Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Skriven u zelenilu kanjona reke Mileševke, Manastir Mileševa se uzdiže kao jedna od najvećih srpskih svetinja, sa dubokim istorijskim i duhovnim značajem. Ova drevna bogomolja, koja je nastala u 13. veku, ne samo da je arhitektonsko remek-delo, već i duhovno središte koje okuplja vernike iz različitih krajeva. Mati Paraskeva iz manastira Mileševa osvetljava značaj ove svetinje kroz priče koje su se vekovima prenosile.
RINA
Manastir Mileševa
- Manastir je gradio kralj Vladislav po savetu svog strica Svetog Save od 1219. do 1235. godine kada je preneo i njegovo telo iz Bugarske 1237, tada je urađena priprata, oslikavan je u dva navrata u 13. i 16. veku. Ono što je najvažnije kažu da je odavde Sveti Sava otišao na Svetu goru, tako da je on očigledno izabrao dobro mesto, pa to i narod oseti i ovde dolazi - objašnjava mati Paraskeva.
Ova svetinja je posebna ne samo zbog svoje istorije već i zbog svetih relikvija koje čuva. Najvažnija među njima je ruka Svetog Save, sačuvana tokom paljenja na Vračaru, i štap za koji se veruje da ima isceliteljske moći. Uz to, freska „Beli anđeo“, otkrivena 1863. godine, predstavlja vrhunac srpske i evropske umetnosti srednjeg veka i prikazuje anđela koji obaveštava žene mironosice o vaskrsenju.
RINA
Hram u Manastiru Mileševa posvećen je Vaznesenju Gospodnjem
- Beli anđeo je freska pronađena 1863. godine rušenjem srednjeg zida, bio je skoro 300 i nešto godina prekriven slojem iz 16. veka. Beli anđeo koji sedi na grobu Gospodnjem obaveštava žene mironosice da je Gospod vaskrsao - kaže monahinja Paraskeva, prenosi Rina.
Iako je manastir Mileševa tokom vekova bio meta različitih napada, njegova izdržljivost je rezultat Božije providnosti i posvećenosti naroda.
RINA
Manastir Mileševa
- Hram je posvećen Vaznesenju Gospodnjem, Gospod brine o svojoj svetinji, a narod je taj koji kad se prizove onda i pomogne, narod je obnavljao manastir kroz vekove, a najvažnije je i monaštvo koje je kroz svoj trud dosta doprinelo, nekada su za pomoć išli i Ruskom caru kada je to bilo potrebno i na taj način skupljali su dosta priloga, ono što je bilo porušeno vraćali su u stanje koje je moglo da posluži - kazala je mati Paraskeva.
Kroz sve promene i izazove, Manastir Mileševa ostaje simbol trajne duhovne i kulturne baštine, čuvajući srpski identitet i kulturološku vrednost kroz sve istorijske periode.
Monahinja ove svetinje nadomak Svilajnca pripoveda o brojnim čudima jedinstvene ikone, dara iz Rusije, na kojoj je Bogorodica prikazana bez Hrista, kao i više od 40 čestica mošti svetitelja koje imaju veliku moć
Nadomak manastirskog kompleksa na obali reke Rače, zadužbini kralja Dragutina, pored Skita Svetog Đorđa, meštanin Milan Nikolić pronašao je drevnu sadnicu koja mu je promenila život.
U svetogorskom Manastiru Simonopetra, koji je osnovao otac Svetog Save, a obnovio srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čuva se ova čudotvorna relikvija koja svojim miomirisom svedoči o neizmernoj božanskoj milosti i neprolaznoj duhovnoj snazi.
U jedno od najvećih srpskih svetilišta, vladari su ulazili kroz posebne kapije, koje su posle ceremonije zapečaćene, ostavljajući za sobom legende koje i danas nadahnjuju srpski narod.
Protojerej Nikola Pejović je izrazio zahvalnost građanima koji su pribrano reagovali u trenutku incidenta i, kako je rekao, sprečili da dođe do veće tragedije.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Na liturgiji koju je služio mitropolit Atanasije sabralo se mnoštvo vernika, a najemotivniji trenutak nastao je kada su najmlađi prilazili da prime svetu tajnu. Vladika je u besedi naglasio da ne postoji važnija hrana od one nebeske – koja ispunjava i telo i srce.
Nakon značajnog boravka u Beogradu, sveta relikvija vraćena je u manastir gde vekovima osnažuje dušu srpskog naroda, uz dirljivo slovo mitropolita Atanasija o obnovi Crkve i životu u skladu sa Božanskim promisom.
U manastiru Mileševa dogodio se susret ispunjen emocijama i duhovnom toplinom – mitropolit Atanasije je s radošću poželeo dobrodošlicu episkopu Filaretu, koji se vraća u svetinju gde je služio Bogu i narodu.
Pravoslavna svetinja koja već petnaest vekova čuva mošti Svete Katarine suočava se s ozbiljnom pravnom nepravdom u Egiptu, dok glasovi iz pravoslavnog sveta, UNESCO i Ujedinjenih nacija pozivaju na hitnu međunarodnu zaštitu ovog duhovnog svetionika.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
U najmračnije doba sovjetskog progona, kada su im pretili smrt i glad, ocu Pavlu Bojku se, po svedočenju njegovog sina, takođe sveštenika, javio Sveti Nikola, a potom se pojavio tajanstveni starac koji mu je pokazao put spasenja.
Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.