Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Veče uoči velikog pravoslavnog praznika, Preobraženja Gospodnjeg, srce Srbije kucalo je u ritmu drevne ruske duhovnosti. U Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija u Kruševcu, svečano je dočekana čudotvorna ikona Matere Božje Pobediteljne, koja je, kao dar ljubavi pravoslavne braće iz Rusije, stigla u Eparhiju kruševačku.
Pod svetlim svodom ovog hrama, mitropolit kruševački David služio je svetu liturgiju, ispunivši prostor molitvom, dok su vernici sa dubokom pobožnošću prilazili ikoni, udišući blagodat koja zrači iz njenog svetog lika.
Printscreen/YouTube/Teodors Adventures
Hram Svetog Georgija u Kruševcu
Ova čudotvorna i mirotočiva ikona pohodila je mnoge pravoslavne zemlje i činila brojna čudesa na svom krsnom hodu, a obasjana svetlom vere biće izložena u kruševačkim hramovima: od 18. do 24. avgusta u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija, od 24. do 31. avgusta u Lazarici, od 1. do 7. septembra u Pokrovskoj crkvi, te od 7. do 17. septembra u Crkvi Svetog apostola Pavla i Svetog Nikolaja.
U srcu ruske duhovnosti, vekovima se čuva svetionik vere i nade – čudotvorna ikona Majke Božije Pobediteljne, poznata i kao Bogorodica Pobediteljna. Narod ju je nazvao Pobediteljkom zbog njene neizmerne snage i blagodati koja je tokom vekova donela mnoga čuda i zaštitu onima koji su joj sa verom prilazili.
Jedno od najstarijih čuda vezanih za ovu svetu ikonu datira iz vremena Mongolske najezde, kada je Rusija bila na ivici propasti. Predanje kazuje da je, osvetljena samo svetlom sveće u jednoj skromnoj crkvi, ikona zasijala nebeskim sjajem, oteravši neprijatelje i spasivši grad. Molitve pred ovom ikonom izmolile su božansku intervenciju i zaštitu od invazije.
Vekovima su vernici dolazili izdaleka da se poklone pred ikonom, tražeći isceljenje i pomoć. U 18. veku, dogodilo se jedno od najpoznatijih čuda – slepi mladić, koji nikada nije video svetlost dana, došao je da se moli pred ikonom. Sa suzama u očima, poklonio se svetom liku, i odjednom, osetio kako mu se oči otvaraju, ugledavši svetlost po prvi put. Ovo čudo privuklo je još više vernika, koji su s verom dolazili tražeći isceljenje.
Tokom Drugog svetskog rata, kada je Rusija bila u velikoj opasnosti, ikona Pobediteljna ponovo je zablistala. U danima Staljingradske bitke, narod i vojska su se molili pred ikonom, tražeći zaštitu i snagu. Svedoci su govorili da je ikona sijala nad crkvom, kao znak da je Majka Božija sa svojim narodom. Pobeda koja je usledila bila je za mnoge dokaz božanske intervencije, a vojnici su u suzama zahvaljivali ovoj čudotvornoj ikoni, verujući da ih je njena snaga sačuvala i donela pobedu.
Danas, ova čudotvorna mirotočiva ikona i dalje je svetionik nade za sve one koji traže utehu i pomoć. Vernici dolaze izdaleka, "donose" svoje brige, bolesti i strahove, verujući u moćnu zaštitu Majke Božije.
Bogorodica Pobediteljna ostaje simbol pobede svetlosti nad tamom, nade nad očajem, vere nad sumnjom. Njena čudotvorna snaga i danas živi u pričama onih koji su doživeli njenu milost. Kroz molitve pred Bogorodicom Pobediteljnom, narod nastavlja da nalazi utehu i zaštitu, osnažen verom da Majka Božija nikada ne napušta one koji joj se s verom i srcem obraćaju.
Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
Iz manastira odbacuju tvrdnje o lošim uslovima, navode da su osnovne potrebe obezbeđene i objašnjavaju šta se zapravo dešava sa novim priključkom za pumpu i reorganizacijom parohije.
Preobraženje Gospodnje je posvećeno sećanju na događaj na gori Tavor, kada je Isus Hristos, pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom, prvi put javno pokazao svoju božansku prirodu.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Poznat po asketskom životu i neobičnim darovima, ovaj ugodnik Božji ostavio je snažno svedočanstvo vere kroz molitvu, pomoć siromašnima i duhovnu blizinu sa ljudima i posle upokojenja.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.
Od siromašnog dečaka iz Hercegovine do ostroškog čudotvorca čije mošti posećuju pravoslavci, katolici i muslimani — život Svetog Vasilija Ostroškog ostao je simbol istrajnosti, vere i nade u najtežim vremenima.
Iz manastira odbacuju tvrdnje o lošim uslovima, navode da su osnovne potrebe obezbeđene i objašnjavaju šta se zapravo dešava sa novim priključkom za pumpu i reorganizacijom parohije.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.