Nadomak manastirskog kompleksa na obali reke Rače, zadužbini kralja Dragutina, pored Skita Svetog Đorđa, meštanin Milan Nikolić pronašao je drevnu sadnicu koja mu je promenila život.
Na području oko Manastira Rača, u živopisnom pejzažu Bajine Bašte, leži neprocenjivo arheološko blago – Skit Svetog Đorđa. Ovaj zabačeni deo Srbije krije mnoge tajne, a jednu od njih je otkrio meštanin Milan Nikolić.
Još u 17. veku, turski putopisac Evlija Čelebija u svojim zapisima pominje da je u gustoj šumi oko manastira Rača živelo čak 300 monaha. Oni su se bavili prepisivanjem crkvenih knjiga, stočarstvom i poljoprivredom. Tokom dana su radili, a noću, uz svetlost luča, prepisivali knjige, stvarajući duhovno nasleđe. U neposrednoj blizini ovog svetog mesta, gde su arheološkim istraživanjima otkriven Skit Svetog Đorđa, Milan Nikolić je tokom jedne šetnje sa suprugom naišao na nešto što će promeniti njegov život.
Rina/Милан Николић
Vinova loza stara 15 vekova
- Ugledali smo vinovu lozu kako raste usred šume. Odmah sam se zapitao kako je opstala u tom ambijentu i koliko je stara. Pošto odgovore nisam mogao lako da dobijem, kontaktirao sam Institut za multidisciplinarna istraživanja u Beogradu. Oni su me uputili na profesora Miroslava Nikolića, stručnjaka za stare sorte vinove loze. Kasnije je on ovaj moj primerak, zajedno sa još 163 iz Srbije, poslao na Institut za vino i vinovu lozu u Španiji - kaže Milan, prenosi agencija Rina.
Istraživanja su pokazala da je ova vinova loza posađena pre čak 15 vekova. Milan je želeo da je presadi na drugo mesto kako bi je sačuvao, ali je dobio negativan odgovor iz opravdanih razloga.
Printscreen/YouTube/Televizija 5 Užice
Arhimandrit German je pre tri godine služio liturgiju na Skitu Svetog Đorđa
- Stručnjaci smatraju da bi to bila greška, jer grožđe koje je odrastalo u šumi ne poznaje lekove, ali ni bolesti. Tako ne bi moglo da preživi u pitomim uslovima i uz razna prskanja kojima mi tretiramo naše biljke kako bi bile zdravije - objašnjava Milan.
Skit Svetog Đorđa je arheološki lokalitet smešten u klisuri reke Rače, na planini Tari, unutar Nacionalnog parka Tara. Obuhvata tri objekta i neveliko groblje, a prema predanju, ovo mesto se smatra centrom prepisivačke delatnosti od 16. veka do razaranja manastira Rača nakon Velikog turskog rata 1688. godine. Prilikom iskopavanja otkrivena je vinova loza koja svake godine rađa sitno grožđe, kao i amfore za vino.
Rina/Милан Николић
Skit Svetog Đorđa
- Kako je neprijatelj upadao u manastir, prepisivači su bežali u šumu i tako su se stacionirali ovde gde je sada Skit Svetog Đorđa. Ovo mesto je nekad bilo nadaleko poznato po svojoj lekovitosti, pa su ovde spas i izlečenje tražili putnici namernici iz dalekih gradova. Topla voda sa izvora Lađevac provereno leči kožne bolesti. U davna vremena, kad nije bilo apoteka, Račani su trgovcima prodavali ovu vodu koja je karavanom stizala čak do Azije - priča meštanin Rače, Blagomir Ristić.
Printscreen/YouTube/Televizija 5 Užice
Iguman Manastira Rača, arhimandrit German je pre tri godine služio liturgiju na Skitu Svetog Đorđa
Otkriće drevne vinove loze u srcu šume ne samo da osvetljava istoriju monaškog života i prepisivačkog rada, već i svedoči o bogatstvu prirode i tradicije koja je opstala vekovima. Skit Svetog Đorđa ostaje simbol duhovne i kulturne baštine, mesto gde se prošlost susreće sa sadašnjošću u harmoniji prirode.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Otkrijte kako jednostavni sastojci — sitno seckani pipci lignji, inćuni, kozice, prezle i limun — u savršenoj harmoniji stvaraju mirisno i ukusno jelo koje osvaja svaki sto
Od Davidovih psalama do pop i rok hitova savremenog doba, od manastirskih fresaka do filmskih ostvarenja – umetnost kroz vekove nastoji da nam prenese Božiju reč.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Na desnoj obali reke Rače, ispod planine Tare, krije se veličanstvena svetinja iz 13. veka i lekoviti izvor Lađevac, mesto gde vera i priroda zajedno deluju
U živopisnom krajoliku Bajine Bašte nalazi se “ljubavni izvor”, kako ga meštani nazivaju, koji privlači verni narod u potrazi za isceljenjem. Njegova voda vekovima važi za lek protiv mnogih tegoba i simbol nade za one koji traže pomoć.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Od Davidovih psalama do pop i rok hitova savremenog doba, od manastirskih fresaka do filmskih ostvarenja – umetnost kroz vekove nastoji da nam prenese Božiju reč.
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Bivši arhimandrit, vlasnik građevinskog preduzeća i arhitekt osuđeni za milionske zloupotrebe sredstava namenjenih obnovi manastira i crkava na Kosovu i Metohiji – pravda konačno zadovoljena, a istina iza kulisa crkvene moći otkrivena.
Svi su bili sinovi najuglednijih starešina Efeskih, i njihova imena su bila: Maksimilijan Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.