Bogomolja u selu Godovik kod Požege, obeležje istrajnosti i vere predaka koji su je podigli zbog rivaliteta sa Užicem, posle restauracije povratiće prvobitnu funkciju i biti očuvana kao kulturno-istorijsko blago.
U srcu Zlatiborskog okruga, u selu Godovik nadomak Požege, nalazi se jedna od najneobičnijih crkava, koja je posvećena Svetom proroku Iliji. Ova bogomolja, već godinama prepoznatljiva po svom nagnutom izgledu, simbol je istrajnosti i vere, uprkos tome što njeni temelji tonu zbog lošeg terena na kojem je izgrađena.
Dugo je postojala inicijativa za sanaciju i rekonstrukciju ove crkve, a onda su 2021. konačno izdvojena sredstva koja omogućavaju da se svetinja obnovi. Crkva Svetog Ilije, koja pripada Eparhiji žičkoj, pretvorila se u gradilište.
- Najveći problem ovde predstavlja nosivost tla, naišli smo na mnogo pepeljaste gline i na onu koja je veoma masna. Sva voda koja padne dolazi do crkve i tu ostaje kao zarobljeno jezero - rekao je Nikola Smiljanić, a potom dodao:
- Crkva će kompletno dobiti novo ruho i biće joj vraćena njena prvobitna funkcija. Svakako da treba nekoliko godina da se ovaj projekat realizuje do kraja.
RINA
Zidovi Crkve Svetog proroka Ilije u selu Godovik
Priča o nastanku ove crkve seže duboko u 19. vek i osvetljava rivalitet između stanovnika Požege i Užica.. Prema predanjima, crkva je izgrađena zahvaljujući novcu meštana Godovićke parohije, predvođenih lokalnim bogatim trgovcima, koji su želeli da izgrade veću i bolju svetinju od one u Užicu. U tome su uspeli, jer je crkva u Godoviku za oko tri metra viša, ali tlo koje su izabrali nije bilo povoljno.
- Sama pozicija crkve nije baš najsrećnije izabrana, jer se radi o podvodnom području. Došlo je do pucanja, pre svega zapadnog zida koji je u najlošijem stanju, što je tokom vremena uslovilo pomeranje zvonika od nekih 20 centimetara od svoje ose - kazao je arhitekta Bojan Tešić, a potom je pojasnio u kakvom stanju se ova svetinja nalazi:
- Prilikom istraživanja ove građevine, otkrili smo da je brod crkve u dobrom stanju, ali da je zvonik prilično ugrožen. Sam zvonik, iako iz nekih uglova alarmantno deluje, stabilniji je nego što izgleda. Međutim, ukoliko u nekom skorom budućem periodu ne bi došlo do sanacije, mogla bi da propadne - rekao je Bojan Tešić, prenosi Rina.
RINA
Arhitekta Bojan Tešić
Ceo kompleks Crkve Svetog proroka Ilije, zajedno sa Crkvom Svetog Đorđa, pod zaštitom je države kao kulturno-istorijsko dobro od velikog značaja.
Ova sveta bogomolja, sa svojom bogatom istorijom i simbolikom, predstavlja ne samo verski, već i kulturni spomenik koji svedoči o prošlosti i duhu ovog kraja. Sanacija crkve Svetog Ilije nije samo tehnički poduhvat, već i čin očuvanja naše baštine i vere za buduće generacije.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Verni narod iz svih krajeva sabrao se u Ovčarsko-kablarskoj klisuri kako bi uz liturgiju i trpezu ljubavi, koju je pripremilo sestrinstvo Manastira Blagoveštenje, proslavio manastirsku slavu.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.