Na predprazništvo Preobraženja, vernici su se okupili u Sabornom hramu Svetog Georgija, gde je vladika kruševački David služio svečanu liturgiju pored ove relikvije iz Rusije.
Veče uoči velikog pravoslavnog praznika, Preobraženja Gospodnjeg, srce Srbije kucalo je u ritmu drevne ruske duhovnosti. U Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija u Kruševcu, svečano je dočekana čudotvorna ikona Matere Božje Pobediteljne, koja je, kao dar ljubavi pravoslavne braće iz Rusije, stigla u Eparhiju kruševačku.
Pod svetlim svodom ovog hrama, mitropolit kruševački David služio je svetu liturgiju, ispunivši prostor molitvom, dok su vernici sa dubokom pobožnošću prilazili ikoni, udišući blagodat koja zrači iz njenog svetog lika.
Printscreen/YouTube/Teodors Adventures
Hram Svetog Georgija u Kruševcu
Ova čudotvorna i mirotočiva ikona pohodila je mnoge pravoslavne zemlje i činila brojna čudesa na svom krsnom hodu, a obasjana svetlom vere biće izložena u kruševačkim hramovima: od 18. do 24. avgusta u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija, od 24. do 31. avgusta u Lazarici, od 1. do 7. septembra u Pokrovskoj crkvi, te od 7. do 17. septembra u Crkvi Svetog apostola Pavla i Svetog Nikolaja.
U srcu ruske duhovnosti, vekovima se čuva svetionik vere i nade – čudotvorna ikona Majke Božije Pobediteljne, poznata i kao Bogorodica Pobediteljna. Narod ju je nazvao Pobediteljkom zbog njene neizmerne snage i blagodati koja je tokom vekova donela mnoga čuda i zaštitu onima koji su joj sa verom prilazili.
Jedno od najstarijih čuda vezanih za ovu svetu ikonu datira iz vremena Mongolske najezde, kada je Rusija bila na ivici propasti. Predanje kazuje da je, osvetljena samo svetlom sveće u jednoj skromnoj crkvi, ikona zasijala nebeskim sjajem, oteravši neprijatelje i spasivši grad. Molitve pred ovom ikonom izmolile su božansku intervenciju i zaštitu od invazije.
Vekovima su vernici dolazili izdaleka da se poklone pred ikonom, tražeći isceljenje i pomoć. U 18. veku, dogodilo se jedno od najpoznatijih čuda – slepi mladić, koji nikada nije video svetlost dana, došao je da se moli pred ikonom. Sa suzama u očima, poklonio se svetom liku, i odjednom, osetio kako mu se oči otvaraju, ugledavši svetlost po prvi put. Ovo čudo privuklo je još više vernika, koji su s verom dolazili tražeći isceljenje.
Tokom Drugog svetskog rata, kada je Rusija bila u velikoj opasnosti, ikona Pobediteljna ponovo je zablistala. U danima Staljingradske bitke, narod i vojska su se molili pred ikonom, tražeći zaštitu i snagu. Svedoci su govorili da je ikona sijala nad crkvom, kao znak da je Majka Božija sa svojim narodom. Pobeda koja je usledila bila je za mnoge dokaz božanske intervencije, a vojnici su u suzama zahvaljivali ovoj čudotvornoj ikoni, verujući da ih je njena snaga sačuvala i donela pobedu.
Danas, ova čudotvorna mirotočiva ikona i dalje je svetionik nade za sve one koji traže utehu i pomoć. Vernici dolaze izdaleka, "donose" svoje brige, bolesti i strahove, verujući u moćnu zaštitu Majke Božije.
Bogorodica Pobediteljna ostaje simbol pobede svetlosti nad tamom, nade nad očajem, vere nad sumnjom. Njena čudotvorna snaga i danas živi u pričama onih koji su doživeli njenu milost. Kroz molitve pred Bogorodicom Pobediteljnom, narod nastavlja da nalazi utehu i zaštitu, osnažen verom da Majka Božija nikada ne napušta one koji joj se s verom i srcem obraćaju.
Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Ovaj sveti čin nosi duboko duhovno značenje i povezuje vernike s Božjom milošću. Saznajte više o simbolici grožđa u pravoslavnoj tradiciji i njegovoj ulozi u svetkovini Preobraženja.
Vernici Srpske pravoslavne crkve širom sveta proslavljaju veliki praznik Hristovog preobraženja. U svetlim trenucima, otkriva se božanska slava koju je Isus pokazao na gori Tavor.
Praznovanje dana kada je svetlost Hristova zasijala nad Tavorom postalo je deo zapadne tradicije zahvaljujući pobedi hrišćanske vojske nad Osmanlijama kod Beograda 1456. godine. Ovaj događaj ostao je upamćen kao simbol duhovne preobrazbe i Božanske intervencije koja je sačuvala Evropu od otomanskog jarma.
U svetu prepunom konflikata i bola, beseda vladike Nikolaja Velimirovića donosi nam lekciju o istinskoj snazi – kako ne uzvratiti istom merom, već prepustiti pravdu Bogu i sačuvati mir u duši.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama” – otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.
Govoreći na 44. konferenciji Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), koja se trenutno održava u Rimu, Lav je istakao da Katolička crkva podržava ''sve inicijative da se okonča skandal gladi u svetu".
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Od čudesne zaštite manastira tokom rata do isceljenja neizlečivih bolesti: vernici iz svih krajeva sveta donose svoje molitve pred kivot svetitelja, svedočeći o moćima nevidljivih sila koje se očituju u njegovom prisustvu.
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Protojerej Nikola Pejović je izrazio zahvalnost građanima koji su pribrano reagovali u trenutku incidenta i, kako je rekao, sprečili da dođe do veće tragedije.
U kripti svetog Nikolaja Srpskog, episkop šabački rukopoložio je dvojicu služitelja i poručio vernicima da liturgija osvećuje ne samo hram, već i svakoga ko joj sa verom pristupa.
Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.