči o prošlosti i duhu ovog kraja. Sanacija crkve Svetog Ilije nije samo tehnički poduhvat, već i čin očuvanja naše baštine i vere za buduće generacije.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Usred kanjona i netaknute prirode, stari manastir Uvac pruža putnicima i hodočasnicima nezaboravan spoj vere, istorije i duhovnog mira.
Na samo 130 kilometara od Skoplja, sestre manastira Svetog Georgija čuvaju zanat koji se prenosi šapatom – njihove rukotvorine nose najviši poglavari pravoslavnih crkava.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Kada mladenci stanu pred oltar, krunisanje postaje trenutak u kojem ljubav dobija svetost, a njihov dom — neprolazni blagoslov.
Ajeti iz sure Ghafir, izdvojeni za 19. oktobar, upozoravaju da oni koji ignorišu znakove Alaha rizikuju Džehenem, dok zahvalnost i svakodnevna pokornost otvaraju put ka unutrašnjem miru.