Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Skriven u zelenilu kanjona reke Mileševke, Manastir Mileševa se uzdiže kao jedna od najvećih srpskih svetinja, sa dubokim istorijskim i duhovnim značajem. Ova drevna bogomolja, koja je nastala u 13. veku, ne samo da je arhitektonsko remek-delo, već i duhovno središte koje okuplja vernike iz različitih krajeva. Mati Paraskeva iz manastira Mileševa osvetljava značaj ove svetinje kroz priče koje su se vekovima prenosile.
RINA
Manastir Mileševa
- Manastir je gradio kralj Vladislav po savetu svog strica Svetog Save od 1219. do 1235. godine kada je preneo i njegovo telo iz Bugarske 1237, tada je urađena priprata, oslikavan je u dva navrata u 13. i 16. veku. Ono što je najvažnije kažu da je odavde Sveti Sava otišao na Svetu goru, tako da je on očigledno izabrao dobro mesto, pa to i narod oseti i ovde dolazi - objašnjava mati Paraskeva.
Ova svetinja je posebna ne samo zbog svoje istorije već i zbog svetih relikvija koje čuva. Najvažnija među njima je ruka Svetog Save, sačuvana tokom paljenja na Vračaru, i štap za koji se veruje da ima isceliteljske moći. Uz to, freska „Beli anđeo“, otkrivena 1863. godine, predstavlja vrhunac srpske i evropske umetnosti srednjeg veka i prikazuje anđela koji obaveštava žene mironosice o vaskrsenju.
RINA
Hram u Manastiru Mileševa posvećen je Vaznesenju Gospodnjem
- Beli anđeo je freska pronađena 1863. godine rušenjem srednjeg zida, bio je skoro 300 i nešto godina prekriven slojem iz 16. veka. Beli anđeo koji sedi na grobu Gospodnjem obaveštava žene mironosice da je Gospod vaskrsao - kaže monahinja Paraskeva, prenosi Rina.
Iako je manastir Mileševa tokom vekova bio meta različitih napada, njegova izdržljivost je rezultat Božije providnosti i posvećenosti naroda.
RINA
Manastir Mileševa
- Hram je posvećen Vaznesenju Gospodnjem, Gospod brine o svojoj svetinji, a narod je taj koji kad se prizove onda i pomogne, narod je obnavljao manastir kroz vekove, a najvažnije je i monaštvo koje je kroz svoj trud dosta doprinelo, nekada su za pomoć išli i Ruskom caru kada je to bilo potrebno i na taj način skupljali su dosta priloga, ono što je bilo porušeno vraćali su u stanje koje je moglo da posluži - kazala je mati Paraskeva.
Kroz sve promene i izazove, Manastir Mileševa ostaje simbol trajne duhovne i kulturne baštine, čuvajući srpski identitet i kulturološku vrednost kroz sve istorijske periode.
Monahinja ove svetinje nadomak Svilajnca pripoveda o brojnim čudima jedinstvene ikone, dara iz Rusije, na kojoj je Bogorodica prikazana bez Hrista, kao i više od 40 čestica mošti svetitelja koje imaju veliku moć
Nadomak manastirskog kompleksa na obali reke Rače, zadužbini kralja Dragutina, pored Skita Svetog Đorđa, meštanin Milan Nikolić pronašao je drevnu sadnicu koja mu je promenila život.
U svetogorskom Manastiru Simonopetra, koji je osnovao otac Svetog Save, a obnovio srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čuva se ova čudotvorna relikvija koja svojim miomirisom svedoči o neizmernoj božanskoj milosti i neprolaznoj duhovnoj snazi.
U jedno od najvećih srpskih svetilišta, vladari su ulazili kroz posebne kapije, koje su posle ceremonije zapečaćene, ostavljajući za sobom legende koje i danas nadahnjuju srpski narod.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evsignija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Jovan Rilski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Jelene Križarice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Više od sedam vekova traje sećanje na povratak prvog srpskog arhiepiskopa u Mileševu, događaj koji je postao simbol duhovnog jedinstva i istorijskog pamćenja srpskog naroda.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Na liturgiji koju je služio mitropolit Atanasije sabralo se mnoštvo vernika, a najemotivniji trenutak nastao je kada su najmlađi prilazili da prime svetu tajnu. Vladika je u besedi naglasio da ne postoji važnija hrana od one nebeske – koja ispunjava i telo i srce.
Nakon značajnog boravka u Beogradu, sveta relikvija vraćena je u manastir gde vekovima osnažuje dušu srpskog naroda, uz dirljivo slovo mitropolita Atanasija o obnovi Crkve i životu u skladu sa Božanskim promisom.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.