Nadomak manastirskog kompleksa na obali reke Rače, zadužbini kralja Dragutina, pored Skita Svetog Đorđa, meštanin Milan Nikolić pronašao je drevnu sadnicu koja mu je promenila život.
Na području oko Manastira Rača, u živopisnom pejzažu Bajine Bašte, leži neprocenjivo arheološko blago – Skit Svetog Đorđa. Ovaj zabačeni deo Srbije krije mnoge tajne, a jednu od njih je otkrio meštanin Milan Nikolić.
Još u 17. veku, turski putopisac Evlija Čelebija u svojim zapisima pominje da je u gustoj šumi oko manastira Rača živelo čak 300 monaha. Oni su se bavili prepisivanjem crkvenih knjiga, stočarstvom i poljoprivredom. Tokom dana su radili, a noću, uz svetlost luča, prepisivali knjige, stvarajući duhovno nasleđe. U neposrednoj blizini ovog svetog mesta, gde su arheološkim istraživanjima otkriven Skit Svetog Đorđa, Milan Nikolić je tokom jedne šetnje sa suprugom naišao na nešto što će promeniti njegov život.
Rina/Милан Николић
Vinova loza stara 15 vekova
- Ugledali smo vinovu lozu kako raste usred šume. Odmah sam se zapitao kako je opstala u tom ambijentu i koliko je stara. Pošto odgovore nisam mogao lako da dobijem, kontaktirao sam Institut za multidisciplinarna istraživanja u Beogradu. Oni su me uputili na profesora Miroslava Nikolića, stručnjaka za stare sorte vinove loze. Kasnije je on ovaj moj primerak, zajedno sa još 163 iz Srbije, poslao na Institut za vino i vinovu lozu u Španiji - kaže Milan, prenosi agencija Rina.
Istraživanja su pokazala da je ova vinova loza posađena pre čak 15 vekova. Milan je želeo da je presadi na drugo mesto kako bi je sačuvao, ali je dobio negativan odgovor iz opravdanih razloga.
Printscreen/YouTube/Televizija 5 Užice
Arhimandrit German je pre tri godine služio liturgiju na Skitu Svetog Đorđa
- Stručnjaci smatraju da bi to bila greška, jer grožđe koje je odrastalo u šumi ne poznaje lekove, ali ni bolesti. Tako ne bi moglo da preživi u pitomim uslovima i uz razna prskanja kojima mi tretiramo naše biljke kako bi bile zdravije - objašnjava Milan.
Skit Svetog Đorđa je arheološki lokalitet smešten u klisuri reke Rače, na planini Tari, unutar Nacionalnog parka Tara. Obuhvata tri objekta i neveliko groblje, a prema predanju, ovo mesto se smatra centrom prepisivačke delatnosti od 16. veka do razaranja manastira Rača nakon Velikog turskog rata 1688. godine. Prilikom iskopavanja otkrivena je vinova loza koja svake godine rađa sitno grožđe, kao i amfore za vino.
Rina/Милан Николић
Skit Svetog Đorđa
- Kako je neprijatelj upadao u manastir, prepisivači su bežali u šumu i tako su se stacionirali ovde gde je sada Skit Svetog Đorđa. Ovo mesto je nekad bilo nadaleko poznato po svojoj lekovitosti, pa su ovde spas i izlečenje tražili putnici namernici iz dalekih gradova. Topla voda sa izvora Lađevac provereno leči kožne bolesti. U davna vremena, kad nije bilo apoteka, Račani su trgovcima prodavali ovu vodu koja je karavanom stizala čak do Azije - priča meštanin Rače, Blagomir Ristić.
Printscreen/YouTube/Televizija 5 Užice
Iguman Manastira Rača, arhimandrit German je pre tri godine služio liturgiju na Skitu Svetog Đorđa
Otkriće drevne vinove loze u srcu šume ne samo da osvetljava istoriju monaškog života i prepisivačkog rada, već i svedoči o bogatstvu prirode i tradicije koja je opstala vekovima. Skit Svetog Đorđa ostaje simbol duhovne i kulturne baštine, mesto gde se prošlost susreće sa sadašnjošću u harmoniji prirode.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Ava Justin Popović govorio je o strahu, očajanju i trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da ustane, ali i o pomoći koja, prema pravoslavnom učenju, nikada ne izostaje onome ko je prizove.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na desnoj obali reke Rače, ispod planine Tare, krije se veličanstvena svetinja iz 13. veka i lekoviti izvor Lađevac, mesto gde vera i priroda zajedno deluju
U živopisnom krajoliku Bajine Bašte nalazi se “ljubavni izvor”, kako ga meštani nazivaju, koji privlači verni narod u potrazi za isceljenjem. Njegova voda vekovima važi za lek protiv mnogih tegoba i simbol nade za one koji traže pomoć.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.
Ava Justin Popović govorio je o strahu, očajanju i trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da ustane, ali i o pomoći koja, prema pravoslavnom učenju, nikada ne izostaje onome ko je prizove.
Priča o ovom pravilu vodi od starozavetnih korena i antičkih shvatanja ženske uloge, preko reči apostola Pavla u Korintu, do savremenih različitih praksi u pravoslavlju.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.