Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Veče uoči velikog pravoslavnog praznika, Preobraženja Gospodnjeg, srce Srbije kucalo je u ritmu drevne ruske duhovnosti. U Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija u Kruševcu, svečano je dočekana čudotvorna ikona Matere Božje Pobediteljne, koja je, kao dar ljubavi pravoslavne braće iz Rusije, stigla u Eparhiju kruševačku.
Pod svetlim svodom ovog hrama, mitropolit kruševački David služio je svetu liturgiju, ispunivši prostor molitvom, dok su vernici sa dubokom pobožnošću prilazili ikoni, udišući blagodat koja zrači iz njenog svetog lika.
Printscreen/YouTube/Teodors Adventures
Hram Svetog Georgija u Kruševcu
Ova čudotvorna i mirotočiva ikona pohodila je mnoge pravoslavne zemlje i činila brojna čudesa na svom krsnom hodu, a obasjana svetlom vere biće izložena u kruševačkim hramovima: od 18. do 24. avgusta u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija, od 24. do 31. avgusta u Lazarici, od 1. do 7. septembra u Pokrovskoj crkvi, te od 7. do 17. septembra u Crkvi Svetog apostola Pavla i Svetog Nikolaja.
U srcu ruske duhovnosti, vekovima se čuva svetionik vere i nade – čudotvorna ikona Majke Božije Pobediteljne, poznata i kao Bogorodica Pobediteljna. Narod ju je nazvao Pobediteljkom zbog njene neizmerne snage i blagodati koja je tokom vekova donela mnoga čuda i zaštitu onima koji su joj sa verom prilazili.
Jedno od najstarijih čuda vezanih za ovu svetu ikonu datira iz vremena Mongolske najezde, kada je Rusija bila na ivici propasti. Predanje kazuje da je, osvetljena samo svetlom sveće u jednoj skromnoj crkvi, ikona zasijala nebeskim sjajem, oteravši neprijatelje i spasivši grad. Molitve pred ovom ikonom izmolile su božansku intervenciju i zaštitu od invazije.
Vekovima su vernici dolazili izdaleka da se poklone pred ikonom, tražeći isceljenje i pomoć. U 18. veku, dogodilo se jedno od najpoznatijih čuda – slepi mladić, koji nikada nije video svetlost dana, došao je da se moli pred ikonom. Sa suzama u očima, poklonio se svetom liku, i odjednom, osetio kako mu se oči otvaraju, ugledavši svetlost po prvi put. Ovo čudo privuklo je još više vernika, koji su s verom dolazili tražeći isceljenje.
Tokom Drugog svetskog rata, kada je Rusija bila u velikoj opasnosti, ikona Pobediteljna ponovo je zablistala. U danima Staljingradske bitke, narod i vojska su se molili pred ikonom, tražeći zaštitu i snagu. Svedoci su govorili da je ikona sijala nad crkvom, kao znak da je Majka Božija sa svojim narodom. Pobeda koja je usledila bila je za mnoge dokaz božanske intervencije, a vojnici su u suzama zahvaljivali ovoj čudotvornoj ikoni, verujući da ih je njena snaga sačuvala i donela pobedu.
Danas, ova čudotvorna mirotočiva ikona i dalje je svetionik nade za sve one koji traže utehu i pomoć. Vernici dolaze izdaleka, "donose" svoje brige, bolesti i strahove, verujući u moćnu zaštitu Majke Božije.
Bogorodica Pobediteljna ostaje simbol pobede svetlosti nad tamom, nade nad očajem, vere nad sumnjom. Njena čudotvorna snaga i danas živi u pričama onih koji su doživeli njenu milost. Kroz molitve pred Bogorodicom Pobediteljnom, narod nastavlja da nalazi utehu i zaštitu, osnažen verom da Majka Božija nikada ne napušta one koji joj se s verom i srcem obraćaju.
Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.
Od siromašnog dečaka iz Hercegovine do ostroškog čudotvorca čije mošti posećuju pravoslavci, katolici i muslimani — život Svetog Vasilija Ostroškog ostao je simbol istrajnosti, vere i nade u najtežim vremenima.
Razdvajamo autentično svedočanstvo o svetiteljki od mitova, uključujući i priču o navodnom susretu sa Staljinom, i otkrivamo kako je zaista izgledao njen život u vremenu progona i stradanja.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.