Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Skriven u zelenilu kanjona reke Mileševke, Manastir Mileševa se uzdiže kao jedna od najvećih srpskih svetinja, sa dubokim istorijskim i duhovnim značajem. Ova drevna bogomolja, koja je nastala u 13. veku, ne samo da je arhitektonsko remek-delo, već i duhovno središte koje okuplja vernike iz različitih krajeva. Mati Paraskeva iz manastira Mileševa osvetljava značaj ove svetinje kroz priče koje su se vekovima prenosile.
RINA
Manastir Mileševa
- Manastir je gradio kralj Vladislav po savetu svog strica Svetog Save od 1219. do 1235. godine kada je preneo i njegovo telo iz Bugarske 1237, tada je urađena priprata, oslikavan je u dva navrata u 13. i 16. veku. Ono što je najvažnije kažu da je odavde Sveti Sava otišao na Svetu goru, tako da je on očigledno izabrao dobro mesto, pa to i narod oseti i ovde dolazi - objašnjava mati Paraskeva.
Ova svetinja je posebna ne samo zbog svoje istorije već i zbog svetih relikvija koje čuva. Najvažnija među njima je ruka Svetog Save, sačuvana tokom paljenja na Vračaru, i štap za koji se veruje da ima isceliteljske moći. Uz to, freska „Beli anđeo“, otkrivena 1863. godine, predstavlja vrhunac srpske i evropske umetnosti srednjeg veka i prikazuje anđela koji obaveštava žene mironosice o vaskrsenju.
RINA
Hram u Manastiru Mileševa posvećen je Vaznesenju Gospodnjem
- Beli anđeo je freska pronađena 1863. godine rušenjem srednjeg zida, bio je skoro 300 i nešto godina prekriven slojem iz 16. veka. Beli anđeo koji sedi na grobu Gospodnjem obaveštava žene mironosice da je Gospod vaskrsao - kaže monahinja Paraskeva, prenosi Rina.
Iako je manastir Mileševa tokom vekova bio meta različitih napada, njegova izdržljivost je rezultat Božije providnosti i posvećenosti naroda.
RINA
Manastir Mileševa
- Hram je posvećen Vaznesenju Gospodnjem, Gospod brine o svojoj svetinji, a narod je taj koji kad se prizove onda i pomogne, narod je obnavljao manastir kroz vekove, a najvažnije je i monaštvo koje je kroz svoj trud dosta doprinelo, nekada su za pomoć išli i Ruskom caru kada je to bilo potrebno i na taj način skupljali su dosta priloga, ono što je bilo porušeno vraćali su u stanje koje je moglo da posluži - kazala je mati Paraskeva.
Kroz sve promene i izazove, Manastir Mileševa ostaje simbol trajne duhovne i kulturne baštine, čuvajući srpski identitet i kulturološku vrednost kroz sve istorijske periode.
Monahinja ove svetinje nadomak Svilajnca pripoveda o brojnim čudima jedinstvene ikone, dara iz Rusije, na kojoj je Bogorodica prikazana bez Hrista, kao i više od 40 čestica mošti svetitelja koje imaju veliku moć
Nadomak manastirskog kompleksa na obali reke Rače, zadužbini kralja Dragutina, pored Skita Svetog Đorđa, meštanin Milan Nikolić pronašao je drevnu sadnicu koja mu je promenila život.
U svetogorskom Manastiru Simonopetra, koji je osnovao otac Svetog Save, a obnovio srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čuva se ova čudotvorna relikvija koja svojim miomirisom svedoči o neizmernoj božanskoj milosti i neprolaznoj duhovnoj snazi.
U jedno od najvećih srpskih svetilišta, vladari su ulazili kroz posebne kapije, koje su posle ceremonije zapečaćene, ostavljajući za sobom legende koje i danas nadahnjuju srpski narod.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Trifuna po starom i Svetog Avksentija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Valentina, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Na liturgiji koju je služio mitropolit Atanasije sabralo se mnoštvo vernika, a najemotivniji trenutak nastao je kada su najmlađi prilazili da prime svetu tajnu. Vladika je u besedi naglasio da ne postoji važnija hrana od one nebeske – koja ispunjava i telo i srce.
Nakon značajnog boravka u Beogradu, sveta relikvija vraćena je u manastir gde vekovima osnažuje dušu srpskog naroda, uz dirljivo slovo mitropolita Atanasija o obnovi Crkve i životu u skladu sa Božanskim promisom.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.