Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Veče uoči velikog pravoslavnog praznika, Preobraženja Gospodnjeg, srce Srbije kucalo je u ritmu drevne ruske duhovnosti. U Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija u Kruševcu, svečano je dočekana čudotvorna ikona Matere Božje Pobediteljne, koja je, kao dar ljubavi pravoslavne braće iz Rusije, stigla u Eparhiju kruševačku.
Pod svetlim svodom ovog hrama, mitropolit kruševački David služio je svetu liturgiju, ispunivši prostor molitvom, dok su vernici sa dubokom pobožnošću prilazili ikoni, udišući blagodat koja zrači iz njenog svetog lika.
Printscreen/YouTube/Teodors Adventures
Hram Svetog Georgija u Kruševcu
Ova čudotvorna i mirotočiva ikona pohodila je mnoge pravoslavne zemlje i činila brojna čudesa na svom krsnom hodu, a obasjana svetlom vere biće izložena u kruševačkim hramovima: od 18. do 24. avgusta u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija, od 24. do 31. avgusta u Lazarici, od 1. do 7. septembra u Pokrovskoj crkvi, te od 7. do 17. septembra u Crkvi Svetog apostola Pavla i Svetog Nikolaja.
U srcu ruske duhovnosti, vekovima se čuva svetionik vere i nade – čudotvorna ikona Majke Božije Pobediteljne, poznata i kao Bogorodica Pobediteljna. Narod ju je nazvao Pobediteljkom zbog njene neizmerne snage i blagodati koja je tokom vekova donela mnoga čuda i zaštitu onima koji su joj sa verom prilazili.
Jedno od najstarijih čuda vezanih za ovu svetu ikonu datira iz vremena Mongolske najezde, kada je Rusija bila na ivici propasti. Predanje kazuje da je, osvetljena samo svetlom sveće u jednoj skromnoj crkvi, ikona zasijala nebeskim sjajem, oteravši neprijatelje i spasivši grad. Molitve pred ovom ikonom izmolile su božansku intervenciju i zaštitu od invazije.
Vekovima su vernici dolazili izdaleka da se poklone pred ikonom, tražeći isceljenje i pomoć. U 18. veku, dogodilo se jedno od najpoznatijih čuda – slepi mladić, koji nikada nije video svetlost dana, došao je da se moli pred ikonom. Sa suzama u očima, poklonio se svetom liku, i odjednom, osetio kako mu se oči otvaraju, ugledavši svetlost po prvi put. Ovo čudo privuklo je još više vernika, koji su s verom dolazili tražeći isceljenje.
Tokom Drugog svetskog rata, kada je Rusija bila u velikoj opasnosti, ikona Pobediteljna ponovo je zablistala. U danima Staljingradske bitke, narod i vojska su se molili pred ikonom, tražeći zaštitu i snagu. Svedoci su govorili da je ikona sijala nad crkvom, kao znak da je Majka Božija sa svojim narodom. Pobeda koja je usledila bila je za mnoge dokaz božanske intervencije, a vojnici su u suzama zahvaljivali ovoj čudotvornoj ikoni, verujući da ih je njena snaga sačuvala i donela pobedu.
Danas, ova čudotvorna mirotočiva ikona i dalje je svetionik nade za sve one koji traže utehu i pomoć. Vernici dolaze izdaleka, "donose" svoje brige, bolesti i strahove, verujući u moćnu zaštitu Majke Božije.
Bogorodica Pobediteljna ostaje simbol pobede svetlosti nad tamom, nade nad očajem, vere nad sumnjom. Njena čudotvorna snaga i danas živi u pričama onih koji su doživeli njenu milost. Kroz molitve pred Bogorodicom Pobediteljnom, narod nastavlja da nalazi utehu i zaštitu, osnažen verom da Majka Božija nikada ne napušta one koji joj se s verom i srcem obraćaju.
Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
Župnik Željko Lovrić i njegovi stihovi "Ispovest sa asfalta" izazvali su snažne reakcije, otvarajući bolno pitanje autentične vere, greha i susreta s Hristom tamo gde se On najmanje očekuje.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.